Lucas 16

Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pa taghoniiŋa toni ighaze: “Sawa eez, mbaliiŋ tau eez inepneep. Ye le uraata eez to iŋginŋgin mbeb toni. Eemoghon ndiran pida tila ve tiŋgal saveeŋ pa uraata toni tonowen tighaze ye isusuruuv yaam toman mbeb pida to tiina toni soroksorok.
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Tovenen mbaliiŋ tau tonenen ipoii inim, ve isaav pani ighaze: ‘Yom ugham uraat vena? Pasa, nakaria loŋaaŋ saveeŋ tiom wa! Yom ula rikia, ve umbood uraat tiom to ughamghami ne ila rau, ve ughami inim naghita. Pasa, yom pale usob pa uraat tonene. Irau uŋgin mbeb tiou muul maau.’
2 Por isso ele o chamou e disse: “Eu andei ouvindo umas coisas a respeito de você. Agora preste contas da sua administração porque você não pode mais continuar como meu administrador.”
3 “Uraata toni ilooŋ saveeŋ tonene, ve ikaal ŋgar ighaze: ‘Wai, tiina tiou ighaze ipasob ghou pa uraat to ŋginiiŋ mbeb toni. Pale nagham vena? Tapirig irau to nagham uraat pataŋani inimale mbutuuŋ taan ne maau. Ve mayag paam pa nasuŋ tamtoghon pa leg mbeb.’
3 — Aí o administrador pensou: “O patrão está me despedindo. E, agora, o que é que eu vou fazer? Não tenho forças para cavar a terra e tenho vergonha de pedir esmola.
4 Tovenen inepneep le ŋgar eez ivot pani, ve isaav ighaze: ‘Ya! Ghara matag iŋgal ŋgar eez! Ighaze nagham tovene, nene pale tamtoghon lolodi poia payou, ve sawa to tiina tiou ipasob ghou pa uraat, tamtoghon pida pale tigham ghou nala ruum todi, ve naneep ila nimadi.’
4 Ah! Já sei o que vou fazer… Assim, quando for mandado embora, terei amigos que me receberão nas suas casas.”
5 “Ghoro ye ipoi yes to ledi bun ineep ila to tiina toni, ve eŋaeŋa tila toni. Ye to ila ivot toni muuŋ, uraata tonenen ighasoni ighaze: ‘Ai, usaav: Bun tiom piiz ineep ila to tiina tiou?’
5 — Então ele chamou todos os devedores do patrão e perguntou para o primeiro: “Quanto é que você está devendo para o meu patrão?”
6 “Ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze: ‘Ŋgoreeŋ to ineep ila patudi tintina irau tamoot liim (100).’
6 — “Cem barris de azeite!” — respondeu ele.
7 “Ghoro ŋgeu ite ana ila toni, ve uraata tonenen ighasoni ighaze: ‘Yo, usaav: Bun tiom piiz?’
7 — Para o outro ele perguntou: “E você, quanto está devendo?”
8 Ghoro Yesu isaav muul ighaze: “Onoon, ŋgar to uraata tonenen ighami, nene deŋia maau. Eemoghon sawa to tiina toni ilooŋ varu, ye ipait uraata tonenen iza. Pasa, ye igham ŋgar pa pataŋani to ighaze ivot pani, ve ikaal ataam pa tau, leso muri ineep pooi.
8 — E o patrão desse administrador desonesto o elogiou pela sua esperteza. E Jesus continuou:
9 “You nasaav payam: Akaal ataam pa taumim, leso muri aneep pooi. Yaam to taan to inim pughu pa ŋgar samsamia naol, yam areii pa tamtoghon. Leso lolodi poia payam. Ve muri, sawa to yaam to taan isob, nene pale tigham gham ala aneep pooi ila ruum tiam izi ndug sambam itaghoni taghoni gha ila.
9 Por isso eu digo a vocês: usem as riquezas deste mundo para conseguir amigos a fim de que, quando as riquezas faltarem, eles recebam vocês no lar eterno.
10 “Ighaze tamtoghon eta iŋgin poian mbeb ŋgiira to tighuri ila nima, nene pale iŋgin poian mbeb tiina paam. Ve ighaze tamtoghon eta igham ŋgar to deŋia maau pa mbeb ŋgiira, nene pale igham ŋgar raraate moghon pa mbeb tiina paam. Lu 19:17+
10 Quem é fiel nas coisas pequenas também será nas grandes; e quem é desonesto nas coisas pequenas também será nas grandes.
11 Yaam to taan, mbeb tau maau. Ve inim pughu pa ŋgar samsamia naol. Tovenen ighaze yam aŋgin poian yaam itaghon Maaron ŋgar toni maau, nene pale ighur mbeb tau to sambam ilat nimamim vena? Maau.
11 Pois, se vocês não forem honestos com as riquezas deste mundo, quem vai pôr vocês para tomar conta das riquezas verdadeiras?
12 Onoon kat, ighaze tighur mbeb ilat nimamim ve aŋgin poiani maau, nene pale sei igham mbeb inim lemim kat?
12 E, se não forem honestos com o que é dos outros, quem lhes dará o que é de vocês?
13 Mbesooŋa eta irau imbees kat pa daba ru maau. Pale ighur lolo pa eez, ve lolo ineep toni kat. Ve ite, nene pale ighur lolo pani kat maau, ve mata izi pani. Tovenen yam irau ambees kat pa Maaron toman mbaliiŋ to taan ne maau.” Mt 6:24
13 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
14 Ndiran tutuuŋa lolodi pa yaam kat. Yes tilooŋ saveeŋ isob tonenen, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ naol pa Yesu.
14 Os fariseus ouviram isso e zombaram de Jesus porque amavam o dinheiro.
15 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Yam aghamgham ŋgar naol ila tamtoghon matadi, leso tighita gham tighaze yam ndiran deŋiamim. Eemoghon Maaron iwatag lolomim wa. Ve alooŋ! Mbeb to tamtoghon tighita tighaze mbeb tiina, nene Maaron ighita ighaze mbeb samia kat.” Mbo 7:9; Mt 23:28; Lu 18:9+
15 Então Jesus disse a eles:
16 Yesu isaav muul ighaze: “Tutuuŋ to Mose ve saveeŋ to yes propeta ipatooŋ tamtoghon pa ataam to Maaron le inim imuul sawa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Ve sawa tonenen ve inim, tamtoghon tivovotia varu poia pa pooz to Maaron, ve ival tiina tizuaria di pa tilooŋ tila pooz toni lolo. Mt 11:12+; Ro 10:4
16 — A
17 “Sambam ve taan, nene iraurau pa Maaron ipasob di. Eemoghon tutuuŋ toni waaro ŋgiira rita irau ilale ne maau. Maau le maau kat. Mbo 119:89; Is 40:8; Mt 5:18; Lu 21:33; 1Pe 1:25
17 — É mais fácil o céu e a terra desaparecerem do que ser tirado um simples acento de qualquer palavra da Lei.
18 “Ighaze tamoot eta izurun azuwa ila ve ivai liva paghu, nene imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ. Ve ighaze tamoot eta ivai liva eta to azuwa izuruni, ye paam imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ.” Mt 5:32, 19:9; Ro 7:2+; 1Kor 7:10+
18 — Se um homem se divorciar e casar com outra mulher, comete adultério. E quem casar com a mulher divorciada também comete adultério.
19 Yesu isaav muul ighaze: “Sawa eez, mbaliiŋ tau eez inepneep. Nepooŋ toni poia kat. Moghon moghon, ye indudi pa nonogiiŋa popoiadi moghon to bodeeŋadi inimale aindan ve atiadi tintina kat. Ve sawa isob, ighanghan aniiŋ popoia moghon, ve inepneep toman tini iza.
19 Jesus continuou:
20 Mbolaaŋa eez inepneep igharau mbaliiŋ tau tonowen. Iza Lasarus. Ye narape, ve tini isob mbotmboot ighami. Tovenen tisuri ila, ve tighuri izi igharau mbaliiŋ tau tonenen ataam toni avo.
20 Havia também um homem pobre, chamado Lázaro, que tinha o corpo coberto de feridas, e que costumavam largar perto da casa do rico.
21 Lasarus pitoola kat. Tovenen ighaze le ighan aniiŋ ŋgiira ŋgiira to itaptap izizi pa mbaliiŋ tau toŋ toni. Sawa to inepneep tonowe, ŋgavuun tinimnim ve tindandamoz mbotmboot to ineep ila tini.
21 Lázaro ficava ali, procurando matar a fome com as migalhas que caíam da mesa do homem rico. E até os cachorros vinham lamber as suas feridas.
22 “Ye inepneep toman pataŋani tovene le imaat. Ghoro aŋela tighami ve tighuri ineep ila ndug poia igharau Abaram dige. Muri ghoro, mbaliiŋ tau ana imaat, ve titavia.
22 O pobre morreu e foi levado pelos anjos para junto de Abraão, na festa do céu. O rico também morreu e foi sepultado.
23 “Ye izila ndug samia, ve iyamaan yabyabuuŋ tiina kat. Mata izala le ighita Abaram yesuru Lasarus tinepneep mala kat.
23 Ele sofria muito no
24 Tovenen imboob ila pa Abaram ighaze: ‘Oo tamaŋ Abaram, lolom ghora, isamin ghou ve umbaaŋ Lasarus inim. Leso izeev nima u ila ya, ve ipaluum yamag rita. Pasa, you naneep ila yab tonene lolo, ve yabyabuuŋ tiina kat igham ghou.’ Mk 9:48
24 Então gritou: “Pai Abraão, tenha pena de mim! Mande que Lázaro molhe o dedo na água e venha refrescar a minha língua porque estou sofrendo muito neste fogo!”
25 “Eemoghon Abaram ipamuul aliŋa ighaze: ‘Oo natug, matam iŋgal nepooŋ tiom to muuŋ ughami izi taan. Sawa tonenen, yom uneep poia kat, ve Lasarus ineep sami. Tauto aazne, ate izi ve igham nepooŋ poia izi ndug tonene, ve yom uyamaan yabyabuuŋ tiina tonanan. Lu 6:24
25 — Mas Abraão respondeu: “Meu filho, lembre que você recebeu na sua vida todas as coisas boas, porém Lázaro só recebeu o que era mau. E agora ele está feliz aqui, enquanto você está sofrendo.
26 Ve mbeb ite. Ughita. Ndug kazimuŋa tiina tonene ineep sosood. Leso tamtoghon eta to sualen ighaze ilat tiam, nene pale iraua maau. Ve yam tovene paam. Tiam eta irau ilib inim sualen maau.’
26 Além disso, há um grande abismo entre nós, de modo que os que querem atravessar daqui até vocês não podem, como também os daí não podem passar para cá.”
27 “Mbaliiŋ tau ilooŋ saveeŋ tonene, ve itaŋ roran Abaram muul ighaze: ‘O tamaŋ, ighaze venen, ghoro umbaaŋ Lasarus imuul ila tamaŋ ruum toni,
27 — O rico disse: “Nesse caso, Pai Abraão, peço que mande Lázaro até a casa do meu pai
28 ve isaav ariaŋa pa nditazig liim to tinepneep we, leso titoor ŋgar todi. Pa vene, yes paam titaghon ghou tinim ndug to yabyabuuŋ tonene.’
28 porque eu tenho cinco irmãos. Deixe que ele vá e os avise para que assim não venham para este lugar de sofrimento.”
29 “Abaram ipamuul aliŋa ighaze: ‘Saveeŋ to Mose ve yes propeta, nene tiwatagi wa. Yes irau tilooŋa ve titaghoni.’ 2Tim 3:16+
29 — Mas Abraão respondeu: “Os seus irmãos têm a
30 “Mbaliiŋ tau isaav pani muul ighaze: ‘Tamaŋ Abaram, ŋgar tiom tonanan poia. Eemoghon irau ighur maau. Ve ighaze mateeŋa eta imundig ve ila ivot todi, ve ipaes padi, nene pale tighur ila saveeŋ toni, ve titoor ŋgar todi.’
30 — “Só isso não basta, Pai Abraão!”, respondeu o rico. “Porém, se alguém ressuscitar e for falar com eles, aí eles se arrependerão dos seus pecados.”
31 “Abaram ipamuul aliŋa ighaze: ‘Maau. Ighaze tilooŋ Mose toman yes propeta aliŋadi maau, nene pale tamtoghon to imundig pa mateeŋ ne paam, irau igham di tighur ila maau.’” Yo 11:44+, 12:10+
31 — Mas Abraão respondeu: “Se eles não escutarem Moisés nem os profetas, não crerão, mesmo que alguém ressuscite.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.