Êxodo 22

Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 “Ighaze ŋgeu eta iyub makau ma sipsip eta, ve irabi ve ighani, ma igholia ila pa tamtoghon ite, ye pale iyat mbeb to iyubi ne, ve igham pida paam izala pogho. Leso igharaat sosor toni. Ighaze iyub makau, ye pale iyati, ve igham makau paaŋ paam izala pogho. Ve ighaze iyub sipsip, ye pale iyati, ve igham sipsip tol paam izala pogho. Lu 19:8
1 "Se um homem furtar um boi ou um carneiro, e o matar ou vender, pagará cinco bois pelo boi, e quatro carneiros pelo carneiro.
2 “Ighaze ŋgeu yubyub eta ireu ruum pa mboŋ ve ilooŋ ila, ve tamtoghon eta ighita ve irabi imaat, nene ye le saveeŋa maau.
2 {Se o ladrão, surpreendido de noite em flagrante delito de arrombamento, for ferido de morte, não haverá homicídio;
3 Eemoghon ighaze ŋgeu eta irab yubyub eta le imaat pa ndag, nene ye igham sosor. Tovenen yam irau aghur atia pani inimale moghon moghon aghuri pa yes to tirab tamtoghon imaat.
3 mas se o sol já se tiver levantado, haverá homicídio.} Ele fará a restituição: se não tiver nada, será vendido em compensação do seu roubo.
4 “Ighaze ŋgeu eta iyub esele, ma makau, ma sipsip eta, ve ighaze tindeeŋ mbeb tonowen imaat maau ve inepneep ila ŋgeu tonenen nima, ye pale ipamuula, ve igham tau toni eta ila tomani, leso igharaat sosor toni.
4 Se o que ele roubou, boi, jumento ou ovelha, estiver ainda vivo em suas mãos, restituirá o dobro.
5 “Ighaze ŋgeu eta ipul ŋgai toni tivool tila pa uum to tamtoghon ite ve tiwaghamuni, ye irau iyat aniiŋ ve vaen to ŋgai toni tiwaghamun di ne pa aniiŋ ve vaen popoiadi kat to titub ila uum toni.
5 Se um homem fizer estragos num campo ou numa vinha, ou deixar seus animais pastarem no campo de outro, compensará o dano com o melhor de seu campo e de sua vinha.
6 Ve ighaze ŋgeu eta itun ndug, ve yab ighan uum to tamtoghon ite ve iwaghamun wit toni papaghu, ma wit matua to ndouŋ ne, ye irau iyat suvun wit to yab ighani.
6 Se um fogo se acender, alastrar-se pelos espinheiros e consumir o trigo enfeixado ou de pé, ou então todo o campo, o autor do incêndio indenizará {os danos}.
7 “Ighaze ŋgeu eta ipul yaam toni ma mburuguuŋ toni pida ila tamtoghon ite nima pa iŋgin di. Ve ighaze yubyub eta iyub mbeb tonowen ila ruum toni, ve muri tindeeŋa, sa mbeb to ye iyubi, ye irau ipamuula imuul ila, ve ighur ite paam izala pogho pa igharaat sosor toni.
7 Se um homem confiar dinheiro ou objetos à guarda de outro, e estes forem roubados na casa deste último, o ladrão, uma vez descoberto, restituirá o dobro.
8 Eemoghon ighaze andeeŋ yubyub tonenen maau, yam agham ŋgeu to iŋgin mbeb tonenen, ve ala apayoonda ila Maaron nagho. Ghoro asuŋ pa Maaron, leso ipatooŋ ŋgeu tonenen: Ye nima isosor pa ita ite mbeb toni, ma maau?
8 Se o ladrão não for descoberto, o dono da casa apresentar-se-á diante de Deus {para jurar} que ele não pôs a mão sobre os bens do seu próximo.
9 “Ve ighaze tamtoghon ru tiwazoran di pa makau, esele, sipsip, nonogiiŋa, ma mbeb ite paam. Ve eez ighaze ye toni, ve ite ighaze ye toni. Nene agham yesuru ve ala avot Maaron nagho, ve tisavia saveeŋ todi izi tonowe. Ghoro asuŋ pa Maaron, leso ipatooŋ sei to igham sosor. Tamtoghon to igham sosor, pale ipamuul mbeb to tiwazoran di pani ne imuul ila to ita ite, ve ighur ite paam izala pogho pa igharaat sosor toni.
9 Em toda questão fraudulenta, quer se trate de um boi, de um jumento, de uma ovelha, de uma veste, quer se trate de qualquer outro objeto perdido, do qual se dirá: esta é a coisa, o litígio entre as duas partes irá diante de Deus, e aquele que Deus declarar culpado restituirá o dobro ao seu próximo.
10 “Ighaze ŋgeu eta ipul esele, makau, sipsip, ma ŋgai toni ite paam ila ita ite nima pa iŋgini. Ve ighaze mbeb tonenen imaat, ma isami, ma yubyubŋa tiyubi, ve ighaze tamtoghon eta ighita mbeb tonenen maau.
10 Se um homem confiar à guarda de outro um boi, uma ovelha ou um animal qualquer, e este morrer, ou quebrar um membro, ou for roubado sem que haja testemunha,
11 Nene pale mbeb tonenen tama yesuru ita ite to iŋgin mbeb toni, tila tiyoon ila Yoova nagho. Ve ighaze ye to iŋgin mbeb toni ne, isaav ighaze: ‘Onoon kat, Maaron ighita ghou ve nasaav. Nimag isosor pa mbeb to itag ite tonene maau.’ Sawa to mbeb tonenen tama ilooŋ saveeŋ ghazooŋa tovene, nene irau le saveeŋ muul maau, ve ye irau ighur mata pa ita ite tonenen pa iyat mbeb toni maau. Hib 6:16
11 o juramento do Senhor intervirá entre as duas partes para que se saiba se o responsável pela guarda do animal não pôs a mão sobre o bem do seu próximo. O proprietário aceitará esse juramento, sem que haja restituição.
12 “Eemoghon ighaze ita ite iŋgin poian mbeb tonenen maau, ve yubyubŋa tiyubi, ye irau iyat mbeb to ilale imuul ila to mbeb tonenen tama.
12 Se o animal foi roubado de sua casa, ele indenizará o proprietário.
13 Ve ighaze mbeb sagsag eta ighan ŋgai tonenen ve isaas motini, nene ŋgeu to iŋgini irau igham suruvu ila, ve ipatooŋa pa ŋgai tonenen tama. Leso iwatag ighaze ita ite tonenen iyub ŋgai toni maau. Mbeb sagsag to iwaghamuni. Tovenen ita ite tonenen irau iyati maau. Pasa, ye le sosor maau.
13 Se foi dilacerado {por uma fera}, trá-la-á como testemunho e não terá de pagar pelo animal dilacerado.
14 “Ighaze ŋgeu eta ighason ita ite pa bapolo toni, leso iuuli pa uraat. Ve ighaze bapolo tama ineep maau, ve bapolo tonowen imaat, ma mbeb eta iwaghamuni, nene ŋgeu tonenen irau iyati.
14 Se um homem emprestar a outro um animal, e este quebrar um membro ou morrer na ausência do seu proprietário, terá de haver indenização.
15 Eemoghon ighaze bapolo tama inepneep, ve pataŋani tovene ivot, nene ŋgeu to igham bapolo tonenen pa uraat, irau iyati maau. Ve ighaze ye igharaat bapolo tama pataghaaŋ wa, ve pataŋani tovene ivot, nene paam irau iyati maau. Pasa, ye igharaat atia ila to bapolo tama wa.
15 Se o proprietário estiver presente, não haverá indenização. Se o animal tiver sido alugado, o preço do aluguel bastará."
16 “Ighaze ŋgeu eta ighereb liva paghu eta to tisia sone, ve imogheer pani, ye irau ighol liva tonenen ve ivaii.
16 "Se um homem seduzir uma virgem que não é noiva, e dormir com ela, pagará o seu dote e a desposará.
17 Ve ighaze liva tama iyok padi pa tivai maau, nene pale yesuru tivai maau. Eemoghon ŋgeu tonenen irau igharaat liva tama, raraate inimale tigholghol ndiliva papaghu.
17 Se o pai recusar ceder-lha, pagará em dinheiro o valor do dote das virgens.
18 “Ndiliva to tighamgham mur, apul di tineep malep. Arab di timaat.
18 Não deixarás viver uma feiticeira.
19 “Ighaze tamoot eta imogheer pa ŋgai liva eta, ma liva eta ipatooŋ tau pa ŋgai tamoot leso ŋgai imogheer pani, arabi imaat. Wok Pris 18:23, 20:16; Lo 27:21
19 Quem tiver comércio com um animal, será morto.
20 “Yam irau agham watooŋrau pa Yoova moghon. Ighaze tamtoghon eta igham watooŋrau pa maaron kaarom eta, arabi ilale.
20 Aquele que oferecer sacrifícios a outros deuses fora do Senhor, será votado ao interdito.
21 “Loomba to tineep ila lolomim, yam agham samin di, ma agham pataŋani padi malep. Yam irau agham poian di. Pasa, matamim iŋgal: Muuŋ, yam paam anim loomba izi Isip.
21 Não maltratarás o estrangeiro e não o oprimirás, porque foste estrangeiro no Egito.
22 Ve yes ndinaara ve parooŋa tovene paam. Agham samin di malep. Yems 1:27
22 Não prejudicareis a viúva e o órfão.
23 Pasa, ighaze agham tovene padi, ve titaŋ roran ghou pa ulaaŋ, you pale nalooŋ taŋiiz todi ve nauul di.
23 Se os prejudicardes, eles clamarão a mim e eu os ouvirei;
24 Ve you pale ateg yabyab kat payam, ve nambut gham pa buza tiou ve amatmaat, ve ndizwamim tinim ndinaara, ve ndinatumim tinim parooŋa. Lu 18:7
24 minha cólera se inflamará e vos farei perecer pela espada; vossas mulheres ficarão viúvas e vossos filhos, órfãos.
25 “Ighaze tamtoghon tiou eta mbolaaŋ ighami ve igham bun ilat tiom, yom utaghon ŋgar to yes ndiran to tighamgham yaam pa tamtoghon leso tigham ledi avua izala pogho ne malep. Tovenen ye to igham bun ilat tiom, ighaze muri iyati, nene ye irau iyat yaam anoŋa moghon. Upoi pa avua izala pogho malep.
25 Se emprestares dinheiro a alguém do meu povo, ao pobre que está contigo, não lhe serás como um credor: não lhe exigirás juros.
26 Ve ighaze ugham nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ ineep tiom, leso mata iŋgal bun toni ve iyati, rabrab to naol ne, yom irau ugham nonogiiŋa toni imuul ila pani le isob, ghoro mboŋ izi. Ve mboŋmaagh, ghoro ye ighami imuul ilat.
26 Se tomares como penhor o manto de teu próximo, devolver-lho-ás antes do pôr-do-sol,
27 Pasa, ye le mbeb ite paam pa itatab tau pani maau. Tovenen ighaze ukis nonogiiŋa toni pa mboŋ, nene pale moŋeŋaaŋ ighami, ve igheen pooi maau. Ve ighaze ye itaŋ roran ghou pa nauuli, nene pale nalooŋ taŋiiz toni. Pasa, yes to tineep ila pataŋani lolo, you lolog isasamin di, ve nauluul di.
27 porque é a sua única cobertura, é a veste com que cobre sua nudez; com que dormirá ele? Se me invocasse, eu o ouviria, porque sou misericordioso.
28 “Uveleg Maaron malep, ve upiyaav saveeŋ samia pa daba eta to iŋgin gham ne malep. Igham 20:7; Mbaŋ 23:5
28 Não amaldiçoarás Deus; não amaldiçoarás um príncipe de teu povo.
29 Aniiŋ toman vaen ve oliv tiom mata, uŋguruut di payou malep. Ugham di tinim payou. Ve natum tamoot aidaba tovene paam, upuli inim leg. Igham 13:2; Lu 2:23
29 Não tardarás a oferecer-me as primícias de tua colheita e de tua vindima. Tu me darás o primogênito de teus filhos.
30 Ve makau ve sipsip tiom to nditinandi tipoop di muuŋ ne paam. Upul di tineep toman nditinandi irau mboŋ liim ve ru. Ve mboŋ inim liim ve tol, ghoro ugham di tinim, ve urab di tinim watooŋrau payou.
30 Da mesma forma, farás com o primogênito de tua vaca e de tua ovelha: ficará sete dias com sua mãe e no oitavo dia mo darás.
31 Yam irau ataghon ŋgar patabuaŋ. Pasa you nagham gham anim leg wa. Tovenen ŋgai to ighaze mbeb sagsag eta isaas motini ve irabi imaat, aghani malep. Apiyaava ila ŋgavuun tighani.”
31 "Vós sereis para mim homens consagrados. Não comereis carne de um animal dilacerado no campo: jogá-lo-eis aos cães.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.