Atos 5

Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Ŋgeu todi eez, iza Ananias. Ve azuwa iza Sapira. Yesuru paam tigholia taan todi eez.
1 Entretanto, certo homem, chamado Ananias, com sua mulher Safira, vendeu uma propriedade,
2 Eemoghon Ananias igham kaarom. Pasa, itatan taan tonowen yaama pida ineep, ve igham pida moghon ve ighuri ila to yes mbaŋooŋa. Eemoghon isaav padi ighaze taan toni yaama, tauto isob ila todi. Kaarom to ye ighami, azuwa Sapira iwatagi paam. Yos 7:1-26
2 mas, em acordo com sua mulher, reteve parte do preço e, levando o restante, depositou-o aos pés dos apóstolos.
3 Tovenen Petrus isaav pani ighaze: “Wai, Ananias, pughu vena to upul Ŋgeu Samia izeev ghom ve utatan yaam pida? Ŋgar to ughami ne, yom ugham kaarom pa Avuvu Patabuaŋ. Lo 23:21+; Lu 22:3
3 Então, disse Pedro: Ananias, por que encheu Satanás teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo, reservando parte do valor do campo?
4 Sawa to ugholia taan tiom sone, nenen yom mbeb tiom. Ve sawa to ugholia, sa ŋgar to matam iŋgali ughaze upul yaam tonene pani, nene ineep to yom taum. Pughu vena to lolom ipazaagh ghom pa ŋgar samia tonene? Aazne, ugham kaarom pa yei tamtoghon maau. Yom ugham kaarom pa Maaron!” Mt 23:27+
4 Conservando-o, porventura, não seria teu? E, vendido, não estaria em teu poder? Como, pois, assentaste no coração este desígnio? Não mentiste aos homens, mas a Deus.
5 Ananias ilooŋ saveeŋ tonene, ve itap izi le imaat kusia. Tovenen tamtoghon tisob to tilooŋ mbeb tonenen varu, matughezaaŋ tiina igham di.
5 Ouvindo estas palavras, Ananias caiu e expirou, sobrevindo grande temor a todos os ouvintes.
6 Ghoro ndipain pida tinim ve tikau Ananias paatu pa uli, ve timbaada tila titavia.
6 Levantando-se os moços, cobriram-lhe o corpo e, levando-o, o sepultaram.
7 Tineep mala ris (irau aua tol ma venen), ghoro Ananias azuwa Sapira ana ilooŋ ila todi. Eemoghon mbeb to ivot pa Ananias, ye iwatagi maau.
7 Quase três horas depois, entrou a mulher de Ananias, não sabendo o que ocorrera.
8 Ye ilooŋ ila, ve Petrus ighasoni ighaze: “Yo, usaav ghazooŋa payou. Taan to yamru azuwam agholia ne, atia tau tonene?”
8 Então, Pedro, dirigindo-se a ela, perguntou-lhe: Dize-me, vendestes por tanto aquela terra? Ela respondeu: Sim, por tanto.
9 Tovenen Petrus isaav pani muul ighaze: “Pughu vena to yamru azuwam alup lolomim ve aghaze atoov Maaron Avuvu? Ulooŋ. Yes to tila titavia azuwam, tauto ŋgaramus timuul tinim tiyondyood ataam avo. Ve yom paam, pale timbaad ghom uvot ula.”
9 Tornou-lhe Pedro: Por que entrastes em acordo para tentar o Espírito do Senhor? Eis aí à porta os pés dos que sepultaram o teu marido, e eles também te levarão.
10 Rikia moghon ve liva ana, itap izi Petrus aghe pughu, ve imaat kusia. Ndipain to titavia Ananias, tilooŋ tinim, ve tighita Sapira paam imaat ve ighengheen. Tovenen tisuri iza, ve timbaada tila titavia izi azuwa dige.
10 No mesmo instante, caiu ela aos pés de Pedro e expirou. Entrando os moços, acharam-na morta e, levando-a, sepultaram-na junto do marido.
11 Mbeb tonenen ivot, le matughezaaŋ tiina igham tamtoghon tisob to tineep ila lupuuŋ to Krisi. Ve yes moghon maau. Tamtoghon tisob to tilooŋ yesuru varudi ne timatughez paam.
11 E sobreveio grande temor a toda a igreja e a todos quantos ouviram a notícia destes acontecimentos.
12 Sawa tonenen, Maaron igham mbeb gharatooŋadi katindi tivotvot ila yes mbaŋooŋa nimadi tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighur ila to Yesu. Ve yes to tighur ila to Yesu, lolodi ee moghon, ve moghon moghon tiluplup di ila ruum to nepooŋ to Solomon ireii ila Rumai Tiina dige. Mbaŋ 2:43; 2Kor 12:12
12 Muitos sinais e prodígios eram feitos entre o povo pelas mãos dos apóstolos. E costumavam todos reunir-se, de comum acordo, no Pórtico de Salomão.
13 Tamtoghon tila toman di sorok maau. Pasa, timatughez. Eemoghon ival tiina titandag padi, ve tipapait varudi.
13 Mas, dos restantes, ninguém ousava ajuntar-se a eles; porém o povo lhes tributava grande admiração.
14 Sawa tonenen, tamtoghon papaghu katindi tighur ila. Tauto tinim Tiina toit Yesu le, ve tiŋgal yes to muŋginadi, le tinim ival le ival kat. Yes nditamoot ve ndiliva paam.
14 E crescia mais e mais a multidão de crentes, tanto homens como mulheres, agregados ao Senhor,
15 Mbeb gharatooŋadi to yes mbaŋooŋa tighamgham di ne, varudi ilaan irau ndug ndug. Tovenen sawa isob, tamtoghon timbadbaad moroghooŋa todi tilala, ve tighurghur di ila ataam dige, ve tisasaŋan. Pida tigheen izala ndiu, ve pida tigheen izala moogh. Pasa, tinumeer tighaze sawa to Petrus ilaagh iŋarua di inim, ve ighaze yavyaava rita izala poghodi, nene pale igham di tinidi popoia. Mt 9:21, 14:36; Mbaŋ 19:12
15 a ponto de levarem os enfermos até pelas ruas e os colocarem sobre leitos e macas, para que, ao passar Pedro, ao menos a sua sombra se projetasse nalguns deles.
16 Ndug pida to tineep tigharau Yerusalem ne, paam. Tighamgham moroghooŋa todi toman tamtoghon todi pida to avuvu samsamiadi tiwaghamun di tilala Yerusalem, ve tiŋaŋarua yes mbaŋooŋa. Ve yes mbaŋooŋa tiuul di tisob tinidi popoia. Mt 8:16
16 Afluía também muita gente das cidades vizinhas a Jerusalém, levando doentes e atormentados de espíritos imundos, e todos eram curados.
17 Daba to watooŋrau, toman yes Sadusi tisob to tiluplup tomani, tighita uraat to yes mbaŋooŋa ilaan toman tapiri, le ireu lolodi ve atedi yabyab kat.
17 Levantando-se, porém, o sumo sacerdote e todos os que estavam com ele, isto é, a seita dos saduceus, tomaram-se de inveja,
18 Tovenen tila tikis di, ve tizeev di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ. Mbaŋ 4:3
18 prenderam os apóstolos e os recolheram à prisão pública.
19 Eemoghon mboŋ tonenen, aŋela eez to Maaron ivot todi, ve ikaak ataam to ruum to yabyabuuŋ, ve igham di tivot tila pumuri. Mbo 34:7, 146:7; Mbaŋ 12:7+, 16:26
19 Mas, de noite, um anjo do Senhor abriu as portas do cárcere e, conduzindo-os para fora, lhes disse:
20 Ghoro isaav padi ighaze: “Yam ala ayoon ila Rumai Tiina nagho, ve avotia nepooŋ paghu tonene ŋgara isob pa tamtoghon, leso tighazooŋ pani.”
20 Ide e, apresentando-vos no templo, dizei ao povo todas as palavras desta Vida.
21 Tovenen ndugizau ve titaghon aŋela aliŋa, ve tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve tipamundigin uraat todi to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa.
21 Tendo ouvido isto, logo ao romper do dia, entraram no templo e ensinavam. Chegando, porém, o sumo sacerdote e os que com ele estavam, convocaram o Sinédrio e todo o senado dos filhos de Israel e mandaram buscá-los no cárcere.
22 Eemoghon tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, ve tikaal di le maau. Tovenen timuul tila to yes pooza, ve tipaes padi tighaze:
22 Mas os guardas, indo, não os acharam no cárcere; e, tendo voltado, relataram,
23 “Alooŋ. Sawa to nila peria ruum to yabyabuuŋ, nighita ataam tisob, tipoon di le tuŋia kat. Ve ndiran to tiŋgin ataam, tiyondyood. Eemoghon nikaak ataam ve nilooŋ nila, le ruŋamai iza pa ruum lolo ŋginiŋa. Tamtoghon eta ineep maau.”
23 dizendo: Achamos o cárcere fechado com toda a segurança e as sentinelas nos seus postos junto às portas; mas, abrindo-as, a ninguém encontramos dentro.
24 Daba to yes uraata to tiŋgin Rumai Tiina, toman yes daba to watooŋrau tilooŋ paesiiŋ tonene, le ŋgar todi iwaghamgham ve tighaze: “Wai, ighaze venen, sa paam pale ivot?”
24 Quando o capitão do templo e os principais sacerdotes ouviram estas informações, ficaram perplexos a respeito deles e do que viria a ser isto.
25 Mala maau ve ŋgeu ite ana inim, ve ipaes padi ighaze: “Ou, yam anepneep? Ndiran to azeev di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, tauto tiyondyood ila Rumai Tiina nagho, ve tipatoot tamtoghon we!”
25 Nesse ínterim, alguém chegou e lhes comunicou: Eis que os homens que recolhestes no cárcere, estão no templo ensinando o povo.
26 Daba to yes uraata to tiŋgin Rumai Tiina, ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig iyou ndita, ve tila tighaze tikis di muul. Eemoghon sawa to tivot todi, tigham samin di maau. Tikis di pooi. Pasa, timatughez pa ival tiina tonowen pale timundig ve tirab di pa yaam.
26 Nisto, indo o capitão e os guardas, os trouxeram sem violência, porque temiam ser apedrejados pelo povo.
27 Tovenen tikis yes mbaŋooŋa, ve tigham di timuul tila, ve tipayoon di ila lupuuŋ tiina tonenen matadi. Ghoro daba to watooŋrau iyaan di ighaze:
27 Trouxeram-nos, apresentando-os ao Sinédrio. E o sumo sacerdote interrogou-os,
28 “Awaat ŋgeu tonowen iza iraua! Yam taliŋamim maau? Yei niŋgalsekin gham ariaŋa wa: Apatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila ŋgeu tonowen iza malep. Eemoghon yam asasavia varu le tamtoghon tisob to Yerusalem tiwatagi wa. Vena, yam aghaze asuk payei pa mateeŋ toni?” Mt 23:35, 27:25; Mbaŋ 4:18
28 dizendo: Expressamente vos ordenamos que não ensinásseis nesse nome; contudo, enchestes Jerusalém de vossa doutrina; e quereis lançar sobre nós o sangue desse homem.
29 Petrus yesŋa mbaŋooŋa pida tipamuul aliŋa tighaze: “Yei irau nitaghon sorokin saveeŋ to tamtoghon eta to taan maau. Saveeŋ to deŋia pa Maaron ŋgar toni, ghoro nitaghoni. Mbaŋ 4:19; Ga 1:10; 1Tes 2:4
29 Então, Pedro e os demais apóstolos afirmaram: Antes, importa obedecer a Deus do que aos homens.
30 Alooŋ. Yesu to yam arabi izala ai pambarooŋ ve imaat, Maaron to nditimbuud ipamundigini pa mateeŋ wa. Ga 3:13
30 O Deus de nossos pais ressuscitou a Jesus, a quem vós matastes, pendurando-o num madeiro.
31 Ve ighami iza ila pa sambam, ve ighuri ineep ila ye tau nima waan. Tauto ipaghazoŋani ighaze ye iza tiina. Tama Maaron ighuri inim Daba pait, ve ye Volaaŋa toit. Ye irau igham iit Israela tatoor ŋgar toit ila pa Maaron, ve ireu sosor toit isob ilale. Mk 16:19; Mbaŋ 2:38, 3:19
31 Deus, porém, com a sua destra, o exaltou a Príncipe e Salvador, a fim de conceder a Israel o arrependimento e a remissão de pecados.
32 Mbeb naol to tivot pani, yei nighita di pa matamai. Tauto nipariaaŋ saveeŋ toni, leso tamtoghon tighur ila toni. Ve yei moghon maau. Avuvu Patabuaŋ to Maaron igham pa tamtoghon tisob to titaghon ŋgar toni, ye paam ipariaaŋ Yesu saveeŋ toni.” Lu 24:47+; Yo 15:26+
32 Ora, nós somos testemunhas destes fatos, e bem assim o Espírito Santo, que Deus outorgou aos que lhe obedecem.
33 Yes to tineep ila lupuuŋ tonowen, tilooŋ saveeŋ tonene, le ipas atedi ve tighaze tirab di timaat pataghaaŋ.
33 Eles, porém, ouvindo, se enfureceram e queriam matá-los.
34 Eemoghon ŋgeu tutuuŋa eez ineep ila lupuuŋ tonenen lolo, iza Gamaliel. Ye patoŋaaŋ eez to tutuuŋ, ve tamtoghon tisob titandag pani. Ye imundig iyoon, ve isaav padi ighaze: “Ai, agham ndiran tonene tivot tila pumuri o.”
34 Mas, levantando-se no Sinédrio um fariseu, chamado Gamaliel, mestre da lei, acatado por todo o povo, mandou retirar os homens, por um pouco,
35 Tovenen tigham yes mbaŋooŋa tivot tila pumuri le isob, ghoro Gamaliel isaav pa yes to tineep ila lupuuŋ ighaze: “Yam tamtoghon to Israel, alooŋ. Agham mbeb eta pa ndiran tonowen rikia malep. Aneep ve agham ŋgar pooi.
35 e lhes disse: Israelitas, atentai bem no que ides fazer a estes homens.
36 Matamim iŋgal ŋgar to muuŋ ivot pa Teudas. Ye imundig, ve ipakur tau ighaze ye ŋgeu ariaŋa eez. Ve iyou le tamtoghon 400 ve titaghoni. Eemoghon sawa to tirabi imaat, ndita tisob tighau tila, ve anoŋa eta ivot maau.
36 Porque, antes destes dias, se levantou Teudas, insinuando ser ele alguma coisa, ao qual se agregaram cerca de quatrocentos homens; mas ele foi morto, e todos quantos lhe prestavam obediência se dispersaram e deram em nada.
37 Muri pa nenen, sawa to gavman to Rom tigham tamtoghon izadi, Yudas to Galilaia ana imundig iweu tamtoghon, ve titaghoni tighaze tizurun gavman to Rom tighau. Eemoghon ye paam, tirabi imaat, ve ndita tisob tighau.
37 Depois desse, levantou-se Judas, o galileu, nos dias do recenseamento, e levou muitos consigo; também este pereceu, e todos quantos lhe obedeciam foram dispersos.
38 Tovenen aazne, you naghaze nauul ŋgar tiam. Ndiran tonowen, agham mbeb eta padi malep. Apul di tineep. Pasa, takankaan pa ŋgar todi ve uraat todi pughu. Ighaze ivot itaghon ŋgar to tamtoghon, nene pale le anoŋa maau. Mt 15:13
38 Agora, vos digo: dai de mão a estes homens, deixai-os; porque, se este conselho ou esta obra vem de homens, perecerá;
39 Eemoghon ighaze Maaron inim pughu pani, ve yam atoova pa atatan di, nene pale araua maau. Tovenen apatum gham. Pa vene, aparab toman Maaron.” Lu 21:15
39 mas, se é de Deus, não podereis destruí-los, para que não sejais, porventura, achados lutando contra Deus. E concordaram com ele.
40 Gamaliel saveeŋ toni igham di atedi izi ris. Tovenen tipoi yes mbaŋooŋa tilooŋ tinim muul, ve tilos di, ve tiŋgalsekin di ariaŋa tighaze tisaav pa tamtoghon ila Yesu iza muul malep. Ghoro tipul di tila.
40 Chamando os apóstolos, açoitaram-nos e, ordenando-lhes que não falassem em o nome de Jesus, os soltaram.
41 Yes mbaŋooŋa tipul lupuuŋ tiina tonenen, ve tila toman lolodi poia ve tinidi iza. Pasa, Maaron ighita di ighaze yes popoiadi irau to timbaad pataŋani ve mayaŋiiŋa pa Krisi iza. Mt 5:10+; Mbaŋ 14:22; Pil 1:29; 1Pe 4:13
41 E eles se retiraram do Sinédrio regozijando-se por terem sido considerados dignos de sofrer afrontas por esse Nome.
42 Ndag to naol ne, yes mbaŋooŋa tipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila Rumai Tiina nagho, ve ila ruum avo avo paam. Ve tivovotia Yesu varu pa tamtoghon tighaze ye Mesia. Uraat todi tonowen, tipuli maau.
42 E todos os dias, no templo e de casa em casa, não cessavam de ensinar e de pregar Jesus, o Cristo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.