1 Coríntios 14
Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs NAA
1 Tovenen yam azuaria gham pa ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon, toman ŋgar ve uraat tisob to Maaron Avuvu irei di pait ne. Ve ŋgar eez to yam irau azuaria gham pani kat, nene ŋgar to tavotia Maaron aliŋa pa tamtoghon tanimale propet.
1 Sigam o amor e procurem com zelo os dons espirituais, principalmente o de profetizar.
2 Pasa, tamtoghon to Maaron Avuvu ipamundigin di ve tiwasavsaav, yes tisavsaav pa tamtoghon maau. Tisavsaav pa Maaron. Ve saveeŋ to tisavia, nene pughu iyooŋ. Tauto tamtoghon tilooŋa ve tikankaan pani.
2 Pois quem fala em línguas não fala para as pessoas, mas fala para Deus; ninguém o entende, pois, por meio do Espírito, fala mistérios.
3 Eemoghon yes to tivotia Maaron aliŋa tinimale propet, tisavia saveeŋ to tamtoghon irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Tauto tipalot nditadi ve tiseeŋ ŋgar todi, ve tirab atedi leso lolodi poia, ve tipariaaŋ di pa titaghon ŋgar poia.
3 Mas o que profetiza fala para as pessoas, edificando, exortando e consolando.
4 Tamtoghon to Maaron Avuvu ipamundigini ve iwasavsaav, ye ipalot ival tiina maau. Ipalot tau moghon. Ve ighaze ŋgeu eta ivotia Maaron aliŋa inimale propet, ye ipalot yam asob to aneep ila lupuuŋ to Krisi, ve iseeŋ ŋgar tiam.
4 O que fala em línguas a si mesmo edifica, mas o que profetiza edifica a igreja.
5 You naghaze Maaron Avuvu ipamundigin gham asob ve awasavsaav, ghoro poia. Eemoghon ighaze yam asob avotia Maaron aliŋa pa tamtoghon animale propet, nene pale poia kat. Tovenen ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon eta ve iwasavsaav, ye irau ivotia saveeŋ tonenen pughu paam. Leso ipalot lupuuŋ to Krisi ve iseeŋ ŋgar todi. Ve ighaze maau, nene uraat to votiaaŋ Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet, to poia kat le ilib pa ŋgar to Maaron Avuvu ipamundigin ghiit ve tawasavsaav. Nam 11:26-29
5 Eu quero que vocês todos falem em línguas, mas muito mais que profetizem. Pois quem profetiza é superior ao que fala em línguas, a não ser que as interprete, para que a igreja receba edificação.
6 Yam toŋvetaz, ighaze you nalat, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghou ve nawasavsaav, nene pale nauul gham vena? Maau. You irau navotia mbeb pida to Maaron ipaghazoŋan ghou pani, ma naseeŋ ŋgar tiam pa ŋgar pida, ma napatoot gham pa ŋgar pida, ma navotia Maaron aliŋa payam nanimale propet, ghoro nauul gham. Pasa, ighaze nasavia saveeŋ tovene, yam pale aghazooŋ pa pughu.
6 E, agora, irmãos, se eu for até aí falando em línguas, que proveito vocês terão, se eu não falar por meio de revelação, de conhecimento, de profecia ou de doutrina?
7 Agham ŋgar pa mbeb pida to tigharaat di leso titaŋ, inimale sab ve gita. Mbeb tonowen, taudi irau titaŋ maau. Tavib di, ma tarab di, ghoro titaŋ. Eemoghon ighaze titaŋ pooi maau, nene pale tawatag mbouŋ aliŋa vena?
7 É assim com instrumentos inanimados, como a flauta ou a harpa, quando emitem sons. Se não emitirem sons bem distintos, como se poderá reconhecer o que se toca na flauta ou na harpa?
8 Ve tavuur to tivibi pa malmal ne paam, ighaze itaŋ pooi maau, nene pale sei igharaat tau pa malmal?
8 Pois também se a trombeta der som incerto, quem se preparará para a batalha?
9 Yam tovene paam. Ighaze awasavsaav ve asavia saveeŋ to tamtoghon tighazooŋ pani maau, nene pale tigham ŋgar pa saveeŋ pughu vena? Maau. Saveeŋ tiam pale inim yaghur.
9 Assim também vocês, se com a língua não disserem palavra compreensível, como se entenderá o que é dito? Porque vocês estarão como que falando ao vento.
10 Onoon, tamtoghon to tineep izi taan ne, aliŋadi naol. Ve aliŋadi tonowen, tisob ledi pughudi. Tovenen sei to ighaze iwatag ndug eta aliŋadi, nene pale ighazooŋ pani.
10 Há, sem dúvida, muitos tipos de vozes no mundo, e nenhuma delas é sem sentido.
11 Eemoghon ighaze tamtoghon eta isavsaav, ve you nawatag aliŋa maau, nene pale yeru niwaghiton ghei inimale ye to ndug ite, ve you to ndug ite.
11 Mas, se eu não entender o significado da voz, serei estrangeiro para aquele que fala, e ele será estrangeiro para mim.
12 Yam tovene paam. Aazne, azuaria gham pa uraat ve ŋgar naol to Maaron Avuvu irei di pait. Nene poia. Eemoghon yam irau azuaria gham kat pa uraat ve ŋgar to ipalot lupuuŋ to Krisi.
12 Assim, também vocês, visto que desejam dons espirituais, procurem progredir, para a edificação da igreja.
13 Tovenen ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon eta ve iwasavsaav, ye irau ighason Maaron pa iuuli leso itoor saveeŋ tonowen, ve ndita tilooŋa ve tighazooŋ pa pughu.
13 Por isso, quem fala em línguas, ore para que as possa interpretar.
14 Ighaze you nasuŋ, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghou ve nawasavsaav, nene Maaron Avuvu to ineep ila lolog, tauto isavsaav. Eemoghon saveeŋ to nasavia, nene iuul ŋgar tiou maau.
14 Porque, se eu orar em línguas, o meu espírito, de fato, ora, mas a minha mente fica infrutífera.
15 Tovenen pale nagham vena? You pale nalup rugharu. Sawa pida to nasuŋ, Maaron Avuvu to ineep ila lolog ne isavsaav. Ve sawa pida, nasuŋ ve ŋgar tiou ighazooŋ pa saveeŋ to nasavia. Ve sawa pida to nambou mbouŋ to suŋuuŋ, Maaron Avuvu to ineep ila lolog ne imbou. Ve sawa pida, nambou ve ŋgar tiou ighazooŋ pa mbouŋ to namboui. Ep 5:19; Kol 3:16
15 Que farei, então? Vou orar com o espírito, mas também vou orar com a mente; vou cantar com o espírito, mas também vou cantar com a mente.
16 Aghita. Ighaze tamtoghon eta ilat ilup toman gham pa suŋuuŋ, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghom ve upait Maaron pa poia toni toman lolom poia, ve tamtoghon tonenen ikankaan pa saveeŋ tiom pughu, nene pale iyok pani ighaze: “Onoon” vena? Maau. Pasa, saveeŋ to usavia, ye ikankaan pa pughu.
16 Se você louvar apenas em espírito, como o não instruído poderá dizer o “amém” depois da oração de agradecimento que você fez? Porque ele não entende o que você diz.
17 Onoon, yom usavia saveeŋ poia ve upait Maaron pa poia toni. Eemoghon saveeŋ tiom irau ipalot tamtoghon tonenen maau.
17 A sua oração de agradecimento pode ser muito boa, mas o outro não é edificado.
18 You lolog poia pa Maaron ve napaiti pasa, nawasavsaav le nalib pa yam asob.
18 Dou graças a Deus, porque falo em línguas mais do que todos vocês.
19 Eemoghon sawa to naneep toman Maaron tamtoghon toni pa suŋuuŋ, you naghaze nasavia saveeŋ to tamtoghon tisob irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Ighaze nasavia saveeŋ waaro liim moghon to tamtoghon tighazooŋ padi, nene pale poia ve ilib pa saveeŋ waaro ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (10,000) to tamtoghon tikankaan padi.
19 Contudo, na igreja prefiro falar cinco palavras com o meu entendimento, para instruir os outros, do que falar dez mil palavras em línguas.
20 Yam toŋvetaz, agham ŋgar inimale ndipain ŋgar geegeu muul malep. Yam anim ndolman wa. Tovenen yam irau agham ŋgar matua animale ndolman. Eemoghon ŋgar samia, ghoro aneep saguan pani animale ndipain geegeu. Ro 16:19+; 1Kor 3:1; Ep 4:14+; Hib 5:12+
20 Irmãos, não sejam meninos no entendimento. Quanto à maldade, sim, sejam crianças; mas, quanto ao entendimento, sejam pessoas maduras.
21 Maaron aliŋa isaav tovene: Muuŋ, Maaron ate yabyab pa yes Israela, ve isaav padi ighaze:
21 Na lei está escrito: “Falarei a este povo por meio de homens de outras línguas e por meio de lábios de outros povos, e nem assim me ouvirão, diz o Senhor.”
22 Saveeŋ tonene ipatooŋ ghiit ighaze ŋgar to tawasavsaav, nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila ne maau. Nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila sone, leso ipamundigin ŋgar todi. Ve ŋgar to votiaaŋ Maaron aliŋa inimale propet, nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila sone ne maau. Nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila, ve ipatooŋ di ighaze Maaron ineep toman di.
22 Portanto, as línguas constituem um sinal não para os que creem, mas para os que não creem; a profecia, no entanto, não é para os que não creem, e sim para os que creem.
23 Aghita. Ighaze alup gham pa suŋuuŋ ve yam asob awasavsaav, ve tamtoghon pida to tighur ila sone ve tikankaan pa Maaron, tilat ve tineep toman gham pa suŋuuŋ, nene pale tighita gham, ve tighaze yam awaghamgham animale borouŋa!
23 Assim, se toda a igreja se reunir no mesmo lugar e todos se puserem a falar em línguas, no caso de entrarem pessoas não instruídas ou não crentes, será que não vão dizer que vocês estão loucos?
24 Eemoghon ighaze tamtoghon eta tovene ilooŋ ilat, ve ilooŋ gham asob avotia Maaron aliŋa animale propet, ve asavia saveeŋ to ye ighazooŋ pani, nene pale saveeŋ tiam iŋgali, ve ighami ighilaal sosor toni ve atia to pale iza toni. Yo 16:8; Mbaŋ 2:13
24 Porém, se todos profetizarem, e entrar ali um não crente ou não instruído, ele será convencido por todos e julgado por todos.
25 Tamtoghon tonenen pale iyamaana ighaze ŋgar isob to iyooŋ ila lolo, yam asavia ivot ighazooŋ wa. Tovenen ye pale itap izi taan, ve ipait Maaron iza, ve isaav ighaze: “Onoon kat, Maaron inepneep toman gham.”
25 Os segredos que ele tem no coração se tornarão manifestos, e, assim, prostrando-se com o rosto em terra, adorará a Deus, testemunhando que Deus está, de fato, no meio de vocês.
26 Tovenen yam toŋvetaz, pale tasaav vena? Sawa to alup gham pa suŋuuŋ, yam asob agham uraat le irau gham. Ŋgeu eez, ye imbou mbouŋ pa ipait Maaron. Ve ite, ye ipatoot gham pa Maaron aliŋa. Ve ite, ye isavia ŋgar yoŋgaaŋ pida to Maaron ipaghazoŋani pani. Ve ite, Maaron Avuvu ipamundigini ve iwasavsaav. Ve ite, ye ivotia saveeŋ tonenen pughu. Ve sa ŋgar to aghaze aghami, yam irau aghami pa apalot lupuuŋ to Krisi. Ro 14:19; 1Kor 12:7+; Ep 4:12
26 Que fazer, então, irmãos? Quando vocês se reúnem, um tem um salmo, outro tem um ensino, este traz uma revelação, aquele fala em línguas, e ainda outro faz a interpretação. Que tudo seja feito para edificação.
27 Ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon ve tiwasavsaav, ival irau tisaav maau. Tamtoghon ru ma tol, nene iraua. Ve sawa to aghaze asaav, yam irau asaŋan nditamim. Tamtoghon eez isavsaav le isob, ghoro tamtoghon ite ana. Ve tamtoghon eta irau ivotia saveeŋ todi pughu, leso ival tiina tighazooŋ pani.
27 No caso de alguém falar em línguas, que não sejam mais do que dois ou, quando muito, três, e isto sucessivamente, e haja alguém que interprete.
28 Ve ighaze tamtoghon eta irau ivotia saveeŋ todi pughu maau, nene irau tisaav aliŋadi tiina ila lupuuŋ to Krisi maau. Neneeŋadi moghon, ve tisavsaav toman Maaron ila lolodi.
28 Mas, não havendo quem interprete, fique calado na igreja, falando consigo mesmo e com Deus.
29 Yes to tivotia Maaron aliŋa tinimale propet, tovene paam. Tamtoghon ru, ma tol tisavsaav le isob, ghoro yam pida aŋgabiiz saveeŋ todi: Deŋia, ma maau? Mbaŋ 17:11; 1Tes 5:20+; 1Yo 4:1
29 Tratando-se de profetas, falem apenas dois ou três, e os outros julguem.
30 Ve ighaze tamtoghon eta isavsaav, ve tamtoghon ite ineep ve Maaron ivotia ŋgar eta pani, nene ye to isavsaav ne, irau neneeŋa ve ighur soso pa ita ite ana isavsaav.
30 Se, porém, vier uma revelação a alguém que esteja sentado, cale-se o primeiro.
31 Tovenen yam to avotia Maaron aliŋa animale propet, irau ataghon ŋgar tovene: Tamtoghon eez isavia saveeŋ toni le isob, ghoro ite ana isaav. Leso aseeŋ ŋgar to tamtoghon tisob ve apalot di.
31 Porque todos poderão profetizar, um após outro, para que todos aprendam e sejam consolados.
32 Alooŋ. Ighaze ŋgeu eta lolo ipamundigini ighaze ivotia Maaron aliŋa inimale propet, ye irau itatan tau, ve isaŋan le ita ite ipasob saveeŋ toni, ghoro ana isaav.
32 Os espíritos dos profetas estão sujeitos aos próprios profetas,
33 Pasa, Maaron toit, ye Maaron to ighamun mbeb maau. Ye ighaze mbeb tisob tilaan deŋiadi moghon. Ve ye ighaze iit tasob talup ghiit tanim ee moghon ve tataghon ŋgar luuma. Tamtoghon tisob to Krisi titaghon ŋgar tovene ila lupuuŋ todi todi.
33 porque Deus não é Deus de confusão, e sim de paz. Como em todas as igrejas dos santos,
34 Ighaze yam alup gham pa suŋuuŋ, ndiliva irau tisaav maau. Yes irau neneeŋadi moghon, ve titatan taudi, ve tineep ila nditamoot sambadi itaghon tutuuŋ to Maaron. Ep 5:22; Kol 3:18; 1Tim 2:11+
34 que as mulheres se conservem caladas nas igrejas, porque não lhes é permitido falar; mas estejam submissas, como também a lei o determina.
35 Ighaze ledi ghasoniiŋ pida, sawa to tila ruum, ghoro tighason ndizwadi. Pasa, ighaze liva eta isaav ila lupuuŋ tiam lolo, nene igham mayaŋiiŋa.
35 Se, porém, querem aprender alguma coisa, perguntem em casa ao seu próprio marido; porque para a mulher é vergonhoso falar na igreja.
36 Laak, yam to azorzoor ghou ne, vena? Aghaze Maaron aliŋa ivot tiam muuŋ, ghoro ila pa ndug pida? Ma aghaze yam moghon to Maaron aliŋa ilat ivot tiam?
36 Por acaso a palavra de Deus se originou no meio de vocês? Ou será que ela veio exclusivamente para vocês?
37 Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar ighaze ye propet to Maaron ve itaghon ŋgar to Maaron Avuvu, nene ye irau ighilaal ighaze saveeŋ to nambooda payam, nene tutuuŋ to Tiina toit, ve iyok pani. 2Kor 10:7; 1Yo 4:6
37 Se alguém se considera profeta ou espiritual, reconheça que é mandamento do Senhor o que estou escrevendo para vocês.
38 Ve ighaze tamtoghon eta mata velegin saveeŋ tiou tonene, yam matamim ila pani malep.
38 E, se alguém o ignorar, será ignorado.
39 Tovenen yam toŋvetaz, azuaria gham pa ŋgar to votiaaŋ Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet. Ve yes to Maaron Avuvu ipamundigin di ve tiwasavsaav, yam aŋgalsekin di malep. 1Kor 12:31; 1Tes 5:20
39 Portanto, meus irmãos, procurem com zelo o dom de profetizar e não proíbam que se fale em línguas.
40 Yam irau ataghon katin suŋuuŋ ŋgara to naol ne, leso suŋuuŋ tiam deŋia moghon ve ilaan pooi.
40 Tudo, porém, seja feito com decência e ordem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.