1 Coríntios 14
Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ (TUC-O) vs AAI
1 Tovenen yam azuaria gham pa ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon, toman ŋgar ve uraat tisob to Maaron Avuvu irei di pait ne. Ve ŋgar eez to yam irau azuaria gham pani kat, nene ŋgar to tavotia Maaron aliŋa pa tamtoghon tanimale propet.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Pasa, tamtoghon to Maaron Avuvu ipamundigin di ve tiwasavsaav, yes tisavsaav pa tamtoghon maau. Tisavsaav pa Maaron. Ve saveeŋ to tisavia, nene pughu iyooŋ. Tauto tamtoghon tilooŋa ve tikankaan pani.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Eemoghon yes to tivotia Maaron aliŋa tinimale propet, tisavia saveeŋ to tamtoghon irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Tauto tipalot nditadi ve tiseeŋ ŋgar todi, ve tirab atedi leso lolodi poia, ve tipariaaŋ di pa titaghon ŋgar poia.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Tamtoghon to Maaron Avuvu ipamundigini ve iwasavsaav, ye ipalot ival tiina maau. Ipalot tau moghon. Ve ighaze ŋgeu eta ivotia Maaron aliŋa inimale propet, ye ipalot yam asob to aneep ila lupuuŋ to Krisi, ve iseeŋ ŋgar tiam.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 You naghaze Maaron Avuvu ipamundigin gham asob ve awasavsaav, ghoro poia. Eemoghon ighaze yam asob avotia Maaron aliŋa pa tamtoghon animale propet, nene pale poia kat. Tovenen ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon eta ve iwasavsaav, ye irau ivotia saveeŋ tonenen pughu paam. Leso ipalot lupuuŋ to Krisi ve iseeŋ ŋgar todi. Ve ighaze maau, nene uraat to votiaaŋ Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet, to poia kat le ilib pa ŋgar to Maaron Avuvu ipamundigin ghiit ve tawasavsaav. Nam 11:26-29
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Yam toŋvetaz, ighaze you nalat, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghou ve nawasavsaav, nene pale nauul gham vena? Maau. You irau navotia mbeb pida to Maaron ipaghazoŋan ghou pani, ma naseeŋ ŋgar tiam pa ŋgar pida, ma napatoot gham pa ŋgar pida, ma navotia Maaron aliŋa payam nanimale propet, ghoro nauul gham. Pasa, ighaze nasavia saveeŋ tovene, yam pale aghazooŋ pa pughu.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Agham ŋgar pa mbeb pida to tigharaat di leso titaŋ, inimale sab ve gita. Mbeb tonowen, taudi irau titaŋ maau. Tavib di, ma tarab di, ghoro titaŋ. Eemoghon ighaze titaŋ pooi maau, nene pale tawatag mbouŋ aliŋa vena?
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Ve tavuur to tivibi pa malmal ne paam, ighaze itaŋ pooi maau, nene pale sei igharaat tau pa malmal?
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Yam tovene paam. Ighaze awasavsaav ve asavia saveeŋ to tamtoghon tighazooŋ pani maau, nene pale tigham ŋgar pa saveeŋ pughu vena? Maau. Saveeŋ tiam pale inim yaghur.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Onoon, tamtoghon to tineep izi taan ne, aliŋadi naol. Ve aliŋadi tonowen, tisob ledi pughudi. Tovenen sei to ighaze iwatag ndug eta aliŋadi, nene pale ighazooŋ pani.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Eemoghon ighaze tamtoghon eta isavsaav, ve you nawatag aliŋa maau, nene pale yeru niwaghiton ghei inimale ye to ndug ite, ve you to ndug ite.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Yam tovene paam. Aazne, azuaria gham pa uraat ve ŋgar naol to Maaron Avuvu irei di pait. Nene poia. Eemoghon yam irau azuaria gham kat pa uraat ve ŋgar to ipalot lupuuŋ to Krisi.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Tovenen ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon eta ve iwasavsaav, ye irau ighason Maaron pa iuuli leso itoor saveeŋ tonowen, ve ndita tilooŋa ve tighazooŋ pa pughu.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Ighaze you nasuŋ, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghou ve nawasavsaav, nene Maaron Avuvu to ineep ila lolog, tauto isavsaav. Eemoghon saveeŋ to nasavia, nene iuul ŋgar tiou maau.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Tovenen pale nagham vena? You pale nalup rugharu. Sawa pida to nasuŋ, Maaron Avuvu to ineep ila lolog ne isavsaav. Ve sawa pida, nasuŋ ve ŋgar tiou ighazooŋ pa saveeŋ to nasavia. Ve sawa pida to nambou mbouŋ to suŋuuŋ, Maaron Avuvu to ineep ila lolog ne imbou. Ve sawa pida, nambou ve ŋgar tiou ighazooŋ pa mbouŋ to namboui. Ep 5:19; Kol 3:16
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Aghita. Ighaze tamtoghon eta ilat ilup toman gham pa suŋuuŋ, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghom ve upait Maaron pa poia toni toman lolom poia, ve tamtoghon tonenen ikankaan pa saveeŋ tiom pughu, nene pale iyok pani ighaze: “Onoon” vena? Maau. Pasa, saveeŋ to usavia, ye ikankaan pa pughu.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Onoon, yom usavia saveeŋ poia ve upait Maaron pa poia toni. Eemoghon saveeŋ tiom irau ipalot tamtoghon tonenen maau.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 You lolog poia pa Maaron ve napaiti pasa, nawasavsaav le nalib pa yam asob.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Eemoghon sawa to naneep toman Maaron tamtoghon toni pa suŋuuŋ, you naghaze nasavia saveeŋ to tamtoghon tisob irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Ighaze nasavia saveeŋ waaro liim moghon to tamtoghon tighazooŋ padi, nene pale poia ve ilib pa saveeŋ waaro ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (10,000) to tamtoghon tikankaan padi.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Yam toŋvetaz, agham ŋgar inimale ndipain ŋgar geegeu muul malep. Yam anim ndolman wa. Tovenen yam irau agham ŋgar matua animale ndolman. Eemoghon ŋgar samia, ghoro aneep saguan pani animale ndipain geegeu. Ro 16:19+; 1Kor 3:1; Ep 4:14+; Hib 5:12+
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Maaron aliŋa isaav tovene: Muuŋ, Maaron ate yabyab pa yes Israela, ve isaav padi ighaze:
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Saveeŋ tonene ipatooŋ ghiit ighaze ŋgar to tawasavsaav, nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila ne maau. Nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila sone, leso ipamundigin ŋgar todi. Ve ŋgar to votiaaŋ Maaron aliŋa inimale propet, nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila sone ne maau. Nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila, ve ipatooŋ di ighaze Maaron ineep toman di.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Aghita. Ighaze alup gham pa suŋuuŋ ve yam asob awasavsaav, ve tamtoghon pida to tighur ila sone ve tikankaan pa Maaron, tilat ve tineep toman gham pa suŋuuŋ, nene pale tighita gham, ve tighaze yam awaghamgham animale borouŋa!
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Eemoghon ighaze tamtoghon eta tovene ilooŋ ilat, ve ilooŋ gham asob avotia Maaron aliŋa animale propet, ve asavia saveeŋ to ye ighazooŋ pani, nene pale saveeŋ tiam iŋgali, ve ighami ighilaal sosor toni ve atia to pale iza toni. Yo 16:8; Mbaŋ 2:13
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Tamtoghon tonenen pale iyamaana ighaze ŋgar isob to iyooŋ ila lolo, yam asavia ivot ighazooŋ wa. Tovenen ye pale itap izi taan, ve ipait Maaron iza, ve isaav ighaze: “Onoon kat, Maaron inepneep toman gham.”
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Tovenen yam toŋvetaz, pale tasaav vena? Sawa to alup gham pa suŋuuŋ, yam asob agham uraat le irau gham. Ŋgeu eez, ye imbou mbouŋ pa ipait Maaron. Ve ite, ye ipatoot gham pa Maaron aliŋa. Ve ite, ye isavia ŋgar yoŋgaaŋ pida to Maaron ipaghazoŋani pani. Ve ite, Maaron Avuvu ipamundigini ve iwasavsaav. Ve ite, ye ivotia saveeŋ tonenen pughu. Ve sa ŋgar to aghaze aghami, yam irau aghami pa apalot lupuuŋ to Krisi. Ro 14:19; 1Kor 12:7+; Ep 4:12
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon ve tiwasavsaav, ival irau tisaav maau. Tamtoghon ru ma tol, nene iraua. Ve sawa to aghaze asaav, yam irau asaŋan nditamim. Tamtoghon eez isavsaav le isob, ghoro tamtoghon ite ana. Ve tamtoghon eta irau ivotia saveeŋ todi pughu, leso ival tiina tighazooŋ pani.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Ve ighaze tamtoghon eta irau ivotia saveeŋ todi pughu maau, nene irau tisaav aliŋadi tiina ila lupuuŋ to Krisi maau. Neneeŋadi moghon, ve tisavsaav toman Maaron ila lolodi.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Yes to tivotia Maaron aliŋa tinimale propet, tovene paam. Tamtoghon ru, ma tol tisavsaav le isob, ghoro yam pida aŋgabiiz saveeŋ todi: Deŋia, ma maau? Mbaŋ 17:11; 1Tes 5:20+; 1Yo 4:1
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Ve ighaze tamtoghon eta isavsaav, ve tamtoghon ite ineep ve Maaron ivotia ŋgar eta pani, nene ye to isavsaav ne, irau neneeŋa ve ighur soso pa ita ite ana isavsaav.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Tovenen yam to avotia Maaron aliŋa animale propet, irau ataghon ŋgar tovene: Tamtoghon eez isavia saveeŋ toni le isob, ghoro ite ana isaav. Leso aseeŋ ŋgar to tamtoghon tisob ve apalot di.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Alooŋ. Ighaze ŋgeu eta lolo ipamundigini ighaze ivotia Maaron aliŋa inimale propet, ye irau itatan tau, ve isaŋan le ita ite ipasob saveeŋ toni, ghoro ana isaav.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Pasa, Maaron toit, ye Maaron to ighamun mbeb maau. Ye ighaze mbeb tisob tilaan deŋiadi moghon. Ve ye ighaze iit tasob talup ghiit tanim ee moghon ve tataghon ŋgar luuma. Tamtoghon tisob to Krisi titaghon ŋgar tovene ila lupuuŋ todi todi.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Ighaze yam alup gham pa suŋuuŋ, ndiliva irau tisaav maau. Yes irau neneeŋadi moghon, ve titatan taudi, ve tineep ila nditamoot sambadi itaghon tutuuŋ to Maaron. Ep 5:22; Kol 3:18; 1Tim 2:11+
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Ighaze ledi ghasoniiŋ pida, sawa to tila ruum, ghoro tighason ndizwadi. Pasa, ighaze liva eta isaav ila lupuuŋ tiam lolo, nene igham mayaŋiiŋa.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Laak, yam to azorzoor ghou ne, vena? Aghaze Maaron aliŋa ivot tiam muuŋ, ghoro ila pa ndug pida? Ma aghaze yam moghon to Maaron aliŋa ilat ivot tiam?
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar ighaze ye propet to Maaron ve itaghon ŋgar to Maaron Avuvu, nene ye irau ighilaal ighaze saveeŋ to nambooda payam, nene tutuuŋ to Tiina toit, ve iyok pani. 2Kor 10:7; 1Yo 4:6
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Ve ighaze tamtoghon eta mata velegin saveeŋ tiou tonene, yam matamim ila pani malep.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Tovenen yam toŋvetaz, azuaria gham pa ŋgar to votiaaŋ Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet. Ve yes to Maaron Avuvu ipamundigin di ve tiwasavsaav, yam aŋgalsekin di malep. 1Kor 12:31; 1Tes 5:20
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Yam irau ataghon katin suŋuuŋ ŋgara to naol ne, leso suŋuuŋ tiam deŋia moghon ve ilaan pooi.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.