Lucas 23

Si-nu̱guanꞌ Yanꞌanj Xa̱ngaꞌ (TRQ) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ngaa ni̱ naxu̱man daranꞌ ni sij. Ni̱ nicaj ni sij Jesús ganꞌanj ni sij rian Pilato.
1 Levantou-se a sessão e conduziram Jesus diante de Pilatos,
2 Ngaa ni̱ gaxi̱ꞌi ni sij gaꞌmi gaquinꞌ ni sij xiꞌí Jesús. Ni̱ gataj ni sij:
2 e puseram-se a acusá-lo: Temos encontrado este homem excitando o povo à revolta, proibindo pagar imposto ao imperador e dizendo-se Messias e rei.
3 Ngaa ni̱ nachínj snanꞌanj Pilato Jesús. Ni̱ gataj sij:
3 Pilatos perguntou-lhe: És tu o rei dos judeus? Jesus respondeu: Sim.
4 Ngaa ni̱ gataj Pilato rian ni tsínj aꞌninꞌ rian ni chrej nga̱ rian ni ngüi̱ nej:
4 Declarou Pilatos aos príncipes dos sacerdotes e ao povo: Eu não acho neste homem culpa alguma.
5 Sani̱ ducu guiꞌyaj ni sij fuerza, ni̱ gataj ni sij:
5 Mas eles insistiam fortemente: Ele revoluciona o povo ensinando por toda a Judéia, a começar da Galiléia até aqui.
6 Ni̱ ngaa gunun Pilato si gataj ni sij, ni̱ nachínj snanꞌanj síꞌ sisi̱ Jesús huin tsínj ꞌna̱ꞌ estado Galilea.
6 A estas palavras, Pilatos perguntou se ele era galileu.
7 Ni̱ ngaa guiniꞌi Pilato sisi̱ ꞌna̱ꞌ Jesús estado Galilea, ni̱ gaꞌníj sij ga̱nꞌanj síꞌ rian rey gu̱ꞌnaj Herodes huin síꞌ gobernado nicaj sun ne̱ꞌ estado Galilea. Daj si nne síꞌ xumanꞌ Jerusalén ni güi daj.
7 E, quando soube que era da jurisdição de Herodes, enviou-o a Herodes, pois justamente naqueles dias se achava em Jerusalém.
8 Ni̱ ngaa guiniꞌi Herodes Jesús, ni̱ gahuin nia̱ꞌ ruhua sij si guisíj gaꞌi̱ güi huin ruhua sij gui̱niꞌi sij Jesús. Daj si gunun sij gaꞌmi ni ngüi̱ da̱j guiꞌyaj Jesús. Ni̱ gahuin ruhua sij sisi̱ gui̱ꞌyaj Jesús ꞌngo̱ si sa̱ꞌ nico gui̱niꞌi sij.
8 Herodes alegrou-se muito em ver Jesus, pois de longo tempo desejava vê-lo, por ter ouvido falar dele muitas coisas, e esperava presenciar algum milagre operado por ele.
9 Ni̱ ducu nachínj snanꞌanj sij Jesús. Sani̱ ni̱ a̱ ꞌngo̱ nuguanꞌ nun danica̱j Jesús rian sij mánj.
9 Dirigiu-lhe muitas perguntas, mas Jesus nada respondeu.
10 Ni̱ ma̱n ni tsínj aꞌninꞌ rian ni chrej nga̱ ni tsínj digyán ley nej. Ni̱ ducu garun gaquinꞌ ni síꞌ Jesús.
10 Ali estavam os príncipes dos sacerdotes e os escribas, acusando-o com violência.
11 Ngaa ni̱ gaꞌmi quij Herodes rian Jesús. Ni̱ hué daj gaꞌmi ni snado niquinꞌ nga̱ sij nej. Ni̱ gaꞌníj ni sij atsij nia̱ꞌ xá Jesús gunu̱n síꞌ güenda gahuin ducu ruhua ni sij niꞌyaj ni sij síꞌ. Ni̱ rúnꞌ si-ganꞌ rey hua-áꞌ. Ngaa ni̱ gaꞌníj Herodes ru̱huaꞌ yún Jesús rian Pilato.
11 Herodes, com a sua guarda, tratou-o com desprezo, escarneceu dele, mandou revesti-lo de uma túnica branca e reenviou-o a Pilatos.
12 Xiꞌí daj ni̱ naꞌmi Pilato nga̱ Herodes güi daj si asi̱j sini, ni̱ gununꞌ nu̱ngüej sij.
12 Naquele mesmo dia, Pilatos e Herodes fizeram as pazes, pois antes eram inimigos um do outro.
13 Ngaa ni̱ nahuin yuꞌ ni tsínj aꞌninꞌ rian ni chrej nga̱ ni tsínj nicaj sun nga̱ ni ngüi̱ nej, guiꞌyaj Pilato.
13 Pilatos convocou então os príncipes dos sacerdotes, os magistrados e o povo, e disse-lhes:
14 Ni̱ gataj síꞌ gunun ni sij:
14 Apresentastes-me este homem como agitador do povo, mas, interrogando-o eu diante de vós, não o achei culpado de nenhum dos crimes de que o acusais.
15 Ni̱ gaꞌnī Jesús ga̱nꞌanj sij rian nne rey Herodes. Ni̱ nun nariꞌ Herodes gaquinꞌ daꞌui sij mánj. Nitaj nu̱nj guiꞌyaj sij si ga̱huiꞌ sij mánj.
15 Nem tampouco Herodes, pois no-lo devolveu. Portanto, ele nada fez que mereça a morte.
16 Ngaa ni̱ gui̱ꞌyā castigo sij, asíj ni̱ na̱ꞌnij raꞌāj sij ga̱nꞌanj sij aj. ―Daj gataj Pilato.
16 Por isso, soltá-lo-ei depois de o castigar.
17 Ni̱ hua nia̱n si gui̱ri Pilato ꞌngo̱ tsínj nu̱n ducuaga̱ꞌ go̱ꞌngo guiꞌyanj pascua si da̱j hua si-costumbre ni sij.
17 {Acontecia que em cada festa ele era obrigado a soltar-lhes um preso.}
18 Sani̱ gaxi̱ꞌi ni sij gaguáj nucuaj nu̱guanꞌan daranꞌ ni sij. Ni̱ gataj ni sij:
18 Todo o povo gritou a uma voz: À morte com este, e solta-nos Barrabás.
19 Ni̱ hué Barrabás huin ꞌngo̱ tsínj nu̱n ducuaga̱ꞌ si gununꞌ ni du̱güiꞌ síꞌ nga̱ ni tsínj nicaj sun chruhua xumanꞌ daj. Ni̱ dagahuiꞌ síꞌ ꞌngo̱ níman nej.
19 {Este homem fora lançado ao cárcere devido a uma revolta levantada na cidade, por causa de um homicídio.}
20 Ni̱ huin ruhua Pilato gui̱ri sij Jesús ga̱nꞌanj síꞌ. Xiꞌí daj ni̱ gaꞌmi ru̱huaꞌ yún sij rian ni síꞌ.
20 Pilatos, porém, querendo soltar Jesus, falou-lhes de novo,
21 Sani̱ gaguáj nucuaj ni sij. Ni̱ gataj ni sij:
21 mas eles vociferavam: Crucifica-o! Crucifica-o!
22 Ngaa ni̱ gataj Pilato guisíj hua̱ꞌnij:
22 Pela terceira vez, Pilatos ainda interveio: Mas que mal fez ele, então? Não achei nele nada que mereça a morte; irei, portanto, castigá-lo e, depois, o soltarei.
23 Sani̱ ni tsínj daj nga̱ ni chrej aꞌninꞌ guiꞌyaj fuerza ni sij gaguáj ni sij sisi̱ ga̱ri Pilato gaquíj Jesús gui̱nicoꞌ síꞌ rian rugutsi̱. Ni̱ ri̱an gaguáj nucuaj ni sij, ni̱ guiriꞌ ni sij si huin ruhua ni sij.
23 Mas eles instavam, reclamando em altas vozes que fosse crucificado, e os seus clamores recrudesciam.
24 Ni̱ gataj Pilato sisi̱ gui̱ꞌyaj ni sij si huin ruhua ni sij.
24 Pilatos pronunciou então a sentença que lhes satisfazia o desejo.
25 Ngaa ni̱ guiri Pilato tsínj nu̱n ducuaga̱ꞌ daj huin síꞌ tsínj gununꞌ nga̱ ni tsínj nicaj sun. Ni̱ huin síꞌ tsínj dagahuiꞌ níman nej. Ngaa ni̱ nagaꞌuiꞌ Pilato manꞌan Jesús rian ni sij sisi̱ gui̱ꞌyaj ni sij si huin ruhua ni sij.
25 Soltou-lhes aquele que eles reclamavam e que havia sido lançado ao cárcere por causa do homicídio e da revolta, e entregou Jesus à vontade deles.
26 Ni̱ ngaa nicaj ni sij Jesús ganꞌanj ni sij, ni̱ guidaꞌa ni sij ꞌngo̱ tsínj ꞌna̱ꞌ xumanꞌ Cirene gu̱ꞌnaj síꞌ Simón. Ni̱ ꞌna̱ꞌ niqui síꞌ ganꞌanj síꞌ rian sun. Ni̱ guiꞌyaj ni sij ga̱ta síꞌ rugutsi̱ gui̱nicoꞌ síꞌ rucú Jesús.
26 Enquanto o conduziam, detiveram um certo Simão de Cirene, que voltava do campo, e impuseram-lhe a cruz para que a carregasse atrás de Jesus.
27 Ni̱ nicoꞌ nico ni ngüi̱ huaj ni sij rucú Jesús. Ni̱ ducu aco ni yunꞌunj xa̱na nicoꞌ huaj rucú sij. Ni̱ nani ruhua ne niꞌyaj ne xiꞌí sij.
27 Seguia-o uma grande multidão de povo e de mulheres, que batiam no peito e o lamentavam.
28 Sani̱ nanica̱j Jesús ni̱ gataj sij gunun ni yunꞌunj xa̱na daj:
28 Voltando-se para elas, Jesus disse: Filhas de Jerusalém, não choreis sobre mim, mas chorai sobre vós mesmas e sobre vossos filhos.
29 Daj si ga̱ꞌnaꞌ ni güi gui̱ranꞌ ni é re̱ꞌ sayun. Ni̱ ga̱taj ni ngüi̱: “Hua ꞌueé rian ni ngüi̱ yatin nga̱ ni ngüi̱ nun riꞌ lij nej, ni ngüi̱ nun guinicoꞌ lij xíꞌyanj nej.” Daj ga̱taj ni ngüi̱.
29 Porque virão dias em que se dirá: Felizes as estéreis, os ventres que não geraram e os peitos que não amamentaram!
30 Daj si güi daj ni̱ ga̱xiꞌi ni ngüi̱ ga̱taj sisi̱ ga̱ne ni quij, ni̱ na̱xij ni sij riqui quij gane daj, ga̱taj ni sij.
30 Então dirão aos montes: Caí sobre nós! E aos outeiros: Cobri-nos!
31 Ni̱ sisi̱ ranꞌ manꞌānj nico sayun ꞌyaj ni sij acuanꞌ, sani̱ ni güi ga̱ꞌnaꞌ, ni̱ ducu ga̱ꞌnaꞌ doj sayun rian ni sij aj. ―Daj gataj Jesús rian ni yunꞌunj daj.
31 Porque, se eles fazem isto ao lenho verde, que acontecerá ao seco?
32 Ni̱ hué daj nicaj ni sij hui̱j tsínj daꞌui gaquinꞌ ganꞌanj ni sij sisi̱ ga̱huiꞌ nu̱guanꞌan nu̱ngüej síꞌ nga̱ Jesús.
32 Eram conduzidos ao mesmo tempo dois malfeitores para serem mortos com Jesus.
33 Ni̱ ngaa guisíj ni sij ꞌngo̱ yuꞌuj gu̱ꞌnaj cúj chra̱ níman, ni̱ gari ni sij gaquíj Jesús doco̱ꞌ ni sij rian rugutsi̱ síꞌ yuꞌuj daj. Ni̱ hué daj doco̱ꞌ ni sij hui̱j tsínj daꞌui gaquinꞌ daj rian yahuij rugutsi̱. Ni̱ nicoꞌ ꞌngo̱j raꞌa sa̱ꞌ Jesús, ni̱ angoj raꞌa ro̱tsi sij.
33 Chegados que foram ao lugar chamado Calvário, ali o crucificaram, como também os ladrões, um à direita e outro à esquerda.
34 Hué dan ni̱ gataj Jesús gunun Yanꞌanj:
34 E Jesus dizia: Pai, perdoa-lhes; porque não sabem o que fazem. Eles dividiram as suas vestes e as sortearam.
35 Ni̱ niquinꞌ ni ngüi̱ niꞌyaj ni sij. Sani̱ guiꞌyaj ducu ni tsínj nicaj sun. Ni̱ gataj ni sij:
35 A multidão conservava-se lá e observava. Os príncipes dos sacerdotes escarneciam de Jesus, dizendo: Salvou a outros, que se salve a si próprio, se é o Cristo, o escolhido de Deus!
36 Ni̱ hué daj gaꞌmi ducu ni snado nej. Ni̱ gahuin ni̱chrunꞌ ni sij. Ni̱ reque̱ ni sij nnee yu̱ go̱ꞌo síꞌ.
36 Do mesmo modo zombavam dele os soldados. Aproximavam-se dele, ofereciam-lhe vinagre e diziam:
37 Ni̱ gataj ni sij:
37 Se és o rei dos judeus, salva-te a ti mesmo.
38 Ni̱ garun ni sij letra chra̱ rugutsi̱. Ni̱ letra daj huin griego nga̱ latín nej, hebreo nej. Ni̱ letra daj gataj: “tsínj nan huin si-rey ni tsínj judíos.” Daj garun ni sij.
38 Por cima de sua cabeça pendia esta inscrição: Este é o rei dos judeus.
39 Ngaa ni̱ gaꞌmi quij ꞌngo̱ tsínj daꞌui gaquinꞌ daj gunun Jesús. Ni̱ gataj síꞌ:
39 Um dos malfeitores, ali crucificados, blasfemava contra ele: Se és o Cristo, salva-te a ti mesmo e salva-nos a nós!
40 Sani̱ chranꞌ yunꞌunj ango tsínj nicoꞌ yuꞌuj daj dugüiꞌ sij huin sij ꞌngo̱ tsínj daꞌui gaquinꞌ nej. Ni̱ gataj sij:
40 Mas o outro o repreendeu: Nem sequer temes a Deus, tu que sofres no mesmo suplício?
41 Ni̱ hua nia̱n xa̱ngaꞌ ranꞌ nu̱ngüej únj sayun xiꞌí si daꞌui nu̱ngüej únj gaquinꞌ. Sani̱ nitaj si daꞌui tsínj nan gaquinꞌ mánj. ―Daj gataj ango tsínj daꞌui gaquinꞌ gunun dugüiꞌ sij.
41 Para nós isto é justo: recebemos o que mereceram os nossos crimes, mas este não fez mal algum.
42 Ngaa ni̱ gataj sij rian Jesús:
42 E acrescentou: Jesus, lembra-te de mim, quando tiveres entrado no teu Reino!
43 Ngaa ni̱:
43 Jesus respondeu-lhe: Em verdade te digo: hoje estarás comigo no paraíso.
44 Ni̱ ngaa guisíj gaxu̱j, ni̱ gahuin ru̱miꞌ rian daranꞌ xungüi̱. Ni̱ gahuin ru̱miꞌ daꞌ ga hua̱ꞌnij diꞌni̱.
44 Era quase à hora sexta e em toda a terra houve trevas até a hora nona.
45 Ni̱ gahuin ru̱miꞌ rian güi. Ni̱ tsitsiꞌ daꞌaj atsij nicoꞌ chruhua nuhui nico.
45 Escureceu-se o sol e o véu do templo rasgou-se pelo meio.
46 Ngaa ni̱ gaguáj nucuaj Jesús. Ni̱ gataj sij:
46 Jesus deu então um grande brado e disse: Pai, nas tuas mãos entrego o meu espírito. E, dizendo isso, expirou.
47 Ni̱ ngaa guiniꞌi snado centurión si gahuin, ni̱ gaꞌmi sa̱ꞌ sij rian Yanꞌanj. Ni̱ gataj sij:
47 Vendo o centurião o que acontecia, deu glória a Deus e disse: Na verdade, este homem era um justo.
48 Ni̱ ngaa guiniꞌi daranꞌ ni ngüi̱ mán yuꞌuj daj da̱j gahuin, ni̱ nanica̱j ni sij na̱nꞌ ni sij ducuá ni sij. Ni̱ guita raꞌa ni sij niman ni sij si nun nariꞌ ruhua ni sij si gui̱ꞌyaj ni sij.
48 E toda a multidão dos que assistiam a este espetáculo e viam o que se passava, voltou batendo no peito.
49 Ni̱ daranꞌ ni tsínj nicaj dugüiꞌ nga̱ Jesús nga̱ ni yunꞌunj xa̱na nicoꞌ Jesús asi̱j estado Galilea, ni̱ guna ga̱nꞌ ni sij niꞌyaj ni sij daranꞌ si gahuin.
49 Os amigos de Jesus, como também as mulheres que o tinham seguido desde a Galiléia, conservavam-se a certa distância, e observavam estas coisas.
50 Ni̱ hua ꞌngo̱ tsínj nne rian junta nico daj. Ni̱ gu̱ꞌnaj síꞌ José. Ni̱ ꞌna̱ꞌ sij xumanꞌ Arimatea xumanꞌ ngaj estado Judea. Ni̱ hua sa̱ꞌ niman sij. Ni̱ ꞌyaj ni̱ca sij nej.
50 Havia um homem, por nome José, membro do conselho, homem reto e justo.
51 Ni̱ anaꞌuij sij si ga̱ꞌnaꞌ gui̱nicaj sun Yanꞌanj rian néꞌ. Ni̱ nun ga̱ranꞌ ruhua sij si gaꞌmi ni tsínj ma̱n junta daj xiꞌí Jesús. Ni̱ hué daj nun ga̱ranꞌ ruhua sij si guiꞌyaj ni sij nga̱ síꞌ nej.
51 Ele não havia concordado com a decisão dos outros nem com os atos deles. Originário de Arimatéia, cidade da Judéia, esperava ele o Reino de Deus.
52 Ni̱ ganꞌanj sij rian Pilato. Ni̱ gachínj sij níman Jesús.
52 Foi ter com Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus.
53 Ngaa ni̱ nanij sij níman Jesús rian rugutsi̱. Ni̱ chriꞌyanj sij atsij xiráj níman daj. Ni̱ gurúj sij níman chruhua ꞌngo̱ huej. Sani̱ ni̱ a̱ ꞌngo̱ ni níman nun gachinꞌ ni sij riqui yuꞌuj da mánj.
53 Ele o desceu da cruz, envolveu-o num pano de linho e colocou-o num sepulcro, escavado na rocha, onde ainda ninguém havia sido depositado.
54 Ni̱ güi daj huin güi ꞌyaj xugüi ni sij güi naránj ruhua ni sij. Ni̱ achin do̱j si gui̱sij güi naránj ruhua ni sij daj.
54 Era o dia da Preparação e já ia principiar o sábado.
55 Ni̱ nicoꞌ ni yunꞌunj xa̱na gahui estado Galilea nga̱ Jesús rucú tsínj gu̱ꞌnaj José. Ni̱ guiniꞌi ne rian gachinꞌ ni sij níman Jesús. Ni̱ guiniꞌi ne da̱j gurúj ni sij níman daj chruhua yuꞌuj nej.
55 As mulheres, que tinham vindo com Jesus da Galiléia, acompanharam José. Elas viram o túmulo e o modo como o corpo de Jesus ali fora depositado.
56 Ni̱ ngaa nanica̱j ne na̱nꞌ ne ducuá ne, ni̱ nachej ne gasiti guinꞌ da̱j nga̱ gonoꞌó guinꞌ da̱j. Ni̱ naránj ruhua ne güi naránj ruhua ni ngüi̱ israelita da̱j rúnꞌ aꞌninꞌ ley rian ni sij.
56 Elas voltaram e prepararam aromas e bálsamos. No dia de sábado, observaram o preceito do repouso.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.