Lucas 23

Si-nu̱guanꞌ Yanꞌanj Xa̱ngaꞌ (TRQ) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ngaa ni̱ naxu̱man daranꞌ ni sij. Ni̱ nicaj ni sij Jesús ganꞌanj ni sij rian Pilato.
1 Então todo o conselho levou Jesus a Pilatos.
2 Ngaa ni̱ gaxi̱ꞌi ni sij gaꞌmi gaquinꞌ ni sij xiꞌí Jesús. Ni̱ gataj ni sij:
2 Começaram a apresentar o caso: “Este homem corrompe o nosso povo, dizendo que não se deve pagar impostos ao governo romano e afirmando ser ele próprio o Cristo, o rei”.
3 Ngaa ni̱ nachínj snanꞌanj Pilato Jesús. Ni̱ gataj sij:
3 Então Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
4 Ngaa ni̱ gataj Pilato rian ni tsínj aꞌninꞌ rian ni chrej nga̱ rian ni ngüi̱ nej:
4 Pilatos se voltou para os principais sacerdotes e para a multidão e disse: “Não vejo crime algum neste homem!”.
5 Sani̱ ducu guiꞌyaj ni sij fuerza, ni̱ gataj ni sij:
5 Mas eles insistiam: “Ele provoca revoltas em toda a Judeia com seus ensinamentos, começando pela Galileia e agora aqui, em Jerusalém!”.
6 Ni̱ ngaa gunun Pilato si gataj ni sij, ni̱ nachínj snanꞌanj síꞌ sisi̱ Jesús huin tsínj ꞌna̱ꞌ estado Galilea.
6 “Então ele é galileu?”, perguntou Pilatos.
7 Ni̱ ngaa guiniꞌi Pilato sisi̱ ꞌna̱ꞌ Jesús estado Galilea, ni̱ gaꞌníj sij ga̱nꞌanj síꞌ rian rey gu̱ꞌnaj Herodes huin síꞌ gobernado nicaj sun ne̱ꞌ estado Galilea. Daj si nne síꞌ xumanꞌ Jerusalén ni güi daj.
7 Quando responderam que sim, Pilatos o enviou a Herodes Antipas, pois a Galileia ficava sob sua jurisdição, e naqueles dias ele estava em Jerusalém.
8 Ni̱ ngaa guiniꞌi Herodes Jesús, ni̱ gahuin nia̱ꞌ ruhua sij si guisíj gaꞌi̱ güi huin ruhua sij gui̱niꞌi sij Jesús. Daj si gunun sij gaꞌmi ni ngüi̱ da̱j guiꞌyaj Jesús. Ni̱ gahuin ruhua sij sisi̱ gui̱ꞌyaj Jesús ꞌngo̱ si sa̱ꞌ nico gui̱niꞌi sij.
8 Herodes se animou com a oportunidade de ver Jesus, pois tinha ouvido falar a seu respeito e esperava, havia tempo, vê-lo realizar algum milagre.
9 Ni̱ ducu nachínj snanꞌanj sij Jesús. Sani̱ ni̱ a̱ ꞌngo̱ nuguanꞌ nun danica̱j Jesús rian sij mánj.
9 Fez uma série de perguntas a Jesus, mas ele não lhe respondeu.
10 Ni̱ ma̱n ni tsínj aꞌninꞌ rian ni chrej nga̱ ni tsínj digyán ley nej. Ni̱ ducu garun gaquinꞌ ni síꞌ Jesús.
10 Enquanto isso, os principais sacerdotes e mestres da lei permaneciam ali, gritando acusações.
11 Ngaa ni̱ gaꞌmi quij Herodes rian Jesús. Ni̱ hué daj gaꞌmi ni snado niquinꞌ nga̱ sij nej. Ni̱ gaꞌníj ni sij atsij nia̱ꞌ xá Jesús gunu̱n síꞌ güenda gahuin ducu ruhua ni sij niꞌyaj ni sij síꞌ. Ni̱ rúnꞌ si-ganꞌ rey hua-áꞌ. Ngaa ni̱ gaꞌníj Herodes ru̱huaꞌ yún Jesús rian Pilato.
11 Então Herodes e seus soldados começaram a zombar de Jesus e ridicularizá-lo. Por fim, vestiram nele um manto real e o mandaram de volta a Pilatos.
12 Xiꞌí daj ni̱ naꞌmi Pilato nga̱ Herodes güi daj si asi̱j sini, ni̱ gununꞌ nu̱ngüej sij.
12 Naquele dia, Herodes e Pilatos, que eram inimigos, tornaram-se amigos.
13 Ngaa ni̱ nahuin yuꞌ ni tsínj aꞌninꞌ rian ni chrej nga̱ ni tsínj nicaj sun nga̱ ni ngüi̱ nej, guiꞌyaj Pilato.
13 Então Pilatos reuniu os principais sacerdotes e outros líderes religiosos, juntamente com o povo,
14 Ni̱ gataj síꞌ gunun ni sij:
14 e anunciou seu veredicto: “Vocês me trouxeram este homem acusando-o de liderar uma revolta. Eu o interroguei minuciosamente a esse respeito na presença de vocês e vejo que não há nada que o condene.
15 Ni̱ gaꞌnī Jesús ga̱nꞌanj sij rian nne rey Herodes. Ni̱ nun nariꞌ Herodes gaquinꞌ daꞌui sij mánj. Nitaj nu̱nj guiꞌyaj sij si ga̱huiꞌ sij mánj.
15 Herodes chegou à mesma conclusão e o enviou de volta a nós. Nada do que ele fez merece a pena de morte.
16 Ngaa ni̱ gui̱ꞌyā castigo sij, asíj ni̱ na̱ꞌnij raꞌāj sij ga̱nꞌanj sij aj. ―Daj gataj Pilato.
16 Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
17 Ni̱ hua nia̱n si gui̱ri Pilato ꞌngo̱ tsínj nu̱n ducuaga̱ꞌ go̱ꞌngo guiꞌyanj pascua si da̱j hua si-costumbre ni sij.
17 (Era necessário libertar-lhes um prisioneiro durante a festa da Páscoa.)
18 Sani̱ gaxi̱ꞌi ni sij gaguáj nucuaj nu̱guanꞌan daranꞌ ni sij. Ni̱ gataj ni sij:
18 Um grande clamor se levantou da multidão, e a uma só voz gritavam: “Mate-o! Solte-nos Barrabás!”.
19 Ni̱ hué Barrabás huin ꞌngo̱ tsínj nu̱n ducuaga̱ꞌ si gununꞌ ni du̱güiꞌ síꞌ nga̱ ni tsínj nicaj sun chruhua xumanꞌ daj. Ni̱ dagahuiꞌ síꞌ ꞌngo̱ níman nej.
19 Esse Barrabás estava preso por ter participado de uma revolta em Jerusalém contra o governo e ter cometido assassinato.
20 Ni̱ huin ruhua Pilato gui̱ri sij Jesús ga̱nꞌanj síꞌ. Xiꞌí daj ni̱ gaꞌmi ru̱huaꞌ yún sij rian ni síꞌ.
20 Pilatos discutiu com eles, pois desejava soltar Jesus.
21 Sani̱ gaguáj nucuaj ni sij. Ni̱ gataj ni sij:
21 Eles, porém, continuaram gritando: “Crucifique-o! Crucifique-o!”.
22 Ngaa ni̱ gataj Pilato guisíj hua̱ꞌnij:
22 Pela terceira vez, ele perguntou: “Por quê? Que crime ele cometeu? Não encontrei motivo para condená-lo à morte. Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
23 Sani̱ ni tsínj daj nga̱ ni chrej aꞌninꞌ guiꞌyaj fuerza ni sij gaguáj ni sij sisi̱ ga̱ri Pilato gaquíj Jesús gui̱nicoꞌ síꞌ rian rugutsi̱. Ni̱ ri̱an gaguáj nucuaj ni sij, ni̱ guiriꞌ ni sij si huin ruhua ni sij.
23 A multidão gritava cada vez mais alto, exigindo que Jesus fosse crucificado, e seu clamor prevaleceu.
24 Ni̱ gataj Pilato sisi̱ gui̱ꞌyaj ni sij si huin ruhua ni sij.
24 Então Pilatos condenou Jesus à morte, conforme exigiam.
25 Ngaa ni̱ guiri Pilato tsínj nu̱n ducuaga̱ꞌ daj huin síꞌ tsínj gununꞌ nga̱ ni tsínj nicaj sun. Ni̱ huin síꞌ tsínj dagahuiꞌ níman nej. Ngaa ni̱ nagaꞌuiꞌ Pilato manꞌan Jesús rian ni sij sisi̱ gui̱ꞌyaj ni sij si huin ruhua ni sij.
25 A pedido deles, libertou Barrabás, o homem preso por revolta e assassinato. Depois, entregou-lhes Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Ni̱ ngaa nicaj ni sij Jesús ganꞌanj ni sij, ni̱ guidaꞌa ni sij ꞌngo̱ tsínj ꞌna̱ꞌ xumanꞌ Cirene gu̱ꞌnaj síꞌ Simón. Ni̱ ꞌna̱ꞌ niqui síꞌ ganꞌanj síꞌ rian sun. Ni̱ guiꞌyaj ni sij ga̱ta síꞌ rugutsi̱ gui̱nicoꞌ síꞌ rucú Jesús.
26 Enquanto levavam Jesus, um homem chamado Simão, de Cirene, vinha do campo. Os soldados o agarraram, puseram a cruz sobre ele e o obrigaram a carregá-la atrás de Jesus.
27 Ni̱ nicoꞌ nico ni ngüi̱ huaj ni sij rucú Jesús. Ni̱ ducu aco ni yunꞌunj xa̱na nicoꞌ huaj rucú sij. Ni̱ nani ruhua ne niꞌyaj ne xiꞌí sij.
27 Uma grande multidão os seguia, incluindo muitas mulheres aflitas que choravam por ele.
28 Sani̱ nanica̱j Jesús ni̱ gataj sij gunun ni yunꞌunj xa̱na daj:
28 Mas Jesus, dirigindo-se a elas, disse: “Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por si mesmas e por seus filhos.
29 Daj si ga̱ꞌnaꞌ ni güi gui̱ranꞌ ni é re̱ꞌ sayun. Ni̱ ga̱taj ni ngüi̱: “Hua ꞌueé rian ni ngüi̱ yatin nga̱ ni ngüi̱ nun riꞌ lij nej, ni ngüi̱ nun guinicoꞌ lij xíꞌyanj nej.” Daj ga̱taj ni ngüi̱.
29 Pois estão chegando os dias em que dirão: ‘Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos e os seios que nunca amamentaram!’.
30 Daj si güi daj ni̱ ga̱xiꞌi ni ngüi̱ ga̱taj sisi̱ ga̱ne ni quij, ni̱ na̱xij ni sij riqui quij gane daj, ga̱taj ni sij.
30 Suplicarão aos montes: ‘Caiam sobre nós!’ e pedirão às colinas: ‘Soterrem-nos!’.
31 Ni̱ sisi̱ ranꞌ manꞌānj nico sayun ꞌyaj ni sij acuanꞌ, sani̱ ni güi ga̱ꞌnaꞌ, ni̱ ducu ga̱ꞌnaꞌ doj sayun rian ni sij aj. ―Daj gataj Jesús rian ni yunꞌunj daj.
31 Pois, se fazem estas coisas com a árvore verde, o que acontecerá com a árvore seca?”.
32 Ni̱ hué daj nicaj ni sij hui̱j tsínj daꞌui gaquinꞌ ganꞌanj ni sij sisi̱ ga̱huiꞌ nu̱guanꞌan nu̱ngüej síꞌ nga̱ Jesús.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, foram levados com ele a fim de também serem executados.
33 Ni̱ ngaa guisíj ni sij ꞌngo̱ yuꞌuj gu̱ꞌnaj cúj chra̱ níman, ni̱ gari ni sij gaquíj Jesús doco̱ꞌ ni sij rian rugutsi̱ síꞌ yuꞌuj daj. Ni̱ hué daj doco̱ꞌ ni sij hui̱j tsínj daꞌui gaquinꞌ daj rian yahuij rugutsi̱. Ni̱ nicoꞌ ꞌngo̱j raꞌa sa̱ꞌ Jesús, ni̱ angoj raꞌa ro̱tsi sij.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, o pregaram na cruz. Os criminosos também foram crucificados, um à sua direita e outro à sua esquerda.
34 Hué dan ni̱ gataj Jesús gunun Yanꞌanj:
34 Jesus disse: “Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que fazem”. E os soldados tiraram sortes para dividir entre si as roupas de Jesus.
35 Ni̱ niquinꞌ ni ngüi̱ niꞌyaj ni sij. Sani̱ guiꞌyaj ducu ni tsínj nicaj sun. Ni̱ gataj ni sij:
35 A multidão observava, e os líderes zombavam. “Salvou os outros, salve a si mesmo, se é o Cristo, o escolhido de Deus”, diziam.
36 Ni̱ hué daj gaꞌmi ducu ni snado nej. Ni̱ gahuin ni̱chrunꞌ ni sij. Ni̱ reque̱ ni sij nnee yu̱ go̱ꞌo síꞌ.
36 Os soldados também zombavam dele, oferecendo-lhe vinagre para beber.
37 Ni̱ gataj ni sij:
37 Diziam: “Se você é o Rei dos judeus, salve a si mesmo!”.
38 Ni̱ garun ni sij letra chra̱ rugutsi̱. Ni̱ letra daj huin griego nga̱ latín nej, hebreo nej. Ni̱ letra daj gataj: “tsínj nan huin si-rey ni tsínj judíos.” Daj garun ni sij.
38 Uma tabuleta presa acima dele dizia: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Ngaa ni̱ gaꞌmi quij ꞌngo̱ tsínj daꞌui gaquinꞌ daj gunun Jesús. Ni̱ gataj síꞌ:
39 Um dos criminosos, dependurado ao lado dele, zombava: “Então você é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também!”.
40 Sani̱ chranꞌ yunꞌunj ango tsínj nicoꞌ yuꞌuj daj dugüiꞌ sij huin sij ꞌngo̱ tsínj daꞌui gaquinꞌ nej. Ni̱ gataj sij:
40 Mas o outro criminoso o repreendeu: “Você não teme a Deus, nem mesmo ao ser condenado à morte?
41 Ni̱ hua nia̱n xa̱ngaꞌ ranꞌ nu̱ngüej únj sayun xiꞌí si daꞌui nu̱ngüej únj gaquinꞌ. Sani̱ nitaj si daꞌui tsínj nan gaquinꞌ mánj. ―Daj gataj ango tsínj daꞌui gaquinꞌ gunun dugüiꞌ sij.
41 Nós merecemos morrer por nossos crimes, mas este homem não cometeu mal algum”.
42 Ngaa ni̱ gataj sij rian Jesús:
42 Então ele disse: “Jesus, lembre-se de mim quando vier no seu reino”.
43 Ngaa ni̱:
43 E Jesus lhe respondeu: “Eu lhe asseguro que hoje você estará comigo no paraíso”.
44 Ni̱ ngaa guisíj gaxu̱j, ni̱ gahuin ru̱miꞌ rian daranꞌ xungüi̱. Ni̱ gahuin ru̱miꞌ daꞌ ga hua̱ꞌnij diꞌni̱.
44 Já era cerca de meio-dia, e a escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 Ni̱ gahuin ru̱miꞌ rian güi. Ni̱ tsitsiꞌ daꞌaj atsij nicoꞌ chruhua nuhui nico.
45 A luz do sol desapareceu, e a cortina do santuário do templo rasgou-se ao meio.
46 Ngaa ni̱ gaguáj nucuaj Jesús. Ni̱ gataj sij:
46 Então Jesus clamou em alta voz: “Pai, em tuas mãos entrego meu espírito!”. E, com essas palavras, deu o último suspiro.
47 Ni̱ ngaa guiniꞌi snado centurión si gahuin, ni̱ gaꞌmi sa̱ꞌ sij rian Yanꞌanj. Ni̱ gataj sij:
47 Quando o oficial romano que supervisionava a execução viu o que havia acontecido, adorou a Deus e disse: “Sem dúvida este homem era inocente”.
48 Ni̱ ngaa guiniꞌi daranꞌ ni ngüi̱ mán yuꞌuj daj da̱j gahuin, ni̱ nanica̱j ni sij na̱nꞌ ni sij ducuá ni sij. Ni̱ guita raꞌa ni sij niman ni sij si nun nariꞌ ruhua ni sij si gui̱ꞌyaj ni sij.
48 E, quando toda a multidão que tinha ido assistir à crucificação viu isso, voltou para casa entristecida e batendo no peito.
49 Ni̱ daranꞌ ni tsínj nicaj dugüiꞌ nga̱ Jesús nga̱ ni yunꞌunj xa̱na nicoꞌ Jesús asi̱j estado Galilea, ni̱ guna ga̱nꞌ ni sij niꞌyaj ni sij daranꞌ si gahuin.
49 Mas os amigos de Jesus, incluindo as mulheres que o seguiram desde a Galileia, olhavam de longe.
50 Ni̱ hua ꞌngo̱ tsínj nne rian junta nico daj. Ni̱ gu̱ꞌnaj síꞌ José. Ni̱ ꞌna̱ꞌ sij xumanꞌ Arimatea xumanꞌ ngaj estado Judea. Ni̱ hua sa̱ꞌ niman sij. Ni̱ ꞌyaj ni̱ca sij nej.
50 Havia um homem bom e justo chamado José, membro do conselho dos líderes do povo,
51 Ni̱ anaꞌuij sij si ga̱ꞌnaꞌ gui̱nicaj sun Yanꞌanj rian néꞌ. Ni̱ nun ga̱ranꞌ ruhua sij si gaꞌmi ni tsínj ma̱n junta daj xiꞌí Jesús. Ni̱ hué daj nun ga̱ranꞌ ruhua sij si guiꞌyaj ni sij nga̱ síꞌ nej.
51 mas que não tinha concordado com a decisão e os atos dos outros líderes religiosos. Era da cidade de Arimateia, na Judeia, e esperava a vinda do reino de Deus.
52 Ni̱ ganꞌanj sij rian Pilato. Ni̱ gachínj sij níman Jesús.
52 José foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
53 Ngaa ni̱ nanij sij níman Jesús rian rugutsi̱. Ni̱ chriꞌyanj sij atsij xiráj níman daj. Ni̱ gurúj sij níman chruhua ꞌngo̱ huej. Sani̱ ni̱ a̱ ꞌngo̱ ni níman nun gachinꞌ ni sij riqui yuꞌuj da mánj.
53 Desceu o corpo da cruz, enrolou-o num lençol de linho e o colocou num túmulo novo, escavado na rocha.
54 Ni̱ güi daj huin güi ꞌyaj xugüi ni sij güi naránj ruhua ni sij. Ni̱ achin do̱j si gui̱sij güi naránj ruhua ni sij daj.
54 Isso aconteceu na sexta-feira à tarde, no dia da preparação, quando o sábado estava para começar.
55 Ni̱ nicoꞌ ni yunꞌunj xa̱na gahui estado Galilea nga̱ Jesús rucú tsínj gu̱ꞌnaj José. Ni̱ guiniꞌi ne rian gachinꞌ ni sij níman Jesús. Ni̱ guiniꞌi ne da̱j gurúj ni sij níman daj chruhua yuꞌuj nej.
55 As mulheres da Galileia seguiram José e viram o túmulo onde o corpo de Jesus foi colocado.
56 Ni̱ ngaa nanica̱j ne na̱nꞌ ne ducuá ne, ni̱ nachej ne gasiti guinꞌ da̱j nga̱ gonoꞌó guinꞌ da̱j. Ni̱ naránj ruhua ne güi naránj ruhua ni ngüi̱ israelita da̱j rúnꞌ aꞌninꞌ ley rian ni sij.
56 Depois, foram para casa e prepararam especiarias e perfumes para ungir o corpo. No sábado, descansaram, conforme a lei exigia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.