Lucas 14
Si-nu̱guanꞌ Yanꞌanj Xa̱ngaꞌ (TRQ) vs NTLH
1 Hué dan ni̱ ꞌngo̱ güi naránj ruhua ni sij, ni̱ gatúj Jesús chruhua ducuá ꞌngo̱ tsínj fariseo aꞌninꞌ. Ni̱ xa síꞌ nga̱ ni sij. Ni̱ nagaꞌna̱ꞌ ango ni tsínj fariseo Jesús si gui̱ꞌyaj síꞌ.
1 Num sábado, Jesus entrou na casa de certo líder fariseu para tomar uma refeição. E as pessoas que estavam ali olhavam para Jesus com muita atenção.
2 Ni̱ nne ꞌngo̱ tsínj ꞌni̱j guꞌma̱n rian Jesús.
2 Um homem, com as pernas e os braços inchados, chegou perto dele.
3 Ni̱ nachínj snanꞌanj Jesús ni tsínj digyán ley nga̱ ni tsínj fariseo. Ni̱ gataj sij:
3 E Jesus perguntou aos mestres da Lei e aos fariseus:
4 Ngaa ni̱ guidaꞌa Jesús tsínj daj. Ni̱ nahuin síꞌ, guiꞌyaj sij. Ni̱ naꞌníj sij na̱nꞌ síꞌ.
4 Mas eles não responderam nada. Então Jesus pegou o homem, curou-o e o mandou embora.
5 Ngaa ni̱ gataj sij gunun ni tsínj fariseo:
5 Aí disse:
6 Ni̱ nun ga̱ꞌue danica̱j ni sij nuguanꞌ rian Jesús ga̱ mánj.
6 E eles não puderam responder.
7 Ni̱ ngaa guiniꞌi Jesús da̱j nanoꞌ ni tsínj ꞌna̱ꞌ ducuá tsínj fariseo daj chrun xila niquinꞌ ne̱ꞌ rian ga̱ne ni sij rian mesa, ngaa ni̱ nani sij ꞌngo̱ cuento digyán sij rian ni síꞌ. Ni̱ gataj sij:
7 Certa vez Jesus estava reparando como os convidados escolhiam os melhores lugares à mesa. Então fez esta comparação:
8 ―Ngaa ga̱quinj ꞌngo̱ tsínj daj ga̱nꞌanj re̱ꞌ rian ga̱huin ꞌngo̱ guiꞌyanj na̱raꞌa ne, ni̱ si̱ gané re̱ꞌ chrun xila niquinꞌ ne̱ꞌ chrej rian mánj. Ga̱ꞌue si gui̱sij ango tsínj huin achij doj daj nga̱ manꞌán re̱ꞌ ga̱ aj.
8 — Quando alguém convidá-lo para uma festa de casamento, não sente no melhor lugar. Porque pode ser que alguém mais importante tenha sido convidado.
9 Ni̱ ga̱ꞌue si ga̱ꞌnaꞌ tsínj ga̱quinj nu̱ngüej é re̱ꞌ, ni̱ ga̱taj síꞌ gu̱nun re̱ꞌ: “Ga̱ꞌuiꞌ re̱ꞌ chrun xila nan ga̱ne tsínj nan anj.” Ga̱taj síꞌ si ruhuaj. Ngaa ni̱ ga̱huin na̱ꞌaj re̱ꞌ, ni̱ ga̱nꞌanj ga̱né re̱ꞌ chrun xila niquinꞌ da ru̱cu.
9 Então quem convidou você e o outro poderá dizer a você: “Dê esse lugar para este aqui.” Aí você ficará envergonhado e terá de sentar-se no último lugar.
10 Hué dan ni̱ ngaa gaquínj sij ga̱ꞌnaꞌ re̱ꞌ, ni̱ ga̱né re̱ꞌ da ru̱cu. Hué dan ni̱ ngaa ga̱ꞌnaꞌ tsínj ga̱quinj re̱ꞌ, ni̱ ga̱taj sij gu̱nún re̱ꞌ: “Amigo, ga̱chin ga̱né re̱ꞌ chrun xila niquinꞌ ne̱ꞌ rian.” Ga̱taj sij. Ngaa ni̱ ga̱huin ꞌueé re̱ꞌ rian ni tsínj nne rian mesa nga̱ re̱ꞌ aj.
10 Pelo contrário, quando você for convidado, sente-se no último lugar. Assim quem o convidou vai dizer a você: “Meu amigo, venha sentar-se aqui num lugar melhor.” E isso será uma grande honra para você diante de todos os convidados.
11 Daj si u̱n tsínj huin ruhua ga̱huin rian, ni̱ gu̱na sij da ne̱ꞌ ru̱cu. Sani̱ u̱n tsínj ga̱ꞌuej ruhua gu̱na da ne̱ꞌ ru̱cu, ni̱ ga̱huin rian sij. ―Daj gataj Jesús gunun ni tsínj ma̱n ducuá tsínj fariseo daj.
11 Porque quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
12 Ngaa ni̱ gataj Jesús gunun tsínj gaquínj ga̱ꞌnaꞌ sij ducuá síꞌ:
12 Depois Jesus disse ao homem que o havia convidado:
13 Sani̱ ngaa gui̱ꞌyáj re̱ꞌ ꞌngo̱ guiꞌyanj ducuá re̱ꞌ, ni̱ ga̱quinj re̱ꞌ ga̱ꞌnaꞌ ni ngüi̱ niqui nga̱ ni ngüi̱ nachranꞌ raꞌa nej, ni ngüi̱ yacuan nej, ni ngüi̱ duri nej.
13 Mas, quando você der uma festa, convide os pobres, os aleijados, os coxos e os cegos
14 Ngaa ni̱ ga̱ ꞌueé rián re̱ꞌ. Daj si si̱ gaꞌue na̱ruꞌue ni ngüi̱ daj rián re̱ꞌ. Sani̱ na̱ruꞌue sa̱ꞌ Yanꞌanj rián re̱ꞌ ngaa ga̱naꞌnij ni níman huin ni sij ni ngüi̱ hua ni̱ca niman. ―Daj gataj Jesús gunun tsínj gaquínj daj.
14 e você será abençoado. Pois eles não poderão pagar o que você fez, mas Deus lhe pagará no dia em que as pessoas que fazem o bem ressuscitarem.
15 Ni̱ ngaa gunun ꞌngo̱ ni tsínj nne nga̱ Jesús rian mesa, ni̱ gataj síꞌ gunun Jesús:
15 Um dos que estavam à mesa ouviu isso e disse para Jesus: — Felizes os que irão sentar-se à mesa no
16 Ngaa ni̱ gataj Jesús gunun síꞌ:
16 Então Jesus lhe disse:
17 Ni̱ ngaa síj gahuin chru̱n si xa̱ ni ngüi̱, ꞌyaj sij, ni̱ gaꞌníj sij ꞌngo̱ moso ga̱nꞌanj ga̱taj síꞌ rian ni ngüi̱ daj: “Ga̱ꞌnaꞌ a ni é re̱ꞌ si a̱ hua chru̱n si xa̱ á re̱ꞌ.” Daj gataj moso daj gunun ni ngüi̱, guiꞌyaj xuruꞌue.
17 Quando chegou a hora, mandou o seu empregado dizer aos convidados: “Venham, que tudo já está pronto!”
18 Sani̱ gaxi̱ꞌi ni sij gataj ni sij rian moso daj sisi̱ si̱ gaꞌue gui̱sij ni sij xa̱ ni sij. Ni̱ gataj ꞌngo̱ tsínj daj: “Guirān ꞌngo̱ yoꞌój, ni̱ hua nia̱n si ga̱nꞌanj niꞌyā. Achínj jniꞌyā rián re̱ꞌ si gui̱nicaj re̱ꞌ ꞌngo̱ niman nico ngāj si si̱ gaꞌue ga̱nꞌān nga̱ re̱ꞌ mánj.” Daj gataj sij.
18 — Mas eles, um por um, começaram a dar desculpas. O primeiro disse ao empregado: “Comprei um sítio e tenho de dar uma olhada nele. Peço que me desculpe.”
19 Ni̱ gataj ango sij: “Guirān u̱nꞌunꞌ inta sicúj, ni̱ ga̱nꞌanj xa̱cāj cuenta sisi̱ a̱ hua xuj gui̱ꞌyaj sun xuj. Ni̱ gui̱nicaj re̱ꞌ ꞌngo̱ niman nico ngāj xiꞌí si nun ga̱ꞌue ga̱nꞌān nga̱ re̱ꞌ mánj.” Daj gataj síꞌ.
19 — Outro disse: “Comprei cinco juntas de bois e preciso ver se trabalham bem. Peço que me desculpe.”
20 Ni̱ gataj ango sij: “Da guisíj xacā ꞌngo̱ yunꞌunj xa̱na, ni̱ si̱ gaꞌue ga̱nꞌān mánj.” Daj gataj hua̱ꞌnij ranꞌ tsínj gunun moso daj.
20 — E outro disse: “Acabei de casar e por isso não posso ir.”
21 ’Ngaa ni̱ nanica̱j si-moso tsínj du̱cua daj. Ni̱ nataꞌ sij nuguanꞌ gaꞌmi go̱ꞌngo ni síꞌ gunun xuruꞌue daj. Hué dan ni̱ gaꞌman ruhua xuruꞌue daj. Ni̱ gataj sij gunun moso: “Ga̱nꞌanj yoo̱ re̱ꞌ rian yuꞌue̱ nga̱ chruhua chrej ma̱n riqui xumanꞌ nan. Ni̱ ni̱caj re̱ꞌ ni ngüi̱ niqui nga̱ ni ngüi̱ nachranꞌ raꞌa nej, ni ngüi̱ yacuan nej, ni ngüi̱ duri nej ga̱ꞌnaꞌ re̱ꞌ.” Daj gataj xuruꞌue daj gunun moso.
21 — O empregado voltou e contou tudo ao patrão. Ele ficou com muita raiva e disse: “Vá depressa pelas ruas e pelos becos da cidade e traga os pobres, os aleijados, os cegos e os coxos.”
22 Ngaa ni̱ gataj moso daj gunun xuruꞌue: “Señor, hua síj guiꞌyā si gaꞌníj re̱ꞌ yūnj. Sani̱ hua luga ga̱ꞌ aj.” Daj gataj moso daj.
22 — Mais tarde o empregado disse: “Patrão, já fiz o que o senhor mandou, mas ainda está sobrando lugar.”
23 Ngaa ni̱ gataj xuruꞌue daj gunun moso: “Güi̱j re̱ꞌ chruhua chrej ga̱nꞌan nga̱ chrej gatin nej. Ni̱ gui̱ꞌyaj fuerzá re̱ꞌ si ga̱ꞌnaꞌ ni ngüi̱ ga̱tu ni sij chruhua ducuāj ga̱ra gui̱man ni sij.
23 — Aí o patrão respondeu: “Então vá pelas estradas e pelos caminhos e obrigue os que você encontrar ali a virem, a fim de que a minha casa fique cheia.
24 Daj si xa̱ngaꞌ atā gu̱nun re̱ꞌ sisi̱ si̱ gahuin stiꞌnīj nga̱ ni̱ a̱ ꞌngo̱ ni ngüi̱ gaquínj sinīj mánj.” Gataj xuruꞌue daj gunun si-moso sij. ―Daj gataj Jesús gunun tsínj nne rian mesa nga̱ sij.
24 Pois eu afirmo a vocês que nenhum dos que foram convidados provará o meu jantar!”
25 Ni̱ huaj nico ni ngüi̱ nga̱ Jesús. Ni̱ nanica̱j sij gataj sij gunun ni síꞌ:
25 Certa vez uma grande multidão estava acompanhando Jesus. Ele virou-se para eles e disse:
26 ―Sisi̱ hua ꞌngo̱ tsínj daj huin ruhua ga̱ꞌnaꞌ riānj, ni̱ hua nia̱n si ga̱huin ꞌi̱ ruhua sij niꞌyaj sij yūnj daj nga̱ si ꞌi̱ ruhua sij niꞌyaj sij chrej sij nga̱ nni sij nej, manꞌan sij nej. Ni̱ sisi̱ naꞌuej ruhua sij daj, ni̱ si̱ gaꞌue ga̱huin sij tsínj gui̱nicoꞌ manꞌānj mánj.
26 — Quem quiser me acompanhar não pode ser meu seguidor se não me amar mais do que ama o seu pai, a sua mãe, a sua esposa, os seus filhos, os seus irmãos, as suas irmãs e até a si mesmo.
27 Ni̱ sisi̱ naꞌuej ruhua ꞌngo̱ tsínj daj ga̱ta sij rugutsi̱ gui̱ranꞌ sij sayun ngāj, ni̱ si̱ gaꞌue ga̱huin sij tsínj gui̱nicoꞌ manꞌānj mánj.
27 Não pode ser meu seguidor quem não estiver pronto para morrer como eu vou morrer e me acompanhar.
28 ’Ni̱ sisi̱ huin ruhua ꞌngo̱ ni é re̱ꞌ gui̱ꞌyaj ꞌngo̱ hueꞌ xxi nataꞌ, ni̱ na̱ni sini ruhua tsínj daj ni̱ꞌyaj sij u̱ndaj gu̱tinꞌ sij duꞌue hueꞌ daj. Ngaa ni̱ xa̱caj sij cuenta sisi̱ gui̱sij si-sanꞌanj sij.
28 Se um de vocês quer construir uma torre , primeiro senta e calcula quanto vai custar, para ver se o dinheiro dá.
29 Ni̱ sisi̱ nitaj si nani sini ruhua sij, hué dan ni̱ ngaa gu̱ruj sij daqui hueꞌ, ni̱ na̱ꞌue gui̱si-íꞌ, gui̱ꞌyaj sij. Ni̱ ga̱xiꞌi ni ngüi̱ ga̱ꞌmi ducu ni sij xiꞌí sij.
29 Se não fizer isso, ele consegue colocar os alicerces, mas não pode terminar a construção. Aí todos os que virem o que aconteceu vão caçoar dele, dizendo:
30 Ni̱ ga̱taj ni sij: “Gaxi̱ꞌi tsínj nan guiꞌyaj sij hueꞌ. Sani̱ nun gu̱nucuaj sij gui̱si, gui̱ꞌyaj sij mánj.” Daj ga̱taj ni ngüi̱ daj.
30 “Este homem começou a construir, mas não pôde terminar!”
31 ’Ni̱ sisi̱ hua ꞌngo̱ rey nicaj ichiꞌ mil snado, ni̱ huaj sij ga̱nꞌanj gu̱nunꞌ sij nga̱ ango rey ꞌna̱ꞌ nga̱ co̱ mí snado, ngaa ni̱ ga̱nꞌanj ga̱ne sij xa̱caj sij cuenta sisi̱ ga̱ꞌue gu̱nucuaj sij gui̱ꞌyaj gana sij rian ango rey nicaj co̱ mil snado daj.
31 — Se um rei que tem dez mil soldados vai partir para combater outro que vem contra ele com vinte mil, ele senta primeiro e vê se está bastante forte para enfrentar o outro.
32 Ni̱ sisi̱ ani ruhua sij sisi̱ naꞌue gu̱nucuaj sij gu̱nunꞌ sij nga̱ ango rey, ni̱ ngaa hua ga̱nꞌ ꞌna̱ꞌ ango rey, ni̱ aꞌníj sij ni tsínj nicaj nuguanꞌ ga̱nꞌanj ga̱taj snanꞌanj ni síꞌ sisi̱ na̱ꞌmi nu̱ngüej rey daj.
32 Se não fizer isso, acabará precisando mandar mensageiros ao outro rei, enquanto este ainda estiver longe, para combinar condições de paz. Jesus terminou, dizendo:
33 ’Ni̱ hué ducuánj daj tsínj naꞌuej ruhua du̱na daranꞌ si nicaj sij, ngaa ni̱ si̱ gaꞌue ga̱huin sij tsínj gui̱nicoꞌ manꞌānj mánj. ―Daj gataj Jesús.
33 — Assim nenhum de vocês pode ser meu discípulo se não deixar tudo o que tem.
34 Ni̱ gataj ru̱huaꞌ yún Jesús:
34 — O sal é uma coisa útil; mas, se perde o gosto, deixa de ser sal.
35 Ni̱ nitaj si níꞌyanj ya̱n daj rian yoꞌój. Ni̱ nitaj si níꞌyan ga̱huin yoꞌój yaꞌnduj nej. Sani̱ gue̱reꞌej ne̱ꞌ xe̱ꞌ ya̱n daj.
35 É jogado fora, pois não serve mais nem para a terra nem para o monte de esterco. Se vocês têm ouvidos para ouvirem, então ouçam.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.