Provérbios 24
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH
1 Yu no ken laikim tumas pasin bilong ol man bilong mekim pasin nogut. Na yu no ken ting long poromanim ol.
1 Não tenha inveja dos maus, nem procure ter amizade com eles.
2 Ol i tingting tasol long bagarapim man, na ol i toktok oltaim long pasin bilong kamapim trabel.
2 Eles só pensam em violências e, quando falam, é para ferir alguém. — 20 —
3 Man i gat gutpela tingting na save, em bai i gat gutpela haus, na famili bilong en bai i kamap strong.
3 Com a sabedoria se constrói o lar e sobre a prudência ele se firma.
4 Dispela kain man em inap baim olkain gutpela samting i dia tumas na putim long haus bilong en.
4 Na casa da pessoa sábia os quartos ficam cheios de coisas bonitas e de valor. — 21 —
5 Man i gat gutpela tingting na save, em i strongpela man tru, na em i mekim kantri bilong en tu i kamap strong.
5 Ser sábio é melhor do que ser forte; o conhecimento é mais importante do que a força.
6 Sapos king i laik pait long narapela kantri, orait pastaim em i mas kisim tingting long ol man i save long pasin bilong pait. Sapos king i gat planti man bilong givim tingting long em, orait em bai inap winim pait.
6 Afinal, antes de entrar numa batalha, é preciso planejar bem, e, quando há muitos conselheiros, é mais fácil vencer. — 22 —
7 Gutpela tingting na save i antap tru na i winim tingting bilong man i no gat gutpela tingting. Na sapos ol man i sindaun paitim tok long ol bikpela samting, orait man i no gat gutpela tingting bai i sindaun nating na pasim maus.
7 Os provérbios dos sábios são profundos demais para serem entendidos pelos tolos; quando são discutidos assuntos importantes, os tolos não têm nada para dizer. — 23 —
8 Sapos man i tingting oltaim long mekim pasin nogut, bai ol i kolim em raskol.
8 Quem planeja o mal será chamado de “criador de problemas”.
9 Ol man i no gat gutpela tingting, ol i save tingting long mekim olkain pasin i no stret, na olgeta dispela pasin ol i pasin bilong sin. Ol man i save lukim bikhetman olsem man nogut tru.
9 Os planos dos que não têm juízo são pecados. Todos odeiam quem vive zombando dos outros. — 24 —
10 Sapos taim nogut i painim yu na bun bilong yu i slek, orait yu no gat strong tru.
10 Quem é fraco numa crise é realmente fraco. — 25 —
11 Sapos kot i tok, na ol i laik kilim man i dai, orait yu mas i go kisim bek dispela man.
11 Procure salvar quem está sendo arrastado para a morte.
12 Nogut yu tok olsem, “I no samting bilong mipela.” Bikpela i save lukautim yu gut na i save skelim gut olgeta tingting bilong yu. Na em i save long as bilong dispela tok bilong yu. Na em bai i bekim pasin long olgeta man wan wan olsem pe bilong pasin ol i bin mekim.
12 Você pode dizer que o problema não é seu, mas Deus conhece o seu coração e sabe os seus motivos. Ele pagará de acordo com o que cada um fizer. — 26 —
13 Pikinini bilong mi, yu mas kaikai hani. Em i gutpela samting na i swit moa long maus bilong yu.
13 Meu filho, coma mel, pois o mel faz bem. Assim como o favo de mel é doce na sua língua,
14 Na mi laik bai yu save olsem, gutpela tingting na save em tu i gutpela na i swit moa. Sapos yu kisim, bai yu painim gutpela taim bihain, na yu no inap i dai kwik.
14 assim também a sabedoria é boa para a sua alma. Se você a conseguir, terá um bom futuro e não perderá a esperança. — 27 —
15 Yu man nogut, yu no ken hait na was long haus bilong stretpela man, bilong brukim haus bilong en na stilim ol samting bilong en.
15 Você, homem perverso, não fique espiando a casa do homem honesto para assaltá-la.
16 Maski sapos stretpela man i save pundaun planti taim, oltaim em bai i kirap gen. Tasol sapos taim nogut i painim ol man bilong mekim pasin nogut, bai ol i bagarap olgeta.
16 A pessoa honesta pode cair muitas vezes, que sempre se levanta de novo. Mas a desgraça acaba com os maus. — 28 —
17 Yu no ken amamas long taim yu lukim birua bilong yu i painim taim nogut. Na sapos em i sutim lek long wanpela samting na i laik pundaun, orait yu no ken lap.
17 Não fique contente quando o seu inimigo cair na desgraça.
18 Nogut Bikpela i lukim yu i amamas na bai em i bel nogut long yu na em i no kros moa long dispela birua.
18 O Senhor Deus vai saber que você ficou contente com isso e não vai gostar. E ele poderá parar de castigar esse inimigo. — 29 —
19 Yu no ken wari tumas long pasin bilong ol man bilong mekim pasin nogut. Nogut tingting bilong yu i bagarap. Na tu yu no ken laikim tumas pasin bilong ol.
19 Não se revolte por causa dos maus, nem tenha inveja deles.
20 Ol dispela man i no inap painim gutpela taim. Nogat. Bai ol i dai olsem lam i dai.
20 Os pecadores não têm futuro; eles são como uma luz que está se apagando. — 30 —
21 Pikinini bilong mi, yu mas aninit long Bikpela na yu mas aninit long king. Yu mas i stap longwe long ol manmeri i save bikhet long Bikpela na long king.
21 Meu filho, tema a Deus , o Senhor , e respeite as autoridades. Não se envolva com as pessoas que se revoltam contra eles,
22 Kain manmeri olsem ol inap long painim bagarap wantu. Yumi no save wanem kain hevi Bikpela na king inap givim long ol.
22 pois num instante elas podem se arruinar. Você pode fazer uma ideia da destruição que Deus ou as autoridades podem causar?
23 Ol man i gat gutpela tingting i bin autim dispela tok tu.
23 Estas coisas também foram ditas por homens sábios: O juiz não deve favorecer ninguém.
24 Sapos wanpela man i mekim rong na ol i kotim em, tasol jas i larim em i go nating, orait ol manmeri bilong olgeta kantri bai i no laikim tru dispela jas na bai ol i tok nogut long em.
24 Se ele declarar inocente um homem que é culpado, será amaldiçoado e odiado por todos.
25 Tasol sapos jas i tok long ol i mas mekim save long man i gat asua, orait bai jas i stap gut na kisim planti gutpela samting.
25 Porém os juízes que castigam o culpado receberão bênçãos e gozarão de boa fama.
26 Sapos man i bekim stretpela tok long yu, em i pren tru bilong yu.
26 A resposta sincera é sinal de uma amizade verdadeira.
27 Pastaim yu mas stretim graun bilong yu na wokim ol gaden, na bihain yu ken wokim haus.
27 Não construa a sua casa, nem forme o seu lar até que as suas plantações estejam prontas e você esteja certo de que pode ganhar a vida.
28 Sapos yu kamap witnes long kot, yu no ken tok giaman na daunim nating man i no bin mekim rong.
28 Se você não tiver motivo, não seja testemunha contra o seu vizinho, nem fale mal dele.
29 Yu no ken tok olsem, “Nau bai mi bekim pasin nogut bilong en. Bai mi mekim wankain pasin long em olsem em i bin mekim long mi.”
29 Nunca diga: “Vou lhe pagar com a mesma moeda. Vou acertar as contas com ele!”
30 Mi raun na mi lukim gaden bilong wanpela man. Dispela man i no gat gutpela tingting na em i lesman.
30 Eu andei pelos campos e plantações de uva de um homem tolo e preguiçoso.
31 Rop i gat nil na gras nogut i karamapim dispela gaden. Na banis ston i bin raunim gaden, em i pundaun pinis.
31 Tudo estava cheio de espinhos e coberto de mato, e o muro de pedras havia caído.
32 Mi lukim dispela gaden na mi tingting planti na mi kisim gutpela save.
32 Olhei para aquilo, pensei bem e aprendi a seguinte lição:
33 Ol lesman i save tok, “Maski, mipela i laik slip liklik moa. Mipela i laik malolo liklik taim tasol na bai mipela i kirap.”
33 Durma um pouco mais, cruze os braços e descanse mais um pouco;
34 Ol i mekim olsem, na wantu olgeta samting bilong ol bai i pinis na ol i kamap rabisman. I olsem ol stilman i stilim olgeta samting bilong ol.
34 mas, enquanto você estiver dormindo, a pobreza o atacará como um ladrão armado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.