Jó 28
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT
1 “Ol man i save wokim ol bikpela hul i go insait tru long graun, bilong kisim silva na gol. Na ol i save wokim ol ples bilong kukim silva na gol long paia, bilong rausim pipia na mekim i kamap klin olgeta.
1 “As pessoas sabem de onde extrair a prata e onde refinar o ouro.
2 Na tu ol i save wokim ol hul long graun bilong painim ain. Na ol i save kamautim sampela kain ston na kukim bilong kisim kapa i stap long en.
2 Sabem de onde tirar o ferro da terra e como separar o cobre da rocha.
3 Ol i save wokim ol hul i go daun insait tru long graun, bilong painim ol ston i gat ain samting i stap long en. Ol i save laitim ol lam na wokim ol dispela hul, na lait bilong lam i save rausim tudak long ol dispela hul na mekim ol ston i kamap ples klia, na ol i save kisim.
3 Sabem fazer brilhar luz na escuridão e procurar minério nas regiões mais distantes, em meio às trevas profundas.
4 Ol i save wokim ol dispela hul long ol ples i stap longwe tru, ol arapela man i no save go long en. Na ol tasol i save stap na mekim wok bilong ol. Ol i save taitim baklain na hangamap i go daun insait long ol hul, bilong mekim dispela wok.
4 Cavam entradas para minas, em lugares onde ninguém vive. Descem por meio de cordas, balançando de um lado para o outro.
5 Ol arapela man i save wok antap long graun na planim ol kaikai samting. Tasol ol dispela man i save wok insait long graun. Ol i save brukim nabaut ol ston na tanim nabaut graun, na mekim aninit bilong graun i kamap olsem ples paia i bin kukim.
5 O alimento cresce na superfície, mas, abaixo dela, a terra é derretida como que por fogo.
6 Ol man i save kisim ol naispela blupela ston ol i kolim sapaia long ol ston bilong graun. Na ol gol tu, ol i save kisim long graun.
6 Ali, as rochas contêm safiras, e, no pó, se encontra ouro.
7 Ol tarangau i no save lukim insait bilong ol dispela longpela hul ol man i wokim i go insait long graun.
7 São tesouros que nenhuma ave de rapina consegue enxergar, nem o olho do falcão pode ver.
8 Ol laion na ol arapela strongpela animal i no bin wokabaut insait long ol dispela hul.
8 Nenhum animal selvagem pisou nessas riquezas, nenhum leão pôs a pata sobre elas.
9 “Ol man i save digim ol strongpela ples ston na ol i save brukim ol maunten i go liklik olgeta.
9 As pessoas sabem como despedaçar as rochas mais duras e como revirar até as raízes dos montes.
10 Na ol i save wokim hul i go insait long ples ston. Na taim ol i go insait, ol i save lukim olkain gutpela gutpela ston i stap. Ol man i mas tromoi bikpela mani bilong baim kain ston olsem.
10 Abrem túneis nas rochas e encontram pedras preciosas.
11 Na taim ol wokman i wokim hul na ol i lukim liklik wara i ran insait long graun, orait ol i save pasim wara, bai wara i no ken pulap long hul. Na ol i save kisim ol gutpela samting i hait i stap long graun, na bringim i kam ausait long ples klia.
11 Represam a água dos ribeiros e trazem à luz tesouros ocultos.
12 “Tasol bai yumi mas i go long wanem hap bilong kisim gutpela tingting na save? Ples bilong gutpela tingting na save i stap we?
12 “Mas onde se pode encontrar sabedoria? Onde se pode achar entendimento?
13 Gutpela tingting na save i samting tru na i winim planti mani samting. Tasol ol manmeri i no save gut long dispela. Na dispela gutpela tingting na save i no stap namel long ol manmeri bilong graun.
13 Ninguém sabe onde encontrá-la, pois ela não se acha entre os vivos.
14 Solwara wantaim ol ples daun tru bilong en i tok olsem, ‘Gutpela tingting na save i no i stap long dispela hap.’
14 ‘Não está aqui’, diz o abismo, ‘Nem aqui’, diz o mar.
15 Maski yumi skelim planti gol na silva bilong baim gutpela tingting na save, sori tumas, yumi no inap tru long baim dispela samting.
15 Não se pode comprá-la com ouro, nem adquiri-la com prata.
16 Yes, tru tumas, maski yumi kisim gutpela gol tru bilong kantri Ofir, na ol ston i dia tumas, yumi no inap tru long baim gutpela tingting na save.
16 Vale mais que todo o ouro de Ofir, mais que o ônix precioso e a safira.
17 Sapos yumi laik baim gutpela tingting na save, na yumi kisim gutpela glas i dia tumas na ol naispela samting ol i bin wokim long gutpela gol, sori, em tu bai yumi no inap.
17 A sabedoria é mais valiosa que ouro e cristal; não se pode comprá-la com joias de ouro fino.
18 Gutpela tingting na save i winim tru pe bilong ol naispela bilas bilong rip na bilong ol strongpela waitpela ston i lait tumas olsem glas. Ol man i save tromoi bikpela mani bilong baim ol naispela pel bilong solwara. Tasol pe bilong pel tu i no inap long baim gutpela tingting na save.
18 Coral e jaspe não se comparam a ela; o preço da sabedoria ultrapassa o dos rubis.
19 Gutpela yelopela ston topas ol i save kisim long kantri Sudan, na gol ol i bin kukim long paia na i kamap gutpela tumas, dispela tupela samting tu i no inap tru long baim gutpela tingting na save, long wanem, pe bilong en i antap moa.
19 Não se pode trocá-la pelo precioso topázio da Etiópia; ela vale mais que o ouro puríssimo.
20 “Orait bai yumi painim gutpela tingting na save long wanem hap tru? Ples bilong gutpela tingting na save i stap we?
20 “Onde, afinal, está a sabedoria? Onde está o entendimento?
21 Gutpela tingting na save i stap hait long ples bilong en, na olgeta manmeri na ol arapela samting i gat laip i no inap lukim. Ol pisin i save flai antap long skai, tasol ol tu i no inap lukim.
21 Está escondida dos olhos de toda a humanidade; nem mesmo as aves do céu conseguem descobri-la.
22 Ples bilong ol man i dai pinis i tok olsem, ‘Mi tu mi bin harim tok win tasol long gutpela tingting na save, tasol mi no bin lukim.’
22 A Destruição e a Morte dizem: ‘Ouvimos apenas rumores de onde encontrá-la’.
23 “Orait harim. God wanpela tasol i save long ples gutpela tingting na save i stap long en. Na em wanpela tasol i save long rot i go long en.
23 “Somente Deus conhece o caminho para a sabedoria; ele sabe onde encontrá-la.
24 Long wanem, em i save lukim olgeta hap bilong graun na em i save lukim olgeta samting i stap aninit long skai.
24 Pois ele enxerga toda a terra; vê tudo que há debaixo do céu.
25 Bipo tru God i bin skelim na makim pinis strong bilong win na tu em i bin skelim na makim hamas wara bai i stap long biksolwara.
25 Determina a força dos ventos e o volume das águas.
26 Na God i bin makim tu ol lo bilong ren na ol rot ol blakpela klaut i mas bihainim.
26 Fez as leis para controlar a chuva e definiu o caminho dos relâmpagos.
27 Na long taim God i mekim ol dispela samting, em i lukim gutpela tingting na save, na em i skelim olgeta tingting na pasin bilong en. Orait na em i putim gutpela tingting na save i stap strong na em i orait olgeta long en.
27 Então viu a sabedoria e a avaliou; em seu lugar a pôs e cuidadosamente a examinou.
28 Na God i tokim yumi manmeri bilong graun olsem, ‘Man i save aninit long mi, Bikpela, na i save givim baksait long ol pasin nogut, dispela man i gat gutpela tingting na save.’”
28 É isto que ele diz a toda a humanidade: ‘O temor do Senhor é a verdadeira sabedoria; afastar-se do mal é o verdadeiro entendimento’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Jó 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.