Jó 28
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH
1 “Ol man i save wokim ol bikpela hul i go insait tru long graun, bilong kisim silva na gol. Na ol i save wokim ol ples bilong kukim silva na gol long paia, bilong rausim pipia na mekim i kamap klin olgeta.
1 Há minas de onde se tira a prata, há lugares onde se refina o ouro.
2 Na tu ol i save wokim ol hul long graun bilong painim ain. Na ol i save kamautim sampela kain ston na kukim bilong kisim kapa i stap long en.
2 O ferro é tirado da terra, e das pedras se derrete o cobre.
3 Ol i save wokim ol hul i go daun insait tru long graun, bilong painim ol ston i gat ain samting i stap long en. Ol i save laitim ol lam na wokim ol dispela hul, na lait bilong lam i save rausim tudak long ol dispela hul na mekim ol ston i kamap ples klia, na ol i save kisim.
3 Os mineiros levam luz para debaixo da terra; eles exploram lugares profundos e ali, na escuridão, procuram minérios.
4 Ol i save wokim ol dispela hul long ol ples i stap longwe tru, ol arapela man i no save go long en. Na ol tasol i save stap na mekim wok bilong ol. Ol i save taitim baklain na hangamap i go daun insait long ol hul, bilong mekim dispela wok.
4 Longe das cidades, em lugares por onde ninguém passa, eles abrem os poços das minas. E trabalham na solidão, pendurados e balançando de um lado para outro.
5 Ol arapela man i save wok antap long graun na planim ol kaikai samting. Tasol ol dispela man i save wok insait long graun. Ol i save brukim nabaut ol ston na tanim nabaut graun, na mekim aninit bilong graun i kamap olsem ples paia i bin kukim.
5 Por cima deles, a terra produz trigo e por baixo está toda rasgada e esmigalhada.
6 Ol man i save kisim ol naispela blupela ston ol i kolim sapaia long ol ston bilong graun. Na ol gol tu, ol i save kisim long graun.
6 As suas pedras contêm safiras , e no seu pó se encontra ouro.
7 Ol tarangau i no save lukim insait bilong ol dispela longpela hul ol man i wokim i go insait long graun.
7 As águias não veem o caminho que desce para as minas, e os falcões também não o conhecem.
8 Ol laion na ol arapela strongpela animal i no bin wokabaut insait long ol dispela hul.
8 Os leões e outros animais ferozes nunca descem por esse caminho.
9 “Ol man i save digim ol strongpela ples ston na ol i save brukim ol maunten i go liklik olgeta.
9 Os homens cavam as rochas mais duras e cortam as montanhas até o chão.
10 Na ol i save wokim hul i go insait long ples ston. Na taim ol i go insait, ol i save lukim olkain gutpela gutpela ston i stap. Ol man i mas tromoi bikpela mani bilong baim kain ston olsem.
10 Eles furam túneis nas pedras, com olhos abertos para tudo o que é precioso.
11 Na taim ol wokman i wokim hul na ol i lukim liklik wara i ran insait long graun, orait ol i save pasim wara, bai wara i no ken pulap long hul. Na ol i save kisim ol gutpela samting i hait i stap long graun, na bringim i kam ausait long ples klia.
11 Eles cavam até chegar às nascentes dos rios e trazem para a luz o que estava escondido.
12 “Tasol bai yumi mas i go long wanem hap bilong kisim gutpela tingting na save? Ples bilong gutpela tingting na save i stap we?
12 Mas onde pode ser achada a sabedoria? Em que lugar está a inteligência?
13 Gutpela tingting na save i samting tru na i winim planti mani samting. Tasol ol manmeri i no save gut long dispela. Na dispela gutpela tingting na save i no stap namel long ol manmeri bilong graun.
13 Os seres humanos não conhecem o valor da sabedoria e não a encontram neste mundo.
14 Solwara wantaim ol ples daun tru bilong en i tok olsem, ‘Gutpela tingting na save i no i stap long dispela hap.’
14 O Oceano afirma: “Aqui não está”, e o Mar diz: “Aqui também não.”
15 Maski yumi skelim planti gol na silva bilong baim gutpela tingting na save, sori tumas, yumi no inap tru long baim dispela samting.
15 Ela não pode ser comprada com ouro, nem trocada por prata.
16 Yes, tru tumas, maski yumi kisim gutpela gol tru bilong kantri Ofir, na ol ston i dia tumas, yumi no inap tru long baim gutpela tingting na save.
16 Não se compra a sabedoria com o ouro mais puro, nem com pedras preciosas, como a
17 Sapos yumi laik baim gutpela tingting na save, na yumi kisim gutpela glas i dia tumas na ol naispela samting ol i bin wokim long gutpela gol, sori, em tu bai yumi no inap.
17 Ela vale mais do que o ouro ou o vidro; não se pode trocá-la por joias de ouro puro.
18 Gutpela tingting na save i winim tru pe bilong ol naispela bilas bilong rip na bilong ol strongpela waitpela ston i lait tumas olsem glas. Ol man i save tromoi bikpela mani bilong baim ol naispela pel bilong solwara. Tasol pe bilong pel tu i no inap long baim gutpela tingting na save.
18 Do coral e do cristal nem se fala; a sabedoria é mais valiosa do que as pérolas.
19 Gutpela yelopela ston topas ol i save kisim long kantri Sudan, na gol ol i bin kukim long paia na i kamap gutpela tumas, dispela tupela samting tu i no inap tru long baim gutpela tingting na save, long wanem, pe bilong en i antap moa.
19 O topázio da Etiópia não se compara com ela; e ela não pode ser comprada com o ouro mais puro.
20 “Orait bai yumi painim gutpela tingting na save long wanem hap tru? Ples bilong gutpela tingting na save i stap we?
20 De onde vem, então, a sabedoria? Em que lugar está a inteligência?
21 Gutpela tingting na save i stap hait long ples bilong en, na olgeta manmeri na ol arapela samting i gat laip i no inap lukim. Ol pisin i save flai antap long skai, tasol ol tu i no inap lukim.
21 Nenhum ser vivo pode vê-la, nem mesmo as aves que voam no céu.
22 Ples bilong ol man i dai pinis i tok olsem, ‘Mi tu mi bin harim tok win tasol long gutpela tingting na save, tasol mi no bin lukim.’
22 Até a Destruição e a Morte dizem: “Nós apenas ouvimos falar dela.”
23 “Orait harim. God wanpela tasol i save long ples gutpela tingting na save i stap long en. Na em wanpela tasol i save long rot i go long en.
23 Só Deus conhece o caminho; só ele sabe onde está a sabedoria
24 Long wanem, em i save lukim olgeta hap bilong graun na em i save lukim olgeta samting i stap aninit long skai.
24 porque a sua vista alcança os lugares mais distantes do mundo; ele vê tudo o que acontece aqui na terra.
25 Bipo tru God i bin skelim na makim pinis strong bilong win na tu em i bin skelim na makim hamas wara bai i stap long biksolwara.
25 Quando Deus regulou a força dos ventos e marcou o tamanho do mar;
26 Na God i bin makim tu ol lo bilong ren na ol rot ol blakpela klaut i mas bihainim.
26 quando decidiu onde a chuva devia cair e por onde a tempestade devia passar;
27 Na long taim God i mekim ol dispela samting, em i lukim gutpela tingting na save, na em i skelim olgeta tingting na pasin bilong en. Orait na em i putim gutpela tingting na save i stap strong na em i orait olgeta long en.
27 foi então que ele viu a sabedoria, e a examinou, e aprovou.
28 Na God i tokim yumi manmeri bilong graun olsem, ‘Man i save aninit long mi, Bikpela, na i save givim baksait long ol pasin nogut, dispela man i gat gutpela tingting na save.’”
28 E ele disse aos seres humanos: “Para ser sábio, é preciso para ter compreensão, é necessário afastar-se do mal.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Jó 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.