Gênesis 42

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Taim Jekop i harim tok olsem i gat wit i stap long Isip, em i tokim ol pikinini bilong en olsem, “Bilong wanem yupela i sindaun nating na luk sori i stap?
1 Jacó, sabendo que havia trigo no Egito, disse aos seus filhos: "Por que estais olhando uns para os outros?
2 Mi harim tok olsem ol i gat wit i stap long Isip. Yupela go baim sampela bilong yumi, nogut yumi dai long hangre.”
2 Eu soube que há trigo no Egito. Descei lá e comprai-o para nós; poderemos assim viver e escaparemos à morte."
3 Orait 10-pela brata bilong Josep i lusim graun Kenan na i go long Isip bilong baim wit.
3 E os dez irmãos de José desceram ao Egito para comprar trigo.
4 Tasol Jekop i no larim Benjamin, em brata tru bilong Josep, i go wantaim ol. Jekop i pret nogut Benjamin i painim bagarap long rot.
4 Jacó não deixou partir com seus irmãos Benjamim, irmão de José, "com medo, pensava ele, de que lhe acontecesse alguma desgraça."
5 Olsem na taim ol man i go long Isip bilong baim wit, ol pikinini man bilong Jekop tu i go wantaim ol, long wanem, taim bilong bikpela hangre i kamap pinis long graun Kenan.
5 Os filhos de Israel chegaram, pois, no meio de uma multidão de outros para comprar víveres, porque a fome reinava na terra de Canaã.
6 Josep em i stap namba wan gavman bilong Isip, na ol man bilong olgeta hap i save go long em na baim wit. Na taim ol brata bilong Josep i kamap long em, orait ol i brukim skru klostu long lek bilong en na putim pes bilong ol i go daun long graun.
6 José era o governador de toda a região, e era ele quem vendia o trigo a todo o mundo. Desde sua chegada, os irmãos de José prostraram-se diante dele com o rosto por terra.
7 Na Josep i lukim ol brata bilong em na em i luksave long ol. Tasol em i toktok long ol olsem em i no save long ol. Em i tok strong long ol olsem, “Yupela i kam we?” Na ol i bekim tok olsem, “Mipela i kam long graun Kenan. Mipela i laik baim kaikai.”
7 José reconheceu-os imediatamente, mas, comportando-se com eles como um estrangeiro, disse-lhes com rudeza: "Donde vindes?" "Da terra de Canaã, responderam eles, para comprar víveres."
8 Josep i luksave long ol brata, tasol ol i no luksave long em.
8 Foi assim que José reconheceu a seus irmãos, mas eles não o reconheceram.
9 Em i tingim gen ol dispela driman bipo em i bin lukim ol brata i brukim skru long em, na em i tok olsem, “Yupela ol man bilong lukstil long mipela. Yupela i laik painimaut wanem ol hap bilong kantri bilong mipela i no stap strong.”
9 E lembrava-se dos sonhos que tivera outrora a respeito deles; disse-lhes: "Vós sois espiões: viestes explorar os pontos fracos do país."
10 Na ol i bekim tok bilong en olsem, “Nogat, bikman. Mipela ol wokman bilong yu, mipela i kam long baim kaikai.
10 "Não, meu senhor, responderam, teus servos vieram comprar víveres.
11 Mipela olgeta i pikinini bilong wanpela man. Mipela i no man bilong lukstil. Nogat. Mipela i man bilong tok tru.”
11 Somos todos filhos dum mesmo pai, somos gente honesta; teus servos não são espiões."
12 Tasol Josep i tokim ol olsem, “Nogat. Yupela i kam bilong painimaut wanem ol hap bilong kantri bilong mipela i no stap strong.”
12 "Não é verdade -, disse-lhes ele, viestes explorar os pontos fracos do país."
13 Na ol i tok olsem, “Bikman, mipela i 12-pela brata. Mipela i pikinini bilong wanpela man tasol long graun Kenan. Yangpela brata tru bilong mipela, nau em i stap wantaim papa bilong mipela. Na narapela brata bilong mipela em i lus pinis.”
13 Eles responderam: "Somos doze irmãos, filhos dum mesmo pai, na terra de Canaã. O mais novo está agora em casa de nosso pai, o outro já não existe."
14 Orait Josep i tokim ol gen olsem, “Mi tokim yupela pinis, yupela ol man bilong lukstil tasol.
14 José disse-lhes: "É bem como eu disse: sois espiões.
15 Tasol mi save long pasin bilong traim yupela. Mi tok tru tumas long nem bilong king bilong Isip olsem, sapos yangpela brata bilong yupela i no kam na sanap long ai bilong mi, orait yupela bai i no inap i go bek long ples.
15 Sereis, aliás, postos à prova: pela vida do faraó, não saireis daqui antes que tenha vindo vosso irmão mais novo.
16 Salim wanpela bilong yupela i go kisim liklik brata bilong yupela i kam. Na yupela ol arapela i mas i stap kalabus inap mipela i painimaut, tok bilong yupela i tru, o nogat. Sapos mipela i painimaut olsem ol tok bilong yupela i no tru, orait mi tok tru tumas long nem bilong king bilong Isip, yupela ol man bilong lukstil tasol.”
16 Mandai um de vós buscá-lo; enquanto isso, ficareis prisioneiros. Vossas palavras serão assim provadas, e veremos se dissestes a verdade. Do contrário, pela vida do faraó, sois espiões!"
17 Josep i tok pinis, orait em i putim ol long kalabus inap tripela de.
17 E mandou metê-los numa prisão durante três dias.
18 Orait long de namba 3 Josep i tokim ol olsem, “Sapos yupela i bihainim tok bilong mi, orait yupela bai i stap gut, long wanem, mi man bilong aninit long God.
18 No terceiro dia, José disse-lhes: "Fazei isto, e vivereis, porque sou cheio do temor a Deus.
19 Sapos yupela i man bilong tok tru, orait wanpela tasol bilong yupela i mas i stap long haus kalabus yupela i bin i stap long en. Na yupela ol arapela i ken kisim wit yupela i baim pinis na karim i go givim long ol famili bilong yupela i stap hangre.
19 Se sois gente de bem, que um dentre vós fique detido em prisão; e os outros partam levando o trigo para alimentar vossas famílias.
20 Tasol yupela i mas bringim yangpela brata bilong yupela i kam long mi, bai mi ken save yupela i bin tok tru. Yupela i mekim olsem na bai yupela i no ken i dai.” Na ol i orait long toktok bilong Josep.
20 Trazei-me então vosso irmão mais novo, para que eu possa verificar a verdade de vossas palavras, e não morrereis." Foi o que fizeram.
21 Taim ol i stap yet wantaim Josep, ol brata bilong en i toktok namel long ol yet olsem, “Tru tumas, yumi bin mekim nogut long brata bilong yumi na yumi gat asua. Yumi bin lukim em i krai na singaut long yumi bilong helpim em, tasol yumi no bin harim tok bilong em. Olsem tasol na nau dispela hevi i kamap long yumi bilong bekim dispela rong yumi bin mekim.”
21 Disseram uns aos outros: "Em verdade, expiamos o crime cometido contra o nosso irmão, porque víamos a angústia de sua alma quando ele nos suplicava, e não o escutamos! Eis por que veio sobre nós esta desgraça!"
22 Na Ruben i tok olsem, “Mi bin tokim yupela long yupela i no ken mekim nogut long dispela mangi, tasol yupela i no bin harim tok bilong mi. Dispela hevi nau yumi painim, em i kamap bilong bekim dai bilong en.”
22 "Não vos tinha eu dito, disse-lhes Rubem, para não pecardes contra o menino? Não quisestes ouvir-me, e eis agora que nos é reclamado o seu sangue!"
23 Ol brata i tok Hibru na mekim ol dispela toktok na ol i no save olsem Josep i harim tok bilong ol. Long wanem, olgeta taim em i toktok wantaim ol, em i save tok Isip, na wanpela man bilong tanim tok i save tanim tok bilong en long ol brata.
23 Ora, não sabiam que José os compreendia, porque lhes tinha falado por meio de um intérprete.
24 Josep i harim toktok bilong ol na em i lusim ol na i go krai. Em i krai pinis, orait em i kam bek gen na i toktok long ol. Na em i tokim ol wokboi long holim Simeon, na ol i holim em. Na ol i kisim baklain na pasim em long ai bilong ol brata.
24 E José afastou-se deles para chorar. Voltou em seguida e falou-lhes; e escolheu Simeão, ao qual mandou prender na presença deles.
25 Bihain Josep i tokim ol wokboi long pulimapim wit long ol bek bilong ol brata bilong en, na long putim mani bilong ol insait long ol wan wan bek bilong ol. Na tu, ol wokboi i mas givim kaikai long ol bilong helpim ol long rot. Orait ol wokboi i mekim olsem Josep i tok.
25 José ordenou depois que se enchessem de trigo os seus sacos, e que se pusesse o dinheiro de cada um em seu saco de viagem, e também que se lhes dessem provisões para o caminho: assim foi feito.
26 Na ol brata i putim ol bek wit antap long ol donki bilong ol na ol i go.
26 Eles carregaram o trigo sobre os seus jumentos e partiram.
27 Bihain ol i wokim kem bilong slip long nait, na wanpela brata i opim bek bilong en bilong givim kaikai long donki. Na em i lukim mani bilong en i stap insait long maus bilong bek.
27 Na estalagem, abrindo um deles o seu saco para dar de comer ao seu jumento, viu que o seu dinheiro estava na boca do saco.
28 Na em i singaut long ol brata olsem, “Lukim. Ol i givim bek mani bilong mi. Ol i pulimapim long bek bilong mi.” Ol i harim dispela tok na ol i kirap nogut tru. Na ol i pret tru, na ol i wok long askim ol yet olsem, “God i mekim wanem samting long yumi nau?”
28 "Devolveram-me o meu dinheiro, disse ele aos seus irmãos; ei-lo aqui no meu saco!" Desfaleceu-se-lhes o coração, e, tomados de espanto, disseram uns aos outros: "Que é isto que Deus nos fez?"
29 Taim ol brata i kamap pinis long graun Kenan, ol i tokim Jekop, papa bilong ol, long olgeta samting i bin kamap long ol.
29 Voltaram para junto de Jacó, seu pai, na terra de Canaã, e contaram-lhe nestes termos tudo o que lhes tinha acontecido:
30 Ol i tok olsem, “Namba wan gavman bilong Isip i toktok strong long mipela na em i sutim tok long mipela olsem mipela i man bilong lukstil.
30 "O homem que governa o país nos falou asperamente e nos tomou por espiões.
31 Na mipela i bekim tok bilong en olsem, ‘Mipela i man bilong tok tru. Mipela i no man bilong lukstil.
31 Dissemos-lhe que éramos gente honesta, e não espiões;
32 Mipela i 12-pela brata. Mipela i pikinini bilong wanpela man tasol. Tasol wanpela brata i lus pinis na yangpela brata tru i stap long Kenan wantaim papa.’
32 que éramos doze irmãos, filhos dum mesmo pai, dos quais um já não existia mais, e o mais novo estava no momento com nosso pai, na terra de Canaã.
33 Orait namba wan gavman i tokim mipela gen olsem, ‘Wanpela bilong yupela i mas i stap wantaim mi na bai mi ken save yupela i man bilong tok tru. Na yupela ol arapela i ken karim wit i go bek long ples, bilong helpim ol famili bilong yupela i stap hangre.
33 O governador do país disse-nos: por isso reconhecerei se sois gente de bem: deixai junto de mim um de vossos irmãos, levai o trigo que precisais para alimentar vossas famílias, e parti.
34 Tasol yupela i mas bringim yangpela brata bilong yupela i kam long mi. Olsem bai mi ken save yupela i no man bilong lukstil, yupela i man bilong tok tru tasol. Na bai mi givim bek brata bilong yupela, na bai yupela i ken raun long dispela kantri long laik bilong yupela.’”
34 Conduzir-me-eis então vosso irmão mais novo: assim saberei que não sois espiões, mas gente honesta. Eu vos devolverei então vosso irmão, e podereis negociar no país."
35 Orait bihain ol brata i kapsaitim ol bek wit bilong ol na ol i lukim paus mani bilong ol i stap insait long bek bilong ol wan wan. Na papa tu i lukim, na ol i kirap nogut tru na ol i pret na wari moa yet.
35 E, esvaziando os seus sacos, eis que o pacote de dinheiro de cada um se encontrava em seu saco. Quando eles e seu pai viram seu dinheiro, tiveram medo.
36 Na Jekop i tokim ol olsem, “Yupela tasol i mekim na tupela pikinini bilong mi i lus pinis. Pastaim Josep i lus na nau Simeon tu i lus pinis. Na nau yupela i laik kisim Benjamin tu i go longwe long mi, a? Wanem taim ol dispela hevi bilong mi bai i pinis?”
36 Jacó disse-lhes: "Vós me tirais os meus filhos! José já não existe, Simeão tampouco, e quereis me tomar ainda Benjamim! Tudo vem cair sobre mim!"
37 Na Ruben i tokim papa olsem, “Sapos mi no bringim Benjamin i kam bek long yu, orait yu ken kilim i dai tupela pikinini man bilong mi. Larim mi lukautim em, na bai mi bringim em i kam bek long yu.”
37 Rubem disse-lhe: "Tira a vida aos meus dois filhos, se eu não te reconduzir Benjamim! Confia-o a mim: eu to reconduzirei."
38 Tasol Jekop i tok olsem, “Dispela pikinini bilong mi i no ken i go wantaim yupela. Brata bilong en i dai pinis, na nau em wanpela tasol i stap. Nogut em i kisim bagarap long rot. Mi lapun pinis na sapos em i kisim bagarap long rot, orait bai yupela i givim mi bikpela sori tru, na bai mi go long ples bilong ol man i dai pinis.”
38 "Meu filho, tornou Jacó, não descerá convosco, porque seu irmão morreu, e só resta ele. Se lhe acontecesse um acidente nesta viagem que ides fazer, faríeis descer os meus cabelos brancos à habitação dos mortos, sob o peso da dor."

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 42, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.