Gênesis 27

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Aisak i lapun pinis na ai bilong en i pas na em i no moa lukim ol samting. Orait em i singautim Iso, namba wan pikinini bilong en na i tokim em olsem, “Pikinini.” Na Iso i bekim tok olsem, “Yes, mi stap.”
1 Isaque já estava bem velho e havia ficado cego. Um dia ele chamou Esaú, o seu filho mais velho, e disse: — Meu filho! — Estou aqui, pai — respondeu ele.
2 Na Aisak i tok olsem, “Mi lapun pinis na mi no save wanem taim bai mi dai.
2 O pai lhe disse: — Você está vendo que estou velho e um dia desses vou morrer.
3 Olsem na yu kisim banara na ol spia bilong yu, na yu go long bus na painim wanpela abus bilong mi.
3 Pegue o seu arco e as suas flechas, vá até o campo e cace um animal.
4 Yu kisim abus pinis, orait yu go kukim dispela kain kaikai mi save laikim tumas, na yu bringim i kam long mi. Na bai mi kaikai na mi givim yu las blesing bilong mi pastaim, na bihain mi ken i dai.”
4 Prepare uma comida saborosa, como eu gosto, e traga aqui para mim. Depois de comer, eu lhe darei a minha bênção, antes de morrer.
5 Tasol Rebeka i harim Aisak i toktok wantaim pikinini bilong en, Iso. Na taim Iso i go pinis long bus bilong painim wanpela abus bilong papa bilong en,
5 Acontece que Rebeca escutou o que Isaque disse a Esaú. Por isso, quando ele saiu para caçar,
6 Rebeka i tokim Jekop olsem, “Nau tasol mi harim papa bilong yu i givim dispela tok long Iso,
6 ela disse a Jacó: — Escutei agora mesmo uma conversa do seu pai com o seu irmão Esaú. O seu pai disse assim:
7 ‘Bringim wanpela abus na kukim sampela kaikai bilong mi. Bai mi kaikai na long ai bilong Bikpela bai mi givim yu las blesing bilong mi pastaim, na bihain mi ken i dai.’
7 “Vá caçar um animal e prepare uma comida saborosa para mim. Depois de comer, eu lhe darei a minha bênção na presença de Deus, o Senhor , antes de morrer.”
8 Orait pikinini, yu harim gut tok bilong mi na mekim ol samting olsem mi tokim yu.
8 Agora, meu filho — continuou Rebeca — escute bem e faça o que eu vou dizer.
9 Yu go long banis na kisim tupela yangpela patpela meme na bringim i kam long mi. Na bai mi kukim dispela kain kaikai papa bilong yu i save laikim tumas.
9 Vá ao lugar onde estão os nossos animais e traga dois cabritos dos melhores. Eu vou preparar uma comida saborosa, como o seu pai gosta,
10 Na yu ken givim long papa bilong yu, bai em i kaikai. Na em i ken givim blesing long yu.”
10 e você vai levá-la para ele comer. Depois o seu pai vai abençoar você, antes que ele morra.
11 Tasol Jekop i bekim tok long mama bilong en olsem, “Yu save Iso i gat planti gras long skin bilong en. Tasol mi nogat.
11 Aí Jacó disse à mãe: — O meu irmão é muito peludo, e eu não.
12 Nogut papa i pilim skin bilong mi na em i save olsem mi laik trikim em. Na em bai i askim God long bagarapim mi, na mi no ken kisim blesing.”
12 Se o meu pai me apalpar e descobrir que sou eu, ele vai saber que eu estou tentando enganá-lo. Então ele vai me amaldiçoar em vez de me abençoar.
13 Tasol mama bilong en i tok olsem, “Pikinini, yu no ken wari. Mi yet mi ken kisim dispela bagarap. Tasol yu mekim olsem mi tok, na yu go kisim tupela meme i kam.”
13 Mas a mãe respondeu: — Nesse caso, que a maldição caia sobre mim, meu filho. Faça exatamente o que eu disse: vá e traga os cabritos para mim.
14 Orait Jekop i go kisim tupela meme na i bringim i go long mama bilong en. Na Rebeka i kukim dispela kaikai papa bilong Jekop i save laikim tumas.
14 Jacó foi, pegou os cabritos e os levou à mãe, e ela preparou uma comida saborosa, como Isaque gostava.
15 Ol gutpela klos bilong Iso i stap long haus bilong Rebeka. Olsem na Rebeka i kisim na i bilasim Jekop.
15 Depois ela pegou a melhor roupa de Esaú, que estava guardada em casa, e com ela vestiu Jacó.
16 Na em i karamapim han na nek bilong Jekop long skin bilong meme.
16 Com a pele dos cabritos ela cobriu as mãos e o pescoço de Jacó, que não tinha pelos.
17 Na Rebeka i kisim dispela switpela kaikai na sampela bret em i bin kukim na i givim long Jekop.
17 Depois entregou a Jacó a comida gostosa e o pão que ela havia feito.
18 Orait Jekop i bringim i go long papa bilong em na i tok olsem, “Papa.” Na Aisak i tok, “Yes, pikinini. Yu husat?”
18 Então Jacó foi até onde o pai estava e disse: — Pai! — Aqui estou — respondeu ele. — Quem é você, meu filho?
19 Na Jekop i tok olsem, “Mi Iso, namba wan pikinini bilong yu. Mi redim pinis olgeta samting olsem yu bin tokim mi. Yu kirap nau na kaikai sampela bilong dispela abus mi kisim i kam, na bai yu ken givim blesing long mi.”
19 — Eu sou Esaú, o seu filho mais velho — disse Jacó. — Já fiz o que o senhor mandou. Levante-se, por favor; sente-se, coma da carne do animal que cacei e depois me abençoe.
20 Tasol Aisak i tok gen olsem, “Pikinini, olsem wanem na yu kisim dispela abus hariap tru?” Na Jekop i bekim olsem, “God, Bikpela bilong yu, em i bin helpim mi na mi kisim dispela abus hariap.”
20 Aí Isaque perguntou: — Mas como foi que você achou a caça tão depressa, meu filho? Jacó respondeu: — O
21 Orait Aisak i tokim Jekop olsem, “Kam klostu liklik bai mi ken pilim skin bilong yu. Yu namba wan pikinini bilong mi, Iso, o nogat?”
21 Então Isaque disse a Jacó: — Chegue mais perto para que eu possa apalpar você. Assim vou saber se você é Esaú mesmo ou não.
22 Na Jekop i go klostu long papa bilong en na papa i pilim gut skin bilong en na i tok olsem, “Yu toktok olsem Jekop. Tasol mi pilim han bilong yu i olsem han bilong Iso.”
22 Jacó chegou perto de Isaque, e ele o apalpou e disse: — A sua voz é a voz de Jacó, mas as mãos parecem as mãos de Esaú.
23 Aisak i no luksave long Jekop, long wanem, gras bilong meme i karamapim han bilong Jekop, na han bilong en i gat planti gras olsem han bilong Iso. Aisak i laik givim blesing long em,
23 Assim, Isaque não reconheceu que era Jacó, pois as suas mãos estavam peludas como as de Esaú, e por isso ele o abençoou.
24 tasol pastaim em i askim gen, “I tru, yu pikinini bilong mi, Iso?” Na Jekop i tok, “Yes.”
24 Mas, antes de abençoá-lo, perguntou mais uma vez: — Você é mesmo o meu filho Esaú? — Sou, sim — respondeu Jacó.
25 Orait Aisak i tok olsem, “Bringim hap abus i kam long mi na bai mi kaikai. Na bihain bai mi givim blesing long yu.” Na Jekop i givim kaikai long Aisak na em i givim wain tu na Aisak i dring.
25 Então o pai disse: — Traga a carne da caça para que eu coma. Depois eu o abençoarei. Jacó serviu a comida ao seu pai e também trouxe vinho. Isaque comeu, e bebeu,
26 Bihain papa i tokim Jekop olsem, “Pikinini, kam klostu na givim kis long mi.”
26 e depois disse: — Venha cá, meu filho, e me dê um beijo.
27 Na Jekop i go klostu na i givim kis long em, na Aisak i smelim klos Jekop i bin putim. Na Aisak i givim blesing long em na i askim God long mekim gut long em. Em i tok olsem, “Dispela gutpela smel bilong pikinini bilong mi i olsem smel bilong wanpela gaden Bikpela i mekim i kamap gutpela tru.
27 Jacó chegou perto e beijou o pai. Quando sentiu o cheiro da roupa que Jacó estava usando, Isaque o abençoou e disse assim: “Ah! O cheiro do meu filho é como o cheiro de um campo que o
28 Bai God i ken salim wara bilong nait i kam daun na mekim planti kaikai i kamap long olgeta gaden bilong yu. Bai em i ken givim yu planti wit na planti wain.
28 Meu filho, que Deus lhe dê o orvalho do céu; que os seus campos produzam boas colheitas e fartura de trigo e vinho.
29 Bai ol man bilong olgeta ples i ken kamap wokboi bilong yu, na ol manmeri bilong olgeta kantri i ken i stap aninit long yu. Yu bai bosim ol brata bilong yu. Na bai ol tumbuna pikinini bilong mama bilong yu i ken i stap aninit long yu. Ol man i askim God long bagarapim yu, ol yet i ken bagarap. Tasol ol man i askim God long mekim gut long yu, ol tu i ken kisim blesing.”
29 Que nações sejam dominadas por você, e que você seja respeitado pelos povos. Que você mande nos seus parentes, e que os descendentes da sua mãe o tratem com respeito. Malditos sejam aqueles que o amaldiçoarem, e que sejam abençoados os que o abençoarem!”
30 Aisak i givim blesing pinis long Jekop, orait Jekop i lusim em. Na long dispela taim tasol brata bilong en Iso i kam bek long bus.
30 Isaque acabou de dar a bênção, e Jacó ia saindo, quando Esaú chegou, vindo da caçada.
31 Em tu i kukim switpela kaikai na i kisim i go long papa bilong em. Na em i tok olsem, “Papa, yu kirap na kaikai sampela abus mi bringim i kam long yu, na bai yu ken givim blesing long mi.”
31 Ele também fez uma comida gostosa e levou para o pai. Aí disse: — Levante-se, por favor, coma da caça que eu matei e depois me abençoe.
32 Na Aisak i tok, “Yu husat?” Na Iso i bekim tok olsem, “Mi Iso, namba wan pikinini bilong yu.”
32 Então Isaque perguntou: — Quem é você? — Eu sou Esaú, o seu filho mais velho.
33 Orait Aisak i kirap nogut tru na skin bilong en i guria moa yet na em i askim olsem, “Tasol pastaim husat i bin kilim wanpela abus na i bringim i kam long mi? Yu no kamap yet na mi kaikai pinis. Na mi givim pinis las blesing bilong mi long dispela man, na dispela blesing bai i stap long em oltaim oltaim.”
33 Isaque ficou agitado e começou a tremer muito. E disse: — Então quem foi que caçou um animal e trouxe para mim? Eu comi antes que você chegasse e dei àquele homem a minha bênção. Ele é quem será abençoado.
34 Taim Iso i harim dispela tok, em i krai nogut tru. Na em i tok olsem, “Papa, givim blesing long mi tu.”
34 Quando Esaú ouviu isso, deu um grito cheio de amargura e disse: — Meu pai, dê a sua bênção para mim também!
35 Tasol Aisak i tok olsem, “Brata bilong yu i giamanim mi, na em i kisim pinis blesing bilong yu.”
35 Porém Isaque respondeu: — O seu irmão veio, me enganou e ficou com a bênção que era sua.
36 Orait Iso i tok olsem, “Dispela em i namba 2 taim nau em i kisim ples bilong mi. Olsem na dispela nem Jekop, i stret tru long em. Mama i bin karim mi pastaim, tasol Jekop i kisim pinis namba bilong mi olsem namba wan pikinini. Na nau gen em i kisim blesing bilong mi. Olsem wanem, papa? I no gat wanpela blesing moa i stap, em yu ken givim long mi?”
36 Esaú disse: — Esta é a segunda vez que ele me engana. Foi com razão que puseram nele o nome de Jacó . Primeiro ele me tirou os direitos de filho mais velho e agora tirou a bênção que era minha. Pai, será que o senhor não guardou nenhuma bênção para mim?
37 Na Aisak i bekim tok bilong Iso olsem, “Mi makim em pinis bilong i stap olsem bosman bilong yu, na mi tok long olgeta wanblut bilong en i ken kamap wokboi bilong en. Na mi tok long em bai i gat planti wit na wain. Olsem na, pikinini, wanem arapela samting i stap bai mi ken givim blesing long yu tu?”
37 Isaque respondeu: — Eu já dei a Jacó autoridade sobre você e fiz com que todos os parentes de Jacó sejam escravos dele. Também disse que ele terá muito trigo e muito vinho. Agora não posso fazer nada por você, meu filho.
38 Tasol Iso i askim papa bilong en olsem, “Olsem wanem, papa, yu gat wanpela blesing tasol, a? Papa, yu mas tokim God long mekim gut long mi tu.” Iso i tok olsem na em i krai bikpela gen.
38 Porém Esaú insistiu: — Será que o senhor tem só uma bênção? Abençoe também a mim, meu pai. E começou a chorar alto.
39 Orait Aisak i tokim em, “Bai ples bilong yu i stap longwe long gutpela graun i gat gris. Na bai wara bilong nait i no ken pundaun long gaden bilong yu.
39 Então Isaque disse: “Você viverá longe de terras boas e longe do orvalho que cai do céu.
40 Yu bai pait long bainat bilong painim kaikai na painim gutpela sindaun. Na bai yu stap wokboi bilong brata bilong yu. Tasol bihain bai yu sakim em na bai em i no inap bosim yu moa.”
40 Você viverá pela sua espada e será empregado do seu irmão. Porém, quando você se revoltar, se livrará dele.”
41 Iso i tingting long blesing papa i bin givim long Jekop na em i kros nogut tru long Jekop. Na Iso i tok olsem, “Liklik taim tasol na papa bai i dai na bai mipela i sori long em. Dispela taim bilong sori i pinis, orait bai mi kilim Jekop i dai.”
41 Esaú ficou com ódio de Jacó porque o seu pai tinha dado a ele a bênção. Então pensou assim: “O meu pai vai morrer logo. Quando acabarem os dias de luto, vou matar o meu irmão.”
42 Rebeka i harim tok long dispela samting Iso i tingting long mekim. Olsem na em i singautim Jekop na i tokim em olsem, “Harim gut. Brata bilong yu Iso i bel kaskas long dispela samting yu bin mekim long em na em i gat tingting bilong kilim yu i dai.
42 Rebeca ficou sabendo do plano de Esaú e mandou chamar Jacó. Ela disse: — Escute aqui! O seu irmão Esaú está planejando se vingar de você; ele quer matá-lo.
43 Olsem na, pikinini, yu mas mekim ol samting olsem mi tokim yu. Yu mas redi na ranawe i go i stap wantaim brata bilong mi, Laban, long taun Haran.
43 Por isso, meu filho, preste atenção. Vá agora mesmo para a casa de Labão, o meu irmão, que mora em Harã.
44 Yu mas i stap wantaim em inap bel bilong brata bilong yu i kol,
44 Fique algum tempo lá com ele, até que passe o ódio do seu irmão,
45 na em i lusim tingting long samting yu bin mekim long em. Na bihain bai mi salim wanpela man i go tokim yu na bringim yu i kam bek hia. Mi no laik lusim yutupela pikinini bilong mi long wanpela de tasol.”
45 e ele esqueça aquilo que você lhe fez. Nessa ocasião eu mandarei alguém para trazer você de volta. Não quero perder os meus dois filhos num dia só!
46 Bihain Rebeka i tokim Aisak olsem, “Mi les pinis long ol dispela meri bilong lain Hit. Sapos Jekop tu i maritim wanpela meri bilong lain Hit olsem dispela tupela meri i stap hia, orait mobeta mi dai.”
46 Depois Rebeca foi falar com Isaque e disse: — Estou aborrecida da vida por causa dessas mulheres heteias com quem Esaú casou. Se Jacó também casar com uma dessas heteias, será melhor que eu morra.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.