2 Samuel 12

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Bikpela i salim profet Natan i go long Devit na Natan i tokim Devit olsem, “I gat tupela man i stap long wanpela taun. Wanpela i gat planti mani samting na narapela em i rabis na i gat liklik samting tasol.
1 Então o S enhor enviou o profeta Natã a Davi. Ele foi até o rei e lhe disse: “Havia dois homens em certa cidade. Um era rico, e o outro, pobre.
2 Dispela maniman i gat planti bulmakau na sipsip.
2 O rico era dono de muitas ovelhas e muito gado.
3 Tasol rabisman i gat wanpela liklik sipsip meri tasol. Em i bin baim dispela sipsip na i save lukautim gut. Na sipsip i stap long haus bilong em na i kamap bikpela wantaim ol pikinini bilong dispela man. Na em i save givim hap kaikai bilong em yet long dispela sipsip na i larim sipsip i dring long kap bilong em, na sipsip i save slip long bros bilong dispela man. Olsem na sipsip i kamap olsem pikinini meri bilong em stret.Sipsip i save slip long bros bilong dispela man, na sipsip i kamap olsem pikinini meri bilong em stret.|alt="21" src="LO" size="col" ref="12.3"
3 O pobre não tinha nada, exceto uma cordeirinha que ele havia comprado. Ele criou a cordeirinha, e ela cresceu com os filhos dele. Comia de seu prato, bebia de seu copo e até dormia em seus braços; ela era como sua filha.
4 Tasol wanpela de wantok bilong maniman i kam kamap long haus bilong maniman. Orait maniman i no laik kilim wanpela sipsip bilong em yet na kukim bilong givim wantok. Nogat. Em i go kisim sipsip bilong rabisman na i kilim na i kukim, bai wantok bilong en i kaikai.”
4 Certo dia, um visitante chegou à casa do rico. Em vez de matar um dos animais de seu próprio rebanho, o rico tomou a cordeirinha do pobre, a matou e a preparou para seu visitante”.
5 Devit i harim dispela tok bilong Natan, orait Devit i belhat nogut tru long dispela maniman na i tok olsem, “Long nem bilong Bikpela, mi tok tru tumas, man i mekim dispela kain pasin em i man nogut tru. Na i moa gut long ol i kilim em i dai.
5 Davi ficou furioso com esse homem rico e jurou: “Tão certo como vive o S enhor , o homem que faz uma coisa dessas merece morrer!
6 Na em i mas bekim 4-pela sipsip long rabisman, long wanem, em i mekim pasin nogut tru na i no sori liklik long dispela man.”
6 Deve restituir quatro ovelhas ao pobre por ter roubado a cordeirinha e não ter mostrado compaixão”.
7 Orait na Natan i tokim Devit olsem, “Dispela maniman em yu tasol. Na God, Bikpela bilong yumi Israel, i gat tok long yu olsem, ‘Mi bin helpim yu, na Sol i no bin bagarapim yu. Na mi makim yu bilong kamap king bilong Israel.
7 Então Natã disse a Davi: “Você é esse homem! Assim diz o S enhor , o Deus de Israel: ‘Eu o ungi rei de Israel e o livrei das mãos de Saul.
8 Na mi bin givim haus na ol meri na ol samting bilong King Sol long yu na mekim yu i kamap king bilong Israel na Juda. Sapos dispela i no inapim yu, orait mi inap givim yu moa yet.
8 Dei-lhe a casa e as mulheres de seu senhor e os reinos de Israel e Judá. E, se isso não bastasse, teria lhe dado muito mais.
9 Bilong wanem yu sakim tok bilong mi na yu mekim dispela pasin nogut? Yu bin kilim Uria i dai long han bilong ol Amon, na yu bin kisim meri bilong en.
9 Por que, então, você desprezou a palavra do S enhor e fez algo tão horrível? Você assassinou Urias, o hitita, com a espada dos amonitas e roubou a esposa dele!
10 Orait harim gut. Yu bin sakim tok bilong mi na yu kisim meri bilong Uria. Olsem na long olgeta taim bihain ol man bai i kilim i dai sampela bilong ol lain tumbuna bilong yu.
10 De agora em diante, a espada não se afastará de sua família, pois você me desprezou ao tomar para si a mulher de Urias’.
11 Mi Bikpela, mi tok olsem, bai mi mekim sampela man long famili bilong yu yet i givim bikpela hevi long yu. Na bai yu lukim mi i kisim ol meri bilong yu na givim ol long narapela man. Na em bai i pamukim ol long ples klia.
11 “Assim diz o S enhor : ‘De sua própria família farei surgir seu castigo. Tomarei suas mulheres diante de seus olhos e as darei a outro homem; ele se deitará com elas à vista de todos.
12 Yu bin mekim pasin nogut bilong yu long ples hait. Tasol mi bai bekim dispela pasin bilong yu long ples klia na olgeta Israel bai i lukim.’”
12 O que você fez em segredo, eu farei acontecer abertamente, diante de todo o Israel’”.
13 Devit i harim dispela tok na em i tok olsem, “Mi mekim sin long ai bilong Bikpela.” Na Natan i bekim tok long em olsem, “Bikpela i rausim dispela sin bilong yu na yu no inap i dai.
13 Então Davi confessou a Natã: “Pequei contra o S enhor ”. Natã respondeu: “Sim, mas o S
14 Tasol dispela pasin nogut bilong yu i bin mekim ol birua bilong Bikpela i bikhet long em. Olsem na dispela pikinini bilong yu Batseba i karim, em bai i dai.”
14 Contudo, uma vez que você demonstrou o mais absoluto desprezo pela palavra do S enhor ao agir desse modo, seu filho morrerá”.
15 Natan i autim rong bilong Devit pinis, orait em i go bek long haus bilong en.
15 Depois que Natã voltou para casa, o S enhor fez adoecer gravemente o filho de Davi com a mulher de Urias.
16 Na Devit i beten long God bai God i mekim pikinini i orait gen. Na Devit i tambu long kaikai. Na long nait em i save go long rum bilong en na slip nating long plua.
16 Davi suplicou ao S enhor que poupasse a criança. Jejuou e passou a noite prostrado no chão.
17 Ol lapun wokman bilong en i save go long en na traim long mekim em i kirap, tasol em i no laik. Na tu, em i no laik long kaikai wantaim ol.
17 Os oficiais do palácio insistiram para que ele se levantasse e comesse com eles, mas Davi se recusou.
18 Wanpela wik i go pinis na pikinini i dai, na ol wokman bilong Devit i pret tru long tokim em long pikinini i dai pinis. Ol i tok long ol yet olsem, “Taim pikinini i no dai yet yumi bin i go toktok long Devit, tasol em i no laik harim tok bilong yumi. Olsem na nau yumi no inap tokim em long pikinini i dai pinis. Nogut em i kirap na bagarapim em yet.”
18 No sétimo dia, a criança morreu. Os servos de Davi ficaram com medo de contar para ele. “Não ouviu nossos conselhos quando a criança estava doente”, disseram. “Se lhe contarmos que a criança morreu, poderá cometer uma insanidade.”
19 Orait Devit i lukim ol i tok isi isi long ol yet, na em i save nau, pikinini i dai pinis. Na em i askim ol olsem, “Pikinini i dai pinis, a?” Na ol i tok, “Yesa, em i dai pinis.”
19 Davi percebeu que estavam cochichando e compreendeu o que havia acontecido. “A criança morreu?”, perguntou. “Sim”, responderam eles. “Está morta.”
20 Devit i harim dispela tok na em i kirap long plua na i go waswas. Orait na em i bilasim skin long sanda na komim gras na putim nupela klos. Na em i go long haus lotu bilong Bikpela na i lotu long Bikpela. Taim Devit i kam bek long haus, em i tokim ol kukboi na ol i sutim sampela kaikai bilong en na em i kaikai.
20 Então Davi levantou-se do chão, lavou-se, perfumou-se e trocou de roupa. Foi ao santuário e adorou o S enhor . Depois, voltou ao palácio, pediu que lhe trouxessem alimento e comeu.
21 Ol wokman i lukim pasin Devit i mekim, na ol i tokim em olsem, “Olsem wanem long dispela pasin bilong yu? Taim pikinini i no dai yet, yu bin krai long em na yu tambu long kaikai. Tasol nau em i dai pinis na yu kirap na kaikai. Wanem as bilong dispela pasin yu mekim?”
21 Seus servos ficaram perplexos. “Não o entendemos”, disseram. “Enquanto a criança estava viva, o senhor chorou e jejuou. Agora que a criança morreu, o senhor parou de lamentar e voltou a comer.”
22 Orait Devit i tok, “Mi krai na mi tambu long kaikai taim pikinini i no dai yet, long wanem, mi ting bai Bikpela inap marimari long mi na i no ken larim pikinini i dai.
22 Davi respondeu: “Enquanto a criança estava viva, jejuei e chorei, pois pensava: ‘Quem sabe o S enhor terá compaixão de mim e deixará a criança viver’.
23 Tasol nau em i dai pinis na bilong wanem bai mi tambu long kaikai? Dispela pasin bai i bringim pikinini i kam bek, a? Nogat tru. Bihain bai mi tu mi go long dispela ples em i go long en. Tasol em i no inap i kam bek long mi.”
23 Mas por que jejuar agora que ela morreu? Poderia eu fazê-la voltar? Um dia irei até ela, mas ela não voltará a mim”.
24 Devit i givim gutpela tok long meri bilong en, Batseba, bilong strongim bel bilong en. Na Devit i slip wantaim em na bihain Batseba i gat bel na i karim narapela pikinini man, na Devit i kolim nem bilong en Solomon. Na Bikpela i laikim tumas dispela pikinini.
24 Então Davi consolou Bate-Seba, sua mulher, e teve relações com ela. Bate-Seba engravidou e deu à luz um filho, a quem Davi chamou Salomão. O S enhor amou a criança
25 Olsem na em i salim profet Natan i go long Devit bilong givim nem Jedidia long dispela pikinini.
25 e enviou uma mensagem por meio do profeta Natã, dizendo que o menino devia se chamar Jedidias, conforme o S enhor havia ordenado.
26 Long dispela taim ol ami bilong Joap i wok yet long pait long taun Raba, dispela biktaun bilong ol Amon. Na em i kisim wanpela hap bilong dispela taun.
26 Enquanto isso, Joabe continuou a lutar contra Rabá, a capital de Amom, e tomou a cidade real.
27 Olsem na em i salim tok i go long Devit na i tokim em olsem, “Mi bin pait long ol Raba na mi kisim pinis dispela ples we ol i save kisim wara long en.
27 Joabe enviou mensageiros a Davi para lhe dizer: “Lutei contra Rabá e capturei seus reservatórios de água.
28 Olsem na yu mas hariap na bungim ol soldia i stap yet long Israel na kam pait long Raba na winim ol na kisim taun. Nogut ol lain bilong mi tasol i winim dispela taun, na ol manmeri i givim biknem long mi.”
28 Traga o restante do exército aqui e conquiste a cidade. De outro modo, eu a tomarei e levarei o crédito pela vitória”.
29 Devit i kisim dispela tok, orait em i bungim ol soldia na ol i go pait long Raba na winim ol na kisim taun.
29 Então Davi reuniu o restante do exército e foi a Rabá. Eles atacaram a cidade e a conquistaram.
30 Na Devit i kisim hat bilong king long het bilong king bilong ol Amon. Dispela hat ol i bin wokim long gol na hevi bilong en inap 35 kilogram. Na ol i bin bilasim dispela hat long ol gutpela ston i dia tumas. Orait ol Israel i kisim dispela hat na putim long het bilong Devit. Na tu Devit i kisim planti mani samting long dispela taun.
30 Davi removeu a coroa da cabeça do rei, e ela foi colocada sobre sua cabeça. A coroa era feita de ouro, enfeitada com pedras preciosas, e pesava cerca de 35 quilos. Davi tomou grande quantidade de despojos da cidade.
31 Na em i kisim olgeta pipel bilong taun Raba na putim ol long kain kain wok ol i mekim long so na baira na tamiok. Na em i putim sampela bilong ol long wokim brik. Em i mekim wankain pasin long ol pipel bilong ol arapela taun bilong kantri Amon. Na bihain, Devit wantaim ol lain soldia bilong en i go bek long Jerusalem.
31 Também tornou os habitantes de Rabá seus escravos e os obrigou a trabalhar com serras, picaretas e machados de ferro, e também nos fornos de tijolos. Foi assim que Davi tratou o povo de todas as cidades amonitas. Então ele e todo o exército voltaram para Jerusalém.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.