2 Samuel 12

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Bikpela i salim profet Natan i go long Devit na Natan i tokim Devit olsem, “I gat tupela man i stap long wanpela taun. Wanpela i gat planti mani samting na narapela em i rabis na i gat liklik samting tasol.
1 O Senhor enviou Natã a Davi. Natã foi falar com Davi e lhe disse: — Havia numa cidade dois homens, um rico e outro pobre.
2 Dispela maniman i gat planti bulmakau na sipsip.
2 O rico tinha ovelhas e gado em grande número,
3 Tasol rabisman i gat wanpela liklik sipsip meri tasol. Em i bin baim dispela sipsip na i save lukautim gut. Na sipsip i stap long haus bilong em na i kamap bikpela wantaim ol pikinini bilong dispela man. Na em i save givim hap kaikai bilong em yet long dispela sipsip na i larim sipsip i dring long kap bilong em, na sipsip i save slip long bros bilong dispela man. Olsem na sipsip i kamap olsem pikinini meri bilong em stret.Sipsip i save slip long bros bilong dispela man, na sipsip i kamap olsem pikinini meri bilong em stret.|alt="21" src="LO" size="col" ref="12.3"
3 mas o pobre não tinha coisa nenhuma, a não ser uma cordeirinha que havia comprado. Ele a criou, e ela cresceu em sua casa, junto com os seus filhos. Comia da sua comida e bebia do seu copo. Dormia nos seus braços, e ele a tinha como filha.
4 Tasol wanpela de wantok bilong maniman i kam kamap long haus bilong maniman. Orait maniman i no laik kilim wanpela sipsip bilong em yet na kukim bilong givim wantok. Nogat. Em i go kisim sipsip bilong rabisman na i kilim na i kukim, bai wantok bilong en i kaikai.”
4 Certo dia chegou um viajante à casa do homem rico, e este não quis pegar uma das suas ovelhas ou um dos seus bois para dar de comer ao visitante que havia chegado; em vez disso, pegou a cordeirinha do homem pobre e a preparou para o homem que havia chegado.
5 Devit i harim dispela tok bilong Natan, orait Devit i belhat nogut tru long dispela maniman na i tok olsem, “Long nem bilong Bikpela, mi tok tru tumas, man i mekim dispela kain pasin em i man nogut tru. Na i moa gut long ol i kilim em i dai.
5 Então o furor de Davi se acendeu contra aquele homem, e ele disse a Natã: — Tão certo como vive o
6 Na em i mas bekim 4-pela sipsip long rabisman, long wanem, em i mekim pasin nogut tru na i no sori liklik long dispela man.”
6 E pela cordeirinha restituirá quatro vezes, porque fez uma coisa dessas e porque não se compadeceu.
7 Orait na Natan i tokim Devit olsem, “Dispela maniman em yu tasol. Na God, Bikpela bilong yumi Israel, i gat tok long yu olsem, ‘Mi bin helpim yu, na Sol i no bin bagarapim yu. Na mi makim yu bilong kamap king bilong Israel.
7 Então Natã disse a Davi: — Esse homem é você. Assim diz o
8 Na mi bin givim haus na ol meri na ol samting bilong King Sol long yu na mekim yu i kamap king bilong Israel na Juda. Sapos dispela i no inapim yu, orait mi inap givim yu moa yet.
8 Eu lhe dei a casa de seu senhor e as mulheres de seu senhor em seus braços. Também lhe dei a casa de Israel e de Judá. E, se isto fosse pouco, eu teria acrescentado tais e tais coisas.
9 Bilong wanem yu sakim tok bilong mi na yu mekim dispela pasin nogut? Yu bin kilim Uria i dai long han bilong ol Amon, na yu bin kisim meri bilong en.
9 Por que, então, você desprezou a palavra do Senhor , fazendo o que era mau aos olhos dele? Com a espada você matou Urias, o heteu. Você tomou por esposa a mulher dele, depois de o matar com a espada dos filhos de Amom.
10 Orait harim gut. Yu bin sakim tok bilong mi na yu kisim meri bilong Uria. Olsem na long olgeta taim bihain ol man bai i kilim i dai sampela bilong ol lain tumbuna bilong yu.
10 Agora, pois, a espada jamais se afastará da sua casa, porque você me desprezou e tomou a mulher de Urias, o heteu, para ser sua mulher.”
11 Mi Bikpela, mi tok olsem, bai mi mekim sampela man long famili bilong yu yet i givim bikpela hevi long yu. Na bai yu lukim mi i kisim ol meri bilong yu na givim ol long narapela man. Na em bai i pamukim ol long ples klia.
11 Assim diz o Senhor : “Eis que farei com que de sua própria casa venha o mal sobre você. Tomarei as suas mulheres à sua própria vista e as darei a outro homem, que se deitará com elas em plena luz do dia.
12 Yu bin mekim pasin nogut bilong yu long ples hait. Tasol mi bai bekim dispela pasin bilong yu long ples klia na olgeta Israel bai i lukim.’”
12 Porque você o fez em segredo, mas eu farei isso diante de todo o Israel e em plena luz do dia.”
13 Devit i harim dispela tok na em i tok olsem, “Mi mekim sin long ai bilong Bikpela.” Na Natan i bekim tok long em olsem, “Bikpela i rausim dispela sin bilong yu na yu no inap i dai.
13 Então Davi disse a Natã: — Pequei contra o E Natã respondeu: — Também o
14 Tasol dispela pasin nogut bilong yu i bin mekim ol birua bilong Bikpela i bikhet long em. Olsem na dispela pikinini bilong yu Batseba i karim, em bai i dai.”
14 Mas, porque com isto você deu motivo a que os inimigos do Senhor blasfemassem, também o filho que lhe nasceu morrerá.
15 Natan i autim rong bilong Devit pinis, orait em i go bek long haus bilong en.
15 Então Natã foi para a sua casa. E o
16 Na Devit i beten long God bai God i mekim pikinini i orait gen. Na Devit i tambu long kaikai. Na long nait em i save go long rum bilong en na slip nating long plua.
16 Davi suplicou a Deus pela criança. Davi jejuava e, entrando em casa, passava a noite deitado no chão.
17 Ol lapun wokman bilong en i save go long en na traim long mekim em i kirap, tasol em i no laik. Na tu, em i no laik long kaikai wantaim ol.
17 Então os anciãos do seu palácio se aproximaram dele, para o levantar do chão; porém ele não quis e não comeu com eles.
18 Wanpela wik i go pinis na pikinini i dai, na ol wokman bilong Devit i pret tru long tokim em long pikinini i dai pinis. Ol i tok long ol yet olsem, “Taim pikinini i no dai yet yumi bin i go toktok long Devit, tasol em i no laik harim tok bilong yumi. Olsem na nau yumi no inap tokim em long pikinini i dai pinis. Nogut em i kirap na bagarapim em yet.”
18 No sétimo dia, a criança morreu. E os servos de Davi ficaram com medo de informá-lo de que a criança estava morta, porque diziam: — Quando a criança ainda estava viva, falávamos com ele, mas ele não dava ouvidos à nossa voz. Como, então, vamos dizer a ele que a criança morreu? Poderá fazer alguma loucura!
19 Orait Devit i lukim ol i tok isi isi long ol yet, na em i save nau, pikinini i dai pinis. Na em i askim ol olsem, “Pikinini i dai pinis, a?” Na ol i tok, “Yesa, em i dai pinis.”
19 Mas Davi notou que os seus servos cochichavam uns com os outros e entendeu que a criança havia morrido. Então perguntou: — A criança morreu? Eles responderam: — Morreu.
20 Devit i harim dispela tok na em i kirap long plua na i go waswas. Orait na em i bilasim skin long sanda na komim gras na putim nupela klos. Na em i go long haus lotu bilong Bikpela na i lotu long Bikpela. Taim Devit i kam bek long haus, em i tokim ol kukboi na ol i sutim sampela kaikai bilong en na em i kaikai.
20 Então Davi se levantou do chão, lavou-se, ungiu-se, trocou de roupa, entrou na Casa do Senhor e adorou. Depois, voltou para o palácio e pediu comida; puseram-na diante dele, e ele comeu.
21 Ol wokman i lukim pasin Devit i mekim, na ol i tokim em olsem, “Olsem wanem long dispela pasin bilong yu? Taim pikinini i no dai yet, yu bin krai long em na yu tambu long kaikai. Tasol nau em i dai pinis na yu kirap na kaikai. Wanem as bilong dispela pasin yu mekim?”
21 O seus servos lhe disseram: — Que é isto que o senhor fez? Pela criança viva o senhor jejuou e chorou, mas, depois que ela morreu, se levantou e se pôs a comer!
22 Orait Devit i tok, “Mi krai na mi tambu long kaikai taim pikinini i no dai yet, long wanem, mi ting bai Bikpela inap marimari long mi na i no ken larim pikinini i dai.
22 Davi respondeu: — Enquanto a criança ainda estava viva, jejuei e chorei, porque dizia: “Talvez o
23 Tasol nau em i dai pinis na bilong wanem bai mi tambu long kaikai? Dispela pasin bai i bringim pikinini i kam bek, a? Nogat tru. Bihain bai mi tu mi go long dispela ples em i go long en. Tasol em i no inap i kam bek long mi.”
23 Mas agora que ela morreu, por que jejuar? Poderei eu trazê-la de volta? Eu irei até ela, mas ela não voltará para mim.
24 Devit i givim gutpela tok long meri bilong en, Batseba, bilong strongim bel bilong en. Na Devit i slip wantaim em na bihain Batseba i gat bel na i karim narapela pikinini man, na Devit i kolim nem bilong en Solomon. Na Bikpela i laikim tumas dispela pikinini.
24 Então Davi consolou Bate-Seba, sua mulher. Teve relações com ela, e ela teve um filho, a quem Davi deu o nome de Salomão; e o Senhor o amou.
25 Olsem na em i salim profet Natan i go long Devit bilong givim nem Jedidia long dispela pikinini.
25 Davi o entregou nas mãos do profeta Natã, e este lhe chamou Jedidias, por causa do Senhor .
26 Long dispela taim ol ami bilong Joap i wok yet long pait long taun Raba, dispela biktaun bilong ol Amon. Na em i kisim wanpela hap bilong dispela taun.
26 Enquanto isso, Joabe atacou Rabá, dos filhos de Amom, e tomou a cidade real.
27 Olsem na em i salim tok i go long Devit na i tokim em olsem, “Mi bin pait long ol Raba na mi kisim pinis dispela ples we ol i save kisim wara long en.
27 Então Joabe mandou mensageiros a Davi, dizendo: — Lutei contra Rabá e tomei a cidade das águas.
28 Olsem na yu mas hariap na bungim ol soldia i stap yet long Israel na kam pait long Raba na winim ol na kisim taun. Nogut ol lain bilong mi tasol i winim dispela taun, na ol manmeri i givim biknem long mi.”
28 Reúna agora o resto do exército e cerque a cidade para tomá-la; do contrário, se eu a tomar, ela poderia ser chamada pelo meu nome.
29 Devit i kisim dispela tok, orait em i bungim ol soldia na ol i go pait long Raba na winim ol na kisim taun.
29 Então Davi reuniu todo o povo, marchou para Rabá, lutou contra ela, e a tomou.
30 Na Devit i kisim hat bilong king long het bilong king bilong ol Amon. Dispela hat ol i bin wokim long gol na hevi bilong en inap 35 kilogram. Na ol i bin bilasim dispela hat long ol gutpela ston i dia tumas. Orait ol Israel i kisim dispela hat na putim long het bilong Devit. Na tu Devit i kisim planti mani samting long dispela taun.
30 Tirou a coroa da cabeça do seu rei. O peso da coroa era de trinta e quatro quilos de ouro, e havia nela pedras preciosas. Essa coroa foi posta na cabeça de Davi. E da cidade ele levou muitos despojos.
31 Na em i kisim olgeta pipel bilong taun Raba na putim ol long kain kain wok ol i mekim long so na baira na tamiok. Na em i putim sampela bilong ol long wokim brik. Em i mekim wankain pasin long ol pipel bilong ol arapela taun bilong kantri Amon. Na bihain, Devit wantaim ol lain soldia bilong en i go bek long Jerusalem.
31 Também trouxe o povo que havia nela, e os fez trabalhar com serras, picaretas, machados de ferro e em fornos de tijolos. Davi fez o mesmo com todas as cidades dos filhos de Amom. Depois voltou com todo o exército para Jerusalém.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.