2 Reis 6

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Elisa i save lukautim sampela lain profet, na wanpela taim ol dispela profet i tokim em olsem, “Dispela haus bilong mipela em i liklik na i no inap long mipela.
1 Os filhos dos profetas disseram a Eliseu: Vê: o lugar em que moramos contigo tornou-se estreito demais para nós.
2 Inap yu larim mipela olgeta i go long wara Jordan na katim ol diwai. Na bai mipela i ken wokim nupela haus bilong mipela arere long wara Jordan.” Na Elisa i tok, “I orait, yupela i ken mekim olsem.”
2 Vamos até o Jordão, tomemos dali cada um de nós uma viga, e construamos ali uma sala em que habitemos. Ide, respondeu-lhes ele.
3 Na wanpela profet i askim em olsem, “Plis, bikman, mipela i laik yu kam wantaim mipela.” Na Elisa i tok, “I orait, bai mi kam wantaim yupela.”
3 Mas vem também tu com os teus servos, ajuntou um deles. Eu irei, disse ele.
4 Orait na em i go wantaim ol. Ol i go kamap long wara Jordan na ol i stat long katim ol diwai.
4 E partiu com eles. Chegados ao Jordão, puseram-se a cortar madeira.
5 Ol i wok i stap na het bilong tamiok bilong wanpela profet i lus na i pundaun long wara. Na dispela profet i no inap kisim tamiok bilong en na em i singaut olsem, “Sori tru bikman, mi kisim tamiok bilong wanpela man na nau em i pundaun long wara.”
5 Ora, estando um deles a cortar uma árvore, eis que o seu machado caiu na água. Ah, meu senhor!, exclamou ele. Porque o machado era emprestado.
6 Na Elisa, dispela profet bilong God, i askim olsem, “Tamiok i pundaun we?” Na profet i soim Elisa ples tamiok i bin pundaun long en. Orait na Elisa i katim wanpela liklik han bilong diwai na tromoi i go long wara, na tamiok i trip i kam antap.
6 Onde caiu ele?, perguntou o homem de Deus. Ele mostrou-lhe o lugar. Eliseu cortou um pedaço de madeira, jogou-o na água, e o machado veio à tona.
7 Na Elisa i tok, “Yu ken kisim tamiok nau.” Orait na dispela profet i putim han bilong en i go daun na i kisim.
7 Tira-o, disse ele. O homem estendeu a mão e tomou-o.
8 King bilong Siria wantaim ol ami bilong en i kam long pait long ol Israel. Na king i toktok wantaim ol ofisa bilong en na i tokim ol long ples em i laik wokim kem long en.
8 O rei da Síria, que estava em guerra contra Israel, teve conselho com os seus servos e disse-lhes: Em tal e tal lugar estará o meu acampamento.
9 Tasol Elisa, dispela profet bilong God, i save long dispela ples ol Siria i laik wokim kem, na em i toksave long king bilong Israel. Na tu em i tokim king long ol Israel i no ken i go klostu long dispela ples. Nogut ol i go klostu na ol Siria i bagarapim ol.
9 Mandou então o homem de Deus dizer ao rei de Israel: Guarda-te de passar por tal lugar, porque os sírios estão ali.
10 Orait king bilong Israel i harim dispela tok na em i salim ol soldia i go long dispela ples ol Siria i laik wokim kem long en. Na taim ol Siria i kamap long dispela ples, ol i lukim ol soldia bilong Israel i stap pinis. Olsem na ol i no inap wokim kem. Dispela kain samting i kamap planti taim,
10 O rei de Israel mandou homens ao lugar indicado pelo homem de Deus em sua mensagem. E o rei acautelou-se não apenas uma ou duas vezes.
11 na king bilong Siria i tingting planti long dispela samting. Olsem na em i singautim ol ofisa bilong en i kam na i askim ol olsem, “Tokim mi, husat man long lain bilong yumi oltaim i save helpim king bilong Israel?”
11 O rei da Síria, alvoroçado por causa disso, chamou seus servos e disse-lhes: Não me descobrireis quem dos nossos nos traiu junto do rei de Israel?
12 Na wanpela ofisa i bekim tok olsem, “King, i no gat wanpela man bilong mipela i save mekim olsem. Nogat tru. Em Elisa tasol, dispela profet bilong ol Israel. Em i save tokim king bilong Israel long olgeta samting yumi laik mekim. Elisa i save long olgeta tok yu mekim. Maski yu stap long rum slip bilong yu na yu tok, em tu, Elisa i save.”
12 Não foi ninguém, ó rei, meu senhor, respondeu um deles; é o profeta Eliseu quem conta ao rei de Israel os planos que fazes em teu quarto de dormir.
13 Orait na king i tokim ol ofisa olsem, “Yupela go painimaut wanem hap Elisa i stap long en. Na bai yupela i kisim ol soldia i go holimpas em.” Na ol i painimaut olsem, Elisa i stap long taun Dotan.
13 Ide, disse o rei, e vede onde ele está, para que eu o mande prender. Disseram ao rei: Ele está agora em Dotã.
14 Olsem na king i makim planti soldia moa na em i salim ol i go wantaim ol hos na karis long Dotan. Ol i go kamap long nait na banisim dispela taun.
14 O rei enviou ali cavalos, carros e uma companhia importante; chegaram de noite e cercaram o lugar.
15 Long moningtaim tru wokman bilong Elisa i kirap na i go ausait long haus, na em i lukim ol ami bilong Siria wantaim ol hos na karis i banisim taun pinis. Na em i go na tokim Elisa olsem, “Bikman, ol Siria i banisim yumi pinis. Nau bai yumi mekim wanem?”
15 Na manhã seguinte, o homem de Deus, saindo fora, viu o exército que cercava a cidade com cavalos e carros. Seu servo disse-lhe: Ai, meu senhor! Que vamos fazer agora?
16 Tasol Elisa i tokim em, “Maski pret. I tru ol i gat planti soldia, tasol yumi gat bikpela lain moa bilong helpim yumi.”
16 Não temas, respondeu Eliseu; os que estão conosco são mais numerosos do que os que estão com eles.
17 Orait na Elisa i beten olsem, “Bikpela, yu ken opim ai bilong dispela man bai em i ken lukim dispela lain mi tok long en.” Orait na Bikpela i opim ai bilong dispela wokman na wokman i lukim ol hos na karis i inapim dispela maunten Elisa i stap long en. Ol dispela hos na karis i wankain olsem paia stret.
17 Orou Eliseu e disse: Senhor, abri-lhe os olhos, para que veja. O Senhor abriu os olhos do servo, e este viu o monte cheio de cavalos e carros de fogo ao redor de Eliseu.
18 Orait ol Siria i kam bilong holimpas Elisa. Na Elisa i beten olsem, “Bikpela, mi laik bai yu mekim ai bilong ol dispela Siria i tudak na bai ol i no inap lukluk.” Orait na Bikpela i mekim ai bilong ol i tudak.
18 {Entretanto, os sírios} desciam para ele, e Eliseu orou ao Senhor, dizendo: Feri de cegueira estes homens. E o Senhor, ouvindo a prece de Eliseu, feriu-os de cegueira.
19 Na Elisa i go long ol Siria na i tokim ol olsem, “Ating yupela i paul pinis. Dispela rot i no inap bringim yupela i go long dispela taun yupela i laik i go long en. I orait, yupela kam bihainim mi na bai mi bringim yupela i go long dispela man yupela i wok long painim.” Orait ol i bihainim em, na em i bringim ol i go long taun Samaria.
19 Eliseu disse-lhes: Não é por aqui o caminho, nem é esta a cidade. Segui-me: vou conduzir-vos ao homem que buscais. E levou-os a Samaria.
20 Ol i go insait pinis long taun, orait Elisa i beten olsem, “Bikpela, yu ken mekim ai bilong ol Siria i orait na bai ol inap lukluk gen.” Na Bikpela i mekim ai bilong ol i orait. Na ol i lukim olsem, ol i stap insait long taun Samaria.
20 Tendo eles entrado em Samaria, Eliseu disse: Senhor, abri os olhos desses homens para que vejam. O Senhor abriu-lhes os olhos e eles viram que estavam em Samaria.
21 King bilong Israel i lukim ol na em i askim Elisa olsem, “Bikman, ating mi mas kilim ol i dai, a?”
21 O rei de Israel, tendo-os visto, disse a Eliseu: Feri-los-ei, meu pai?
22 Tasol Elisa i tok, “Nogat. Taim yu pait na holimpas ol birua, yu no save kilim ol i dai. Olsem na yu no ken kilim ol dispela lain. Nogat. Yu mas givim kaikai long ol na bihain ol i ken i go bek long king bilong ol.”
22 Não, respondeu ele. Fere aos que capturares com tua espada e teu arco. A estes, porém, dá-lhes pão e água, para que restaurem as forças e voltem em seguida para junto de seu senhor.
23 Olsem na king bilong Israel i redim bikpela kaikai na givim long ol Siria. Ol i kaikai na dring pinis, orait em i salim ol i go bek long king bilong Siria. Na long dispela taim ol Siria i no moa i kam pait long ol Israel.
23 O rei mandou que se lhes servisse um grande banquete, e depois que acabaram de comer e beber, deixou-os em liberdade, e eles voltaram para o seu soberano. E a partir de então, os guerrilheiros sírios cessaram as suas incursões nas terras de Israel.
24 Sampela yia i go pinis, na Benhadat, king bilong Siria, i bungim olgeta soldia bilong en na ol i wokabaut i go long Samaria na banisim taun, bilong pait long ol Samaria.
24 Depois disso, Ben-Hadad, rei da Síria, mobilizou todo o seu exército e subiu para pôr cerco diante de Samaria.
25 Long dispela taim ol Samaria i sot tru long kaikai, tasol ol Siria i banisim taun i stap longpela taim na ol Samaria i no inap bringim kaikai i kam insait long taun. Olsem na sapos wanpela man i laik baim het bilong donki, orait em i mas baim long 80 kina. Na sapos man i laik baim 250 gram pekpek bilong pisin, em i mas baim long 5 kina.
25 A fome alastrou-se pela cidade e o cerco foi tão rude que uma cabeça de jumento valia oitenta siclos de prata, e a quarta parte de um cab de grãos, cinco siclos de prata.
26 Wanpela de king bilong Israel i wokabaut antap long banis bilong taun, na wanpela meri i singaut long em olsem, “King bilong mi, yu mas helpim mi.”
26 Um dia em que o rei circulava pela muralha, uma mulher gritou-lhe: Socorre-me, ó rei, meu senhor!
27 Na king i bekim tok olsem, “Sapos Bikpela i no inap helpim yu, orait bai mi helpim yu olsem wanem? Yu ting mi gat wit na wain, a?”
27 O rei respondeu-lhe: Se o Senhor não te salva, com que te poderei eu socorrer? Porventura com a eira ou com o lagar?
28 Orait na king i askim em, “Yu laik bai mi helpim yu olsem wanem?” Na meri i bekim tok olsem, “Mi tupela dispela meri hia i bin pasim tok olsem, mitupela bai i kaikai pikinini man bilong mi pastaim, na long de bihain bai mitupela i kaikai pikinini man bilong en.
28 E ajuntou: Que te aconteceu? Ela respondeu: Esta mulher, que aqui vês, disse-me: Dá-me o teu filho, para o comermos hoje; amanhã comeremos o meu.
29 Olsem na mitupela i bin kilim pikinini bilong mi na kukim na kaikai. Na long de bihain mi tok long mitupela i mas kaikai pikinini bilong en. Tasol nogat. Em i haitim pikinini pinis.”
29 Cozemos então o meu filho e o comemos. No dia seguinte, quando eu lhe disse: Dá-me o teu filho, para que o comamos, ela o escondeu.
30 King i harim dispela tok, orait em i brukim klos bilong en, long wanem, em i bel hevi moa yet. Em i wokabaut yet antap long banis bilong taun, na nau ol manmeri inap lukim klos bilong sori, em king i bin pasim aninit long klos bilong en.
30 Ouvindo o que lhe dizia a mulher, o rei rasgou as vestes; e como ia passando pela muralha, o povo viu que ele trazia um cilício sobre o corpo.
31 Na king i tok, “Elisa em i as bilong ol dispela hevi bilong yumi. Na nau tasol bai mi katim nek bilong Elisa na bai em i dai. Sapos mi no mekim olsem, orait bai God i ken kilim mi yet i dai.”
31 Que Deus me trate com todo o rigor, se a cabeça de Eliseu, filho de Safat, lhe ficar ainda hoje sobre os ombros!
32 King i tok olsem na em i salim wanpela man i go bilong kilim Elisa.
32 Ora, Eliseu achava-se em sua casa, e os anciãos sentados com ele. O rei se fizera preceder por um emissário; mas, antes que este chegasse, Eliseu disse aos anciãos: Vede como este filho de bandido manda alguém para cortar-me a cabeça? Atenção! Quando chegar o emissário, fechai-lhe a porta e repeli-o. Mas não se ouve já o ruído dos passos de seu amo, que o segue?
33 Elisa i toktok yet, na dispela man i kamap na king tu i kam kamap. Na king i tokim Elisa olsem, “Bikpela yet i bin mekim dispela taim nogut i kamap long yumi. Ating yumi no ken wetim em bilong mekim wanpela samting bilong helpim yumi.”
33 Não tinha ainda acabado de falar, quando o mensageiro se apresentou diante dele e disse-lhe: Quando um tão grande mal nos vem do Senhor, que poderei eu esperar ainda?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.