2 Reis 6

Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Elisa i save lukautim sampela lain profet, na wanpela taim ol dispela profet i tokim em olsem, “Dispela haus bilong mipela em i liklik na i no inap long mipela.
1 Certo dia, os membros do grupo de profetas disseram a Eliseu: “Como vê, este lugar onde nos reunimos é pequeno demais.
2 Inap yu larim mipela olgeta i go long wara Jordan na katim ol diwai. Na bai mipela i ken wokim nupela haus bilong mipela arere long wara Jordan.” Na Elisa i tok, “I orait, yupela i ken mekim olsem.”
2 Vamos descer ao rio Jordão, onde há muitos troncos, e construir ali um lugar para nos reunirmos”. “Está bem”, disse Eliseu. “Podem ir.”
3 Na wanpela profet i askim em olsem, “Plis, bikman, mipela i laik yu kam wantaim mipela.” Na Elisa i tok, “I orait, bai mi kam wantaim yupela.”
3 “Venha conosco”, sugeriu um deles. “Eu irei”, disse ele.
4 Orait na em i go wantaim ol. Ol i go kamap long wara Jordan na ol i stat long katim ol diwai.
4 E foi com eles. Quando chegaram ao Jordão, começaram a derrubar árvores.
5 Ol i wok i stap na het bilong tamiok bilong wanpela profet i lus na i pundaun long wara. Na dispela profet i no inap kisim tamiok bilong en na em i singaut olsem, “Sori tru bikman, mi kisim tamiok bilong wanpela man na nau em i pundaun long wara.”
5 Enquanto um deles cortava um tronco, a parte de ferro do machado caiu no rio. “Ai, meu senhor!”, gritou. “O machado era emprestado!”
6 Na Elisa, dispela profet bilong God, i askim olsem, “Tamiok i pundaun we?” Na profet i soim Elisa ples tamiok i bin pundaun long en. Orait na Elisa i katim wanpela liklik han bilong diwai na tromoi i go long wara, na tamiok i trip i kam antap.
6 “Onde caiu?”, perguntou o homem de Deus. Quando mostraram o lugar para Eliseu, ele cortou um galho e o jogou na água, e fez o ferro do machado flutuar.
7 Na Elisa i tok, “Yu ken kisim tamiok nau.” Orait na dispela profet i putim han bilong en i go daun na i kisim.
7 “Pegue-o”, disse Eliseu. E o homem estendeu a mão e o pegou.
8 King bilong Siria wantaim ol ami bilong en i kam long pait long ol Israel. Na king i toktok wantaim ol ofisa bilong en na i tokim ol long ples em i laik wokim kem long en.
8 Quando o rei da Síria estava em guerra contra Israel, consultava seus oficiais e dizia: “Posicionaremos nossas tropas em tal lugar”.
9 Tasol Elisa, dispela profet bilong God, i save long dispela ples ol Siria i laik wokim kem, na em i toksave long king bilong Israel. Na tu em i tokim king long ol Israel i no ken i go klostu long dispela ples. Nogut ol i go klostu na ol Siria i bagarapim ol.
9 De imediato, o homem de Deus advertia o rei de Israel: “Não se aproxime de tal lugar, pois os sírios planejam posicionar suas tropas ali”.
10 Orait king bilong Israel i harim dispela tok na em i salim ol soldia i go long dispela ples ol Siria i laik wokim kem long en. Na taim ol Siria i kamap long dispela ples, ol i lukim ol soldia bilong Israel i stap pinis. Olsem na ol i no inap wokim kem. Dispela kain samting i kamap planti taim,
10 E o rei de Israel mandava um aviso para o lugar indicado pelo homem de Deus. Várias vezes ele advertiu o rei de que ficasse alerta naqueles lugares.
11 na king bilong Siria i tingting planti long dispela samting. Olsem na em i singautim ol ofisa bilong en i kam na i askim ol olsem, “Tokim mi, husat man long lain bilong yumi oltaim i save helpim king bilong Israel?”
11 Furioso com essa situação, o rei sírio reuniu seus oficiais e perguntou: “Qual de vocês anda informando o rei de Israel sobre meus planos?”.
12 Na wanpela ofisa i bekim tok olsem, “King, i no gat wanpela man bilong mipela i save mekim olsem. Nogat tru. Em Elisa tasol, dispela profet bilong ol Israel. Em i save tokim king bilong Israel long olgeta samting yumi laik mekim. Elisa i save long olgeta tok yu mekim. Maski yu stap long rum slip bilong yu na yu tok, em tu, Elisa i save.”
12 “Ó meu senhor, o rei, não somos nós”, respondeu um dos oficiais. “Eliseu, o profeta de Israel, revela ao rei de Israel até as palavras que o senhor diz em seus aposentos!”
13 Orait na king i tokim ol ofisa olsem, “Yupela go painimaut wanem hap Elisa i stap long en. Na bai yupela i kisim ol soldia i go holimpas em.” Na ol i painimaut olsem, Elisa i stap long taun Dotan.
13 O rei ordenou: “Vão e descubram onde ele está, para que eu mande capturá-lo!”. Então lhe informaram: “Eliseu está em Dotã”.
14 Olsem na king i makim planti soldia moa na em i salim ol i go wantaim ol hos na karis long Dotan. Ol i go kamap long nait na banisim dispela taun.
14 Assim, certa noite, o rei da Síria mandou um grande exército com muitos carros de guerra e cavalos para cercar a cidade.
15 Long moningtaim tru wokman bilong Elisa i kirap na i go ausait long haus, na em i lukim ol ami bilong Siria wantaim ol hos na karis i banisim taun pinis. Na em i go na tokim Elisa olsem, “Bikman, ol Siria i banisim yumi pinis. Nau bai yumi mekim wanem?”
15 Na manhã seguinte, o servo do homem de Deus se levantou bem cedo. Ao sair, viu que havia soldados, cavalos e carros de guerra por toda parte. “Ai, meu senhor, o que faremos agora?”, exclamou o servo.
16 Tasol Elisa i tokim em, “Maski pret. I tru ol i gat planti soldia, tasol yumi gat bikpela lain moa bilong helpim yumi.”
16 “Não tenha medo!”, disse Eliseu. “Pois do nosso lado há muitos mais que do lado deles!”
17 Orait na Elisa i beten olsem, “Bikpela, yu ken opim ai bilong dispela man bai em i ken lukim dispela lain mi tok long en.” Orait na Bikpela i opim ai bilong dispela wokman na wokman i lukim ol hos na karis i inapim dispela maunten Elisa i stap long en. Ol dispela hos na karis i wankain olsem paia stret.
17 Então Eliseu orou: “Ó S enhor , abre os olhos dele, para que veja”. O S enhor abriu os olhos do servo, e ele viu as colinas ao redor de Eliseu cheias de cavalos e carruagens de fogo.
18 Orait ol Siria i kam bilong holimpas Elisa. Na Elisa i beten olsem, “Bikpela, mi laik bai yu mekim ai bilong ol dispela Siria i tudak na bai ol i no inap lukluk.” Orait na Bikpela i mekim ai bilong ol i tudak.
18 Quando os sírios avançaram na direção de Eliseu, ele orou: “Ó S enhor , faze que fiquem cegos”. E o S enhor fez que ficassem cegos, conforme Eliseu havia pedido.
19 Na Elisa i go long ol Siria na i tokim ol olsem, “Ating yupela i paul pinis. Dispela rot i no inap bringim yupela i go long dispela taun yupela i laik i go long en. I orait, yupela kam bihainim mi na bai mi bringim yupela i go long dispela man yupela i wok long painim.” Orait ol i bihainim em, na em i bringim ol i go long taun Samaria.
19 Então Eliseu saiu e lhes disse: “Vocês tomaram o caminho errado! Esta não é a cidade certa! Sigam-me, e eu os levarei até o homem que procuram”. Então ele os guiou à cidade de Samaria.
20 Ol i go insait pinis long taun, orait Elisa i beten olsem, “Bikpela, yu ken mekim ai bilong ol Siria i orait na bai ol inap lukluk gen.” Na Bikpela i mekim ai bilong ol i orait. Na ol i lukim olsem, ol i stap insait long taun Samaria.
20 Assim que entraram em Samaria, Eliseu orou: “Ó S enhor , agora abre os olhos deles, para que vejam”. O S enhor abriu os olhos deles, e descobriram que estavam no meio de Samaria.
21 King bilong Israel i lukim ol na em i askim Elisa olsem, “Bikman, ating mi mas kilim ol i dai, a?”
21 Quando o rei de Israel os viu, perguntou a Eliseu: “Devo matá-los, meu senhor? Devo matá-los?”.
22 Tasol Elisa i tok, “Nogat. Taim yu pait na holimpas ol birua, yu no save kilim ol i dai. Olsem na yu no ken kilim ol dispela lain. Nogat. Yu mas givim kaikai long ol na bihain ol i ken i go bek long king bilong ol.”
22 “Claro que não!”, respondeu Eliseu. “Eles não são prisioneiros que você capturou na batalha. Dê-lhes comida e bebida e mande-os de volta para casa, para o senhor deles.”
23 Olsem na king bilong Israel i redim bikpela kaikai na givim long ol Siria. Ol i kaikai na dring pinis, orait em i salim ol i go bek long king bilong Siria. Na long dispela taim ol Siria i no moa i kam pait long ol Israel.
23 Então o rei lhes ofereceu um grande banquete e os mandou de volta para casa, para o senhor deles. Depois disso, os invasores sírios não invadiram mais a terra de Israel.
24 Sampela yia i go pinis, na Benhadat, king bilong Siria, i bungim olgeta soldia bilong en na ol i wokabaut i go long Samaria na banisim taun, bilong pait long ol Samaria.
24 Algum tempo depois, porém, Ben-Hadade, rei da Síria, reuniu todo o seu exército e cercou Samaria.
25 Long dispela taim ol Samaria i sot tru long kaikai, tasol ol Siria i banisim taun i stap longpela taim na ol Samaria i no inap bringim kaikai i kam insait long taun. Olsem na sapos wanpela man i laik baim het bilong donki, orait em i mas baim long 80 kina. Na sapos man i laik baim 250 gram pekpek bilong pisin, em i mas baim long 5 kina.
25 Como resultado, houve grande fome na cidade. O cerco durou tanto tempo que uma cabeça de jumento era vendida por 960 gramas de prata, e um terço de litro de esterco de pombo, por 60 gramas de prata.
26 Wanpela de king bilong Israel i wokabaut antap long banis bilong taun, na wanpela meri i singaut long em olsem, “King bilong mi, yu mas helpim mi.”
26 Um dia, quando o rei de Israel caminhava pelos muros da cidade, uma mulher gritou para ele: “Ó meu senhor, o rei! Por favor, ajude-me!”.
27 Na king i bekim tok olsem, “Sapos Bikpela i no inap helpim yu, orait bai mi helpim yu olsem wanem? Yu ting mi gat wit na wain, a?”
27 Ele respondeu: “Se o S enhor não a ajudar, o que poderei fazer? Não tenho alimento na eira, nem vinho na prensa de uvas”.
28 Orait na king i askim em, “Yu laik bai mi helpim yu olsem wanem?” Na meri i bekim tok olsem, “Mi tupela dispela meri hia i bin pasim tok olsem, mitupela bai i kaikai pikinini man bilong mi pastaim, na long de bihain bai mitupela i kaikai pikinini man bilong en.
28 Mas depois o rei perguntou: “Qual é o problema?”. Ela respondeu: “Esta mulher me disse: ‘Vamos comer o seu filho hoje, e amanhã comeremos o meu’.
29 Olsem na mitupela i bin kilim pikinini bilong mi na kukim na kaikai. Na long de bihain mi tok long mitupela i mas kaikai pikinini bilong en. Tasol nogat. Em i haitim pikinini pinis.”
29 Então cozinhamos meu filho e o comemos. No dia seguinte, eu disse a ela: ‘Mate seu filho para que o comamos’, mas ela o havia escondido”.
30 King i harim dispela tok, orait em i brukim klos bilong en, long wanem, em i bel hevi moa yet. Em i wokabaut yet antap long banis bilong taun, na nau ol manmeri inap lukim klos bilong sori, em king i bin pasim aninit long klos bilong en.
30 Quando o rei ouviu isso, rasgou as roupas. E, enquanto ele caminhava pelos muros, o povo viu que, por baixo do manto, ele usava pano de saco junto à pele.
31 Na king i tok, “Elisa em i as bilong ol dispela hevi bilong yumi. Na nau tasol bai mi katim nek bilong Elisa na bai em i dai. Sapos mi no mekim olsem, orait bai God i ken kilim mi yet i dai.”
31 Então o rei jurou: “Que Deus me castigue severamente se eu não separar a cabeça de Eliseu de seus ombros ainda hoje!”.
32 King i tok olsem na em i salim wanpela man i go bilong kilim Elisa.
32 Eliseu estava sentado em sua casa com as autoridades de Israel quando o rei mandou um mensageiro até ele. Antes, porém, que o mensageiro chegasse, Eliseu disse às autoridades: “O filho do assassino enviou um homem para cortar minha cabeça. Quando o mensageiro chegar, fechem a porta e não o deixem entrar. Logo ouviremos os passos de seu senhor atrás dele”.
33 Elisa i toktok yet, na dispela man i kamap na king tu i kam kamap. Na king i tokim Elisa olsem, “Bikpela yet i bin mekim dispela taim nogut i kamap long yumi. Ating yumi no ken wetim em bilong mekim wanpela samting bilong helpim yumi.”
33 Enquanto Eliseu ainda falava, o mensageiro chegou e comunicou a mensagem do rei: “Toda essa desgraça vem do S enhor ! Por que devo continuar a esperar no S enhor ?”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.