2 Reis 3
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NVI
1 Long namba 18 yia bilong Jehosafat i stap king bilong kantri Juda, Joram, pikinini man bilong Ahap, i kamap king bilong Israel, na em i stap king long Samaria inap 12-pela yia.
1 Jorão, filho de Acabe, tornou-se rei de Israel em Samaria no décimo oitavo ano de Josafá, rei de Judá, e reinou doze anos.
2 Joram i mekim pasin nogut long ai bilong Bikpela. Tasol em i no mekim pasin nogut tru olsem papamama bilong en i bin mekim. Nogat. Em i rausim dispela piksa bilong giaman god Bal, bipo papa bilong en i bin wokim.
2 Fez o que o Senhor reprova, mas não como seu pai e sua mãe, pois derrubou a coluna sagrada de Baal, que seu pai havia feito.
3 Tasol Joram i wok long mekim ol wankain sin olsem King Jeroboam, pikinini man bilong Nebat, i bin mekim, em ol dispela kain sin Jeroboam i bin pulim ol Israel long mekim. Joram i no lusim ol dispela pasin nogut. Nogat tru.
3 No entanto, persistiu nos pecados que Jeroboão, filho de Nebate, levara Israel a cometer e deles não se afastou.
4 King Mesa bilong kantri Moap i gat planti sipsip. Em i stap aninit long king bilong Israel, olsem na olgeta yia em i save givim 100,000 pikinini sipsip long king bilong Israel olsem takis. Na tu em i save makim 100,000 sipsip man bilong en, na katim gras bilong ol na salim dispela gras i go long king bilong Israel.
4 Ora, Messa, rei de Moabe, tinha muitos rebanhos e pagava como tributo ao rei de Israel cem mil cordeiros e a lã de cem mil carneiros.
5 Tasol bihain long King Ahap bilong Israel i dai, Mesa i bikhet long nupela king bilong Israel na i no givim takis moa long en.
5 Mas, depois que Acabe morreu, o rei de Moabe rebelou-se contra o rei de Israel.
6 Orait kwiktaim King Joram i lusim Samaria na i wok long bungim olgeta soldia bilong en.
6 E, naquela ocasião, o rei Jorão partiu de Samaria e mobilizou todo Israel.
7 Na Joram i salim tok long Jehosafat, king bilong Juda, olsem, “King bilong Moap i bikhet long mi. Na mi laik i go pait long em. Yu inap kam wantaim mi, o nogat?” Na Jehosafat i bekim tok olsem, “Mi inap i go wantaim yu. Mi redi tasol long bihainim laik bilong yu. Na ol soldia na hos bilong mi i redi tasol long helpim yu.
7 Também enviou esta mensagem a Josafá, rei de Judá: "O rei de Moabe rebelou-se contra mim. Irás acompanhar-me na luta contra Moabe? " Ele respondeu: "Sim, eu irei. Serei teu aliado, os meus soldados e os teus, os meus cavalos e os teus serão um só exército".
8 Tasol bai yumi bihainim wanem rot na yumi go?” Na Joram i bekim tok olsem, “Bai yumi bihainim dispela rot i go long ples drai bilong Idom.”
8 E perguntou: "Por qual caminho atacaremos? " Respondeu Jorão: "Pelo deserto de Edom".
9 Orait na King Joram wantaim king bilong Juda na king bilong Idom i kisim ol soldia bilong ol na i wokabaut i go. Dispela rot i longpela na ol i wokabaut inap 7-pela de na wara bilong ol i pinis. Olsem na ol soldia na ol animal bilong karim kago i no gat wara bilong dring.
9 Então o rei de Israel partiu com os reis de Judá e de Edom. Depois de uma marcha de sete dias, já havia acabado a água para os homens e para os animais.
10 Na King Joram i tok olsem, “Sori tru, Bikpela i bin bungim yumi tripela king bilong putim yumi long han bilong king bilong Moap.”
10 Exclamou, então, o rei de Israel: "E agora? Será que o Senhor ajuntou a nós, os três reis, para nos entregar nas mãos de Moabe? "
11 Tasol King Jehosafat i askim Joram olsem, “I gat wanpela profet bilong Bikpela i stap o nogat? Sapos i gat, orait yumi mas tokim em long askim Bikpela bai yumi mekim wanem samting.” Wanpela ofisa bilong King Joram i bekim tok olsem, “Elisa, pikinini man bilong Safat, i stap. Bipo em i stap wokman bilong profet Elaija.”
11 Mas Josafá perguntou: "Será que não há aqui profeta do Senhor, para que possamos consultar o Senhor por meio dele? " Um conselheiro do rei de Israel respondeu: "Eliseu, filho de Safate, está aqui. Ele era auxiliar de Elias".
12 Jehosafat i harim na i tok, “Elisa em i profet tru bilong Bikpela.” Olsem na ol dispela king i go lukim Elisa.
12 Josafá prosseguiu: "A palavra do Senhor está com ele". Então o rei de Israel, Josafá e o rei de Edom foram falar com ele.
13 Elisa i lukim king bilong Israel na i tok, “Bilong wanem yu kam long mi? Yu go long ol dispela profet bipo papamama bilong yu i save go long ol na askim ol.” Tasol King Joram i bekim tok olsem, “Nogat. Bikpela yet i bin bungim mipela tripela king bilong putim mipela long han bilong king bilong Moap. Olsem na mipela i kam long yu.”
13 Eliseu disse ao rei de Israel: "Nada tenho a ver com você. Vá consultar os profetas de seu pai e de sua mãe". Mas o rei de Israel insistiu: "Não, pois foi o Senhor que ajuntou a nós, estes três reis, para entregar-nos nas mãos de Moabe".
14 Na Elisa i tokim Joram olsem, “Mi wokman bilong Bikpela. Em i save stap oltaim, na i gat olgeta strong. Na long nem bilong em mi tok tru tumas, sapos Jehosafat i no i stap wantaim yu, mi no inap lukim pes bilong yu, o toktok wantaim yu. Tasol mi save, Jehosafat em i gutpela man. Olsem na mi inap harim tok bilong yu.
14 Então Eliseu disse: "Juro pelo nome do Senhor dos Exércitos, a quem sirvo, que se não fosse por respeito a Josafá, rei de Judá, eu não olharia para você nem mesmo lhe daria atenção.
15 Orait nau mi laik yupela i go kisim wanpela man i save tumas long paitim gita na mekim musik, na bringim em i kam.”
15 Mas agora tragam-me um harpista". Enquanto o harpista estava tocando, o poder do Senhor veio sobre Eliseu,
16 Na Elisa i autim tok olsem, “Bikpela i tok, yupela i mas wokim planti baret long dispela ples we wara i bin ran bipo tasol nau em i drai pinis.
16 e ele disse: "Assim diz o Senhor: Cavem muitas cisternas neste vale.
17 Bai yupela i no lukim ren na win, tasol wara bai i pulap long dispela ples bilong en. Olsem na yupela wantaim ol bulmakau na donki samting bilong yupela bai i gat planti wara bilong dring.”
17 Pois assim diz o Senhor: Vocês não verão vento nem chuva, contudo este vale ficará cheio de água, e vocês, seus rebanhos e seus outros animais beberão.
18 Na Elisa i skruim tok moa olsem, “Bikpela i ting, wok bilong givim wara long yupela, em i no bikpela samting. Em i liklik samting tasol. Olsem na Bikpela i laik mekim narapela samting moa. Long taim yupela i pait long ol Moap, em bai i larim yupela i winim ol
18 Mas para o Senhor isso ainda é pouco; ele também lhes entregará Moabe nas suas mãos.
19 na kisim ol gutpela taun i gat strongpela banis. Na bai yupela i katim olgeta gutpela diwai bilong ol na pasim olgeta hul wara bilong ol. Na bai yupela i tromoi ol ston long olgeta hap graun bilong wokim gaden na bai ol i no inap planim kaikai moa.” Elisa i tok pinis, na ol tripela king i lusim em na i go.
19 Vocês destruirão todas as cidades fortificadas e todas as cidades importantes. Derrubarão toda árvore frutífera, taparão todas as fontes e encherão de pedras todas as terras de cultivo".
20 Na long taim san i kam antap, long bikmoning tru bilong de bihain, em taim bilong mekim ofa bilong moning, wara i kam long hap bilong Idom na i karamapim dispela hap graun olgeta.
20 No dia seguinte, na hora do sacrifício da manhã, a água veio descendo da direção de Edom e alagou a região.
21 Ol Moap i bin harim tok olsem, ol tripela king i kam bilong pait long ol. Olsem na ol i bin singautim olgeta man i gat strong inap long kamap soldia, na ol i kam bung. Na bihain ol i kam wet i stap long mak bilong kantri Moap na Idom, na ol i redi long pait.
21 Quando os moabitas ficaram sabendo que os reis tinham vindo para atacá-los, todos os que eram capazes de empunhar armas, do mais jovem ao mais velho, foram convocados e posicionaram-se na fronteira.
22 Na long de bihain, ol Moap i kirap long moning. Em dispela de tasol Bikpela i bin salim wara i kam long ol Israel. Na lait bilong san i sutim wara, na ol i lukim wara i ret nogut tru olsem blut. Na ol Moap i stap longwe na ol i lukim.
22 Ao se levantarem na manhã seguinte, o sol refletia na água. Para os moabitas que estavam defronte dela, a água era vermelha como sangue.
23 Na ol i singaut olsem, “Lukim. Em blut tasol. Ating ol birua i bin pait na kilim planti bilong ol yet na blut bilong ol i stap long graun. Goan, yumi go kisim ol samting long kem bilong ol.”
23 Então gritaram: "É sangue! Os reis lutaram entre si e se mataram. Agora, ao saque, Moabe! "
24 Orait ol i kirap i go long kem bilong ol Israel. Tasol taim ol i go kamap, ol ami bilong Israel i kirap na i pait strong long ol, na ranim ol i go olgeta long kantri Moap. Na ol Israel i kilim planti Moap
24 Quando, porém, os moabitas chegaram ao acampamento de Israel, os israelitas os atacaram e os puseram em fuga. Entraram no território de Moabe e o arrasaram.
25 na bagarapim ol taun bilong ol. Ol Israel i raun long olgeta hap bilong Moap. Na taim ol i kamap long wanpela gutpela hap graun bilong wokim gaden, olgeta soldia i kisim ston na tromoi long dispela graun, na ston i karamapim graun olgeta. Na tu ol i pasim olgeta hul wara na katim olgeta gutpela diwai. Ol i bagarapim olgeta taun, na wanpela taun tasol i stap, em Kirheres, biktaun bilong ol Moap. Orait na ol soldia bilong sut long katapel, ol i raunim dispela taun, na i wok long sutim ol ston i go insait long taun.
25 Destruíram as cidades, e quando passavam por um campo cultivável cada homem atirava uma pedra até que ficasse coberto. Taparam todas as fontes e derrubaram toda árvore frutífera. Só Quir-Haresete ficou com as pedras no lugar, mas homens armados de atiradeiras a cercaram e também a atacaram.
26 King bilong Moap i lukim ol dispela birua i laik winim em, olsem na em i kisim 700 soldia i save tumas long holim bainat na pait, na ol i traim long lusim taun na ranawe i go long king bilong Idom, tasol ol i no inap.
26 Quando o rei de Moabe viu que estava perdendo a batalha, reuniu setecentos homens armados de espadas para forçar a passagem, para alcançar o rei de Edom, mas fracassou.
27 Olsem na king bilong Moap i kisim namba wan pikinini man bilong en, em dispela pikinini bilong senisim em na kamap king. Na king i kilim dispela pikinini na i ofaim em, olsem ofa bilong paia i kukim olgeta, long giaman god bilong ol Moap. Em i mekim dispela ofa antap long banis bilong taun. Ol Israel i lukim dispela na ol i pret nogut. Na ol i lusim pait na ol i go bek long kantri bilong ol yet.
27 Então pegou seu filho mais velho, que devia sucedê-lo como rei, e o sacrificou sobre o muro da cidade. Isso trouxe grande ira contra Israel, de modo que eles se retiraram e voltaram para sua própria terra.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.