2 Reis 3
Buk Baibel long Tok Pisin (TPI) vs NTLH
1 Long namba 18 yia bilong Jehosafat i stap king bilong kantri Juda, Joram, pikinini man bilong Ahap, i kamap king bilong Israel, na em i stap king long Samaria inap 12-pela yia.
1 No ano dezoito do reinado de Josafá, de Judá, Jorão, filho de Acabe, se tornou rei de Israel e governou doze anos em Samaria.
2 Joram i mekim pasin nogut long ai bilong Bikpela. Tasol em i no mekim pasin nogut tru olsem papamama bilong en i bin mekim. Nogat. Em i rausim dispela piksa bilong giaman god Bal, bipo papa bilong en i bin wokim.
2 Ele pecou contra Deus, o Senhor , porém não foi como o seu pai ou a sua mãe Jezabel. Jorão derrubou a coluna do deus Baal que o seu pai havia mandado levantar.
3 Tasol Joram i wok long mekim ol wankain sin olsem King Jeroboam, pikinini man bilong Nebat, i bin mekim, em ol dispela kain sin Jeroboam i bin pulim ol Israel long mekim. Joram i no lusim ol dispela pasin nogut. Nogat tru.
3 No entanto, como o rei Jeroboão, filho de Nebate, havia feito antes dele, Jorão levou o povo de Israel a cometer os mesmos pecados, sem parar.
4 King Mesa bilong kantri Moap i gat planti sipsip. Em i stap aninit long king bilong Israel, olsem na olgeta yia em i save givim 100,000 pikinini sipsip long king bilong Israel olsem takis. Na tu em i save makim 100,000 sipsip man bilong en, na katim gras bilong ol na salim dispela gras i go long king bilong Israel.
4 O rei Mesa, do país de Moabe, criava carneiros e todos os anos entregava como imposto ao rei de Israel cem mil carneirinhos e a lã de cem mil carneiros.
5 Tasol bihain long King Ahap bilong Israel i dai, Mesa i bikhet long nupela king bilong Israel na i no givim takis moa long en.
5 Porém, quando o rei Acabe morreu, Mesa se revoltou contra Israel.
6 Orait kwiktaim King Joram i lusim Samaria na i wok long bungim olgeta soldia bilong en.
6 Por isso, o rei Jorão saiu imediatamente de Samaria e reuniu todo o seu exército.
7 Na Joram i salim tok long Jehosafat, king bilong Juda, olsem, “King bilong Moap i bikhet long mi. Na mi laik i go pait long em. Yu inap kam wantaim mi, o nogat?” Na Jehosafat i bekim tok olsem, “Mi inap i go wantaim yu. Mi redi tasol long bihainim laik bilong yu. Na ol soldia na hos bilong mi i redi tasol long helpim yu.
7 Ele mandou ao rei Josafá, de Judá, o seguinte recado: — O rei de Moabe se revoltou contra mim. Você quer ir comigo guerrear contra Moabe? O rei Josafá respondeu: — Eu irei. Estou às suas ordens, e assim também os meus soldados e os meus cavalos.
8 Tasol bai yumi bihainim wanem rot na yumi go?” Na Joram i bekim tok olsem, “Bai yumi bihainim dispela rot i go long ples drai bilong Idom.”
8 Que caminho pegaremos para o ataque? — Nós iremos pelo caminho do deserto de Edom! — disse Jorão.
9 Orait na King Joram wantaim king bilong Juda na king bilong Idom i kisim ol soldia bilong ol na i wokabaut i go. Dispela rot i longpela na ol i wokabaut inap 7-pela de na wara bilong ol i pinis. Olsem na ol soldia na ol animal bilong karim kago i no gat wara bilong dring.
9 E assim o rei Jorão, o rei de Edom e o rei de Judá partiram e marcharam sete dias. Então a água acabou, e não havia água nem para os homens nem para os animais de carga.
10 Na King Joram i tok olsem, “Sori tru, Bikpela i bin bungim yumi tripela king bilong putim yumi long han bilong king bilong Moap.”
10 Aí o rei Jorão exclamou: — Estamos perdidos! O
11 Tasol King Jehosafat i askim Joram olsem, “I gat wanpela profet bilong Bikpela i stap o nogat? Sapos i gat, orait yumi mas tokim em long askim Bikpela bai yumi mekim wanem samting.” Wanpela ofisa bilong King Joram i bekim tok olsem, “Elisa, pikinini man bilong Safat, i stap. Bipo em i stap wokman bilong profet Elaija.”
11 O rei Josafá perguntou: — Existe por aqui algum Um oficial do exército do rei Jorão respondeu: — Eliseu, filho de Safate, está por aí. Ele era o ajudante de Elias.
12 Jehosafat i harim na i tok, “Elisa em i profet tru bilong Bikpela.” Olsem na ol dispela king i go lukim Elisa.
12 — Ele é profeta e diz o que o Senhor manda! — disse o rei Josafá. Então os três reis foram falar com Eliseu.
13 Elisa i lukim king bilong Israel na i tok, “Bilong wanem yu kam long mi? Yu go long ol dispela profet bipo papamama bilong yu i save go long ol na askim ol.” Tasol King Joram i bekim tok olsem, “Nogat. Bikpela yet i bin bungim mipela tripela king bilong putim mipela long han bilong king bilong Moap. Olsem na mipela i kam long yu.”
13 Mas ele disse ao rei de Israel: — O que é que eu tenho com isso? Vá falar com os profetas que o seu pai e a sua mãe consultavam! Jorão disse: — Não, pois foi o
14 Na Elisa i tokim Joram olsem, “Mi wokman bilong Bikpela. Em i save stap oltaim, na i gat olgeta strong. Na long nem bilong em mi tok tru tumas, sapos Jehosafat i no i stap wantaim yu, mi no inap lukim pes bilong yu, o toktok wantaim yu. Tasol mi save, Jehosafat em i gutpela man. Olsem na mi inap harim tok bilong yu.
14 Eliseu disse: — Juro pelo Deus vivo, o
15 Orait nau mi laik yupela i go kisim wanpela man i save tumas long paitim gita na mekim musik, na bringim em i kam.”
15 Agora me tragam um músico. Enquanto o músico tocava
16 Na Elisa i autim tok olsem, “Bikpela i tok, yupela i mas wokim planti baret long dispela ples we wara i bin ran bipo tasol nau em i drai pinis.
16 e ele disse: — O que o
17 Bai yupela i no lukim ren na win, tasol wara bai i pulap long dispela ples bilong en. Olsem na yupela wantaim ol bulmakau na donki samting bilong yupela bai i gat planti wara bilong dring.”
17 Pois vocês não vão ver chuva nem vento, mas mesmo assim o leito deste ribeirão vai se encher de água. E vocês, o seu gado e os seus animais de carga terão muita água para beber.”
18 Na Elisa i skruim tok moa olsem, “Bikpela i ting, wok bilong givim wara long yupela, em i no bikpela samting. Em i liklik samting tasol. Olsem na Bikpela i laik mekim narapela samting moa. Long taim yupela i pait long ol Moap, em bai i larim yupela i winim ol
18 E Eliseu continuou: — E para o
19 na kisim ol gutpela taun i gat strongpela banis. Na bai yupela i katim olgeta gutpela diwai bilong ol na pasim olgeta hul wara bilong ol. Na bai yupela i tromoi ol ston long olgeta hap graun bilong wokim gaden na bai ol i no inap planim kaikai moa.” Elisa i tok pinis, na ol tripela king i lusim em na i go.
19 Os senhores conquistarão todas as melhores cidades deles e as cidades cercadas de muralhas, cortarão todas as suas árvores frutíferas, taparão todas as suas fontes de água e estragarão todas as suas terras de plantação, cobrindo-as de pedras.
20 Na long taim san i kam antap, long bikmoning tru bilong de bihain, em taim bilong mekim ofa bilong moning, wara i kam long hap bilong Idom na i karamapim dispela hap graun olgeta.
20 No dia seguinte, na hora do sacrifício da manhã, a água veio correndo da direção de Edom e cobriu o chão.
21 Ol Moap i bin harim tok olsem, ol tripela king i kam bilong pait long ol. Olsem na ol i bin singautim olgeta man i gat strong inap long kamap soldia, na ol i kam bung. Na bihain ol i kam wet i stap long mak bilong kantri Moap na Idom, na ol i redi long pait.
21 Os moabitas ficaram sabendo que os três reis tinham vindo atacá-los. Então todos os homens que podiam lutar, tanto os mais velhos como os mais moços, foram chamados e ficaram na fronteira.
22 Na long de bihain, ol Moap i kirap long moning. Em dispela de tasol Bikpela i bin salim wara i kam long ol Israel. Na lait bilong san i sutim wara, na ol i lukim wara i ret nogut tru olsem blut. Na ol Moap i stap longwe na ol i lukim.
22 Quando eles se levantaram na manhã seguinte, o sol estava brilhando na água, fazendo com que ela parecesse vermelha como sangue.
23 Na ol i singaut olsem, “Lukim. Em blut tasol. Ating ol birua i bin pait na kilim planti bilong ol yet na blut bilong ol i stap long graun. Goan, yumi go kisim ol samting long kem bilong ol.”
23 Então gritaram: — Aquilo é sangue! Com certeza os três reis lutaram entre si e mataram uns aos outros! Vamos pegar tudo o que eles deixaram no acampamento!
24 Orait ol i kirap i go long kem bilong ol Israel. Tasol taim ol i go kamap, ol ami bilong Israel i kirap na i pait strong long ol, na ranim ol i go olgeta long kantri Moap. Na ol Israel i kilim planti Moap
24 Porém, quando os moabitas chegaram ao acampamento, os israelitas os atacaram e os fizeram fugir. Os israelitas perseguiram os moabitas, matando-os
25 na bagarapim ol taun bilong ol. Ol Israel i raun long olgeta hap bilong Moap. Na taim ol i kamap long wanpela gutpela hap graun bilong wokim gaden, olgeta soldia i kisim ston na tromoi long dispela graun, na ston i karamapim graun olgeta. Na tu ol i pasim olgeta hul wara na katim olgeta gutpela diwai. Ol i bagarapim olgeta taun, na wanpela taun tasol i stap, em Kirheres, biktaun bilong ol Moap. Orait na ol soldia bilong sut long katapel, ol i raunim dispela taun, na i wok long sutim ol ston i go insait long taun.
25 e destruindo as suas cidades. Conforme iam passando por um terreno de plantação, cada israelita jogava uma pedra nele, até que finalmente todos os campos estavam cobertos de pedras. Eles também taparam as fontes e cortaram as árvores frutíferas. No fim, somente a capital, a cidade de Quir-Heres, ficou faltando; mas os atiradores de funda a cercaram e atacaram.
26 King bilong Moap i lukim ol dispela birua i laik winim em, olsem na em i kisim 700 soldia i save tumas long holim bainat na pait, na ol i traim long lusim taun na ranawe i go long king bilong Idom, tasol ol i no inap.
26 O rei de Moabe percebeu que estava perdendo a batalha. Então, com setecentos soldados armados com espadas, tentou forçar passagem através das linhas inimigas a fim de fugir para perto do rei da Síria. Porém não conseguiu.
27 Olsem na king bilong Moap i kisim namba wan pikinini man bilong en, em dispela pikinini bilong senisim em na kamap king. Na king i kilim dispela pikinini na i ofaim em, olsem ofa bilong paia i kukim olgeta, long giaman god bilong ol Moap. Em i mekim dispela ofa antap long banis bilong taun. Ol Israel i lukim dispela na ol i pret nogut. Na ol i lusim pait na ol i go bek long kantri bilong ol yet.
27 Então pegou o seu filho mais velho, que iria ficar no lugar dele como rei, e o ofereceu em sacrifício ao deus de Moabe, nas muralhas da cidade. Os israelitas ficaram apavorados e por isso saíram dali e voltaram para o seu país.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.