1 Coríntios 9
Tuᵽarã Majaroka (TNC) vs NTLH
1 Ritaja Tuᵽarãte mare jãjibaabeyua yibaajĩkareka, marã imabeyua. ¿Aᵽóstolmarĩka ñime bai je'e? ¿I'suᵽakajaoka maiᵽamaki Jesúre ĩaeka mirãmarĩka ñime bai je'e? I'suᵽakajaoka aᵽea, “Ᵽablote wãrõmaka ã'mitiritirã Jesúre mayi'riũ'muraᵽe”, ¿mija ãrĩbeyu bai?
1 Será que eu não sou um homem livre? Por acaso não sou um apóstolo ? Será que eu não vi Jesus, o nosso Senhor? Por acaso vocês não são o resultado do trabalho que faço para o Senhor?
2 “Aᵽóstolmarĩka Ᵽablote ime”, aᵽerãte ãrĩko'omakaja mijareka ᵽuri i'suᵽaka ᵽuᵽajoarika imabeyua je'e. Yiwãrõraᵽaka ã'mitiritirã Jesúre mija yi'raᵽaka simamaka, “Cristo ᵽũatarimaki kime Ᵽablo”, ãñurã mija ᵽuri.
2 Mesmo que outros não me aceitem como apóstolo, vocês me aceitam! Vocês mesmos, pelo fato de estarem unidos com o Senhor, são a prova de que sou um apóstolo.
3 — ausente —
3 Quando as pessoas me criticam, eu me defendo, dizendo assim:
4 — ausente —
4 Será que eu não tenho o direito de receber comida e bebida pelo meu trabalho?
5 — ausente —
5 Será que nas minhas viagens eu não tenho o direito de levar comigo uma esposa cristã, como fazem os outros apóstolos, os irmãos do Senhor Jesus e também Pedro?
6 — ausente —
6 Ou será que Barnabé e eu somos os únicos que temos de trabalhar para nos sustentar?
7 Mija õᵽe. Waᵽa tõᵽoirã nime surararãka. I'suᵽakajaoka, iyaka õteiki sarikayu ᵽoto ¿kãkaerãmarĩa sakiõteyu bai je'e? Aᵽea mia: Oveja ĩarĩrĩrimaji sũᵽeokoa kibikerijayu ᵽoto ¿sukuberijĩki bai je'e mijareka?
7 Quem já ouviu falar de algum soldado que pagou as suas próprias despesas no exército? Ou qual é o fazendeiro que não come das uvas da sua própria plantação? Ou qual é o pastor que não toma do leite do seu gado?
8 — ausente —
8 Não pensem que eu me apoio somente nesses exemplos da vida diária, pois a lei diz a mesma coisa.
9 — ausente —
9 Na Lei de Moisés está escrito assim: “Não amarre a boca do boi quando ele estiver pisando o trigo.” Por acaso Deus está interessado nos bois?
10 Ᵽo'imajaro'si ᵽariji ᵽuᵽajoawa'ri i'suᵽaka Tuᵽarãte bojaeka. Ã'mitirikõrĩ je'e: Rioa ba'iraberimaja, suᵽabatirã trigo yaᵽea ka'rerimajaoka “Sakaka kũᵽajĩ yitõᵽoye'e yiro'sioka”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri sanaba'irabeyu.
10 Ou foi a nosso respeito que ele disse isso? É claro que isso está escrito em nosso favor! Tanto a pessoa que planta como a que colhe fazem o seu trabalho na esperança de receber a sua parte da colheita.
11 Suᵽa imarĩ Tuᵽarãrika mijare wãrõũ'muraᵽarã imarĩ, “Mare najeyobaarũ”, mijareka yija ãrĩᵽuᵽajoaika, ¿jiamarĩa sime bai je'e?
11 Se temos semeado entre vocês a semente espiritual, será demais se recebermos de vocês alguma recompensa material?
12 Aᵽerã Jesucristorika wãrõrimajare “Mare wãrõrimaja nimarũ”, ãrĩwa'ri “Nare majeyobaaerã”, ãrĩᵽuᵽajoairã mija ime. I'suᵽaka mija ᵽuᵽajoaika simamaka, “Mamarĩtaka mare wãrõũ'muraᵽarã nime Ᵽablorãka. Suᵽa simamaka nare majeyobaatiyaye'e”, aᵽerãte tẽrĩwa'ribaji yijareka mija ãrĩᵽuᵽajoatiyarũkirã yija ime. I'suᵽaka simamaka “Yijare mija jeyobaabe”, mijare yija ãrĩjĩka, jia simakoᵽeyu.
12 Se outros têm o direito de esperar isso de vocês, será que nós não temos muito mais direito do que eles? No entanto, nós não temos usado esse direito. Pelo contrário, temos aguentado tudo para não atrapalhar o
13 Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã wa'iro'sia ᵽo'imajare kiro'si tarijayu. Sajããtirã kiro'si najoeĩjirijayuakakaja torã ba'iraberimajare ba'arijayua jia õñurã mija ime. Bikijarãja “Yire najoeĩjirãkakaka naba'arãñu”, Tuᵽarãte ãrĩtika.
13 Certamente vocês sabem que os que trabalham no Templo é do Templo que recebem os seus alimentos. E sabem também que os que oferecem sacrifícios no altar recebem uma parte da carne dos animais que são sacrificados ali.
14 I'suᵽakaja sime Jesúrika bojariroka wãrõrimajaro'si. Maiᵽamaki Jesúre ãrĩka “Nawãrõeka waᵽa koᵽakaja nare jeyobaarũkirã nime naka wãrũekarã.”
14 Assim o Senhor mandou também que aqueles que anunciam o evangelho vivam do trabalho de anunciar o evangelho.
15 “Tuᵽarã ᵽũatairãre majeyobaaye'e”, ãrĩka simako'omakaja ĩ'rãkurioka mijare yijẽñeberaᵽe. Yiwãrõriwaᵽa mijare jẽñebeyuka imarĩ, kẽsia yijĩrĩkoᵽejĩka marã imabeyua yiro'si. Ikuᵽaka mijaro'si yo'oika “Yire mija ĩjibe”, ãrĩwa'rimarĩa sayo'oyu. “Waᵽamarĩaja Jesúrika bojariroka yibojataᵽarijayu”, ãrĩwa'ri jĩjimaka ñime.
15 Mas eu não tenho usado nenhum desses direitos, nem estou escrevendo isso agora para exigir esses direitos para mim mesmo. Eu preferiria morrer a fazer isso! E ninguém vai me tirar o orgulho que eu tenho de agir assim!
16 I'suᵽaka ᵽuᵽajoaiki imariᵽotojo Jesúrika bojariroka ᵽo'imajare wãrõiki imarĩ, “Jiitaki ñime”, ñarĩᵽuᵽajoabeyu. Kirika yibojataᵽaerã Jesucristore ᵽũatariki imarĩ, yire kijã'meka uᵽakaja baarijarirũkika ñime. Ᵽo'imajare kirika yiwãrõberirikareka yire kijã'meka uᵽaka baabeyuka ñimajĩñu.
16 Eu não tenho o direito de ficar orgulhoso por anunciar o evangelho. Afinal de contas, fazer isso é minha obrigação. Ai de mim se não anunciar o evangelho!
17 Ñoñu uᵽakaja ᵽuᵽajoatirã yiwãrõrikareka ᵽuri, “Sawaᵽa yire nijirũ”, ñarĩjããeka. I'suᵽakamarĩa sime. Cristore yire jã'meka uᵽakaja baaiki imarĩ, aᵽerãte yiwãrõrijayu. Suᵽa imarĩ yire najeyobaamaka, suᵽabatirã najeyobaaberikoᵽemakaoka nare yiwãrõrijarirãñu.
17 Por isso, se eu faço o meu trabalho por minha própria vontade, então posso esperar algum pagamento. Porém, se faço como um dever, é porque é um trabalho que Deus me deu para fazer.
18 Ikuᵽaka sime yiro'si: Sawaᵽa tõᵽorikoᵽakaja, “Kire ã'mitiriᵽẽairãre Tuᵽarãte tããrũ”, ãᵽaraka yiwãrõyu. Suᵽa imarĩ mijare yiwãrõika waᵽa yiwaᵽajẽñejĩka simako'omakaja mijare yiwaᵽajẽñeberaᵽe. I'suᵽaka baaiki imarĩ, jĩjimaka ñime.
18 Nesse caso, qual é o pagamento que recebo? É a satisfação de anunciar o evangelho sem cobrar nada e sem exigir os direitos que tenho como pregador do evangelho.
19 Suᵽa imarĩ yire nawaᵽaĩjibeyua simamaka marãkã'ã baatirã ᵽo'imajare yire jã'mewãrũbeyu. I'suᵽaka simako'omakaja jia ᵽuᵽaiki imarĩ, “Rĩkimabaji ᵽo'imaja Jesucristore na'mitiriᵽẽarijarirũ”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka yibaayu.
19 Sou um homem livre; não sou escravo de ninguém. Mas eu me fiz escravo de todos a fim de ganhar para Cristo o maior número possível de pessoas.
20 Mija ĩabe: Judíotatarãka ñima ᵽoto, nima uᵽakaja ñimarijayu. I'suᵽaka ñimamaka “Jesúrika bojariroka nare yibojarãka ᵽoto yire ã'mitiriᵽe'yorimarĩaja, sanayi'rirũ”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka ñimarijayu. I'suᵽakajaoka Moisés imaekakite jã'meka yi'yurãka ñima ᵽoto nuᵽakaja ñimarijayu. I'siakaka yi'riberirũkika imariᵽotojo Jesúre na'mitiriᵽẽarika yaᵽawa'ri, i'suᵽaka yibaayu.
20 Quando trabalho entre os judeus, vivo como judeu a fim de ganhá-los para Cristo. Não estou debaixo da Lei de Moisés; mas, quando trabalho entre os judeus, vivo como se estivesse debaixo dessa Lei para ganhar os judeus para Cristo.
21 Judíotatamarĩrã imarĩ Moisére jã'meka õrĩbeyurãte Jesúrika bojariroka yibojarijayu. Naka ñima nuᵽakaja baariᵽotojo, Tuᵽarãte ĩamaka ba'ia baabekaja, Jesucristore yaᵽaika uᵽakaja yibaarijayu “Jia Jesucristore nayi'rirũ”, ãrĩwa'ri.
21 Assim também, quando estou entre os não judeus, vivo fora da Lei de Moisés a fim de ganhar os não judeus para Cristo. Isso não quer dizer que eu não obedeço à lei de Deus, pois estou, de fato, debaixo da lei de Cristo.
22 Jia Tuᵽarãrika õrĩwaᵽu'aberiwa'ri “Iroka takaᵽi imawa'ri jia kika maimajĩñu je'e”, ãñurãka ñima ᵽoto, nuᵽakaja ñimarijayu. Ritaja najãjibaaikakaka niaika wãjitãji baabeyuka yi'i. Jia naka ñimamaka, yiwãrõika ã'mitiritirã “Jiibaji Jesucristore na'mitiriᵽẽarũ”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka naka ñimarijayu. Ᵽo'imaja aᵽetatarãka ñima ᵽoto nuᵽakaja ñimarijayu. I'suᵽaka yibaarijayu “Kire ã'mitiriᵽẽairãte Jesúre tããrãñu”, ãrĩwa'ri yiwãrõika ã'mitiritirã ĩ'rãrimarãre kire yi'yaokaro'si.
22 Quando estou entre os fracos na fé, eu me torno fraco também a fim de ganhá-los para Cristo. Assim eu me torno tudo para todos a fim de poder, de qualquer maneira possível, salvar alguns.
23 “Kire ã'mitiriᵽẽairãte Jesúre tããrãñu”, ãñuakaka ᵽo'imajare ã'mitiriᵽataokaro'si i'siakaka yiba'irabeyu. “Naᵽitiyika yijare jia Tuᵽarãte baarũ”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka yibaarijayu.
23 Faço tudo isso por causa do evangelho a fim de tomar parte nas suas bênçãos.
24 “Tuᵽarã ᵽõ'irã jía yija tõᵽorãñu”, ãrĩwa'ri kiyaᵽaika uᵽakaja baabaraka mija imarijaᵽe. Ã'mitirikõrĩ je'e. Rĩrĩrika ᵽo'imajare koyu ᵽoto, rĩkimarãja nime rĩrĩrimaja. Nakaki ĩ'rĩkaja imaki tẽrĩrũkika. Iki imaki jãjia rĩrĩtirã aᵽerãte ruᵽubajirã eyaiki imarĩ, sawaᵽa tõᵽoiki. Mamarĩ eyaũ'muiki uᵽaka jia okajãjiaᵽi Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja baabaraka mija imabe.
24 Vocês sabem que numa corrida, embora todos os corredores tomem parte, somente um ganha o prêmio. Portanto, corram de tal maneira que ganhem o prêmio.
25 Narĩrĩrã baaika ruᵽu “Aᵽerãte yitẽrĩye'e”, ãrĩwa'ri ĩ'rãrĩmi uᵽakaja narĩrĩkoririjayu. Rĩrĩkoᵽaraka ka'wisitaka najũayu sawaᵽa tõᵽoerã. Suᵽa imarĩ rĩᵽaraka tẽñukate ᵽũñuakaka kĩkeka bu'ya nijiyu kiruᵽuko'arã tuaokaro'si. Ᵽũñuakaka imarĩ, ñoaka imarũkimarĩa sime. I'suᵽakamarĩa sime maro'si ᵽuri. Sawaᵽa imajiᵽarũkia mo'abaraka maimarijayu.
25 Todo atleta que está treinando aguenta exercícios duros porque quer receber uma coroa de folhas de louro, uma coroa que, aliás, não dura muito. Mas nós queremos receber uma coroa que dura para sempre.
26 “Ikuᵽaka yibaarika Tuᵽarãte yaᵽayu”, ãrĩᵽuᵽajoawãrũtirã Tuᵽarãrika yiba'irabeyu. Ĩ'rĩka waᵽuju rĩrĩkoᵽeiki uᵽakamarĩa yibaayu. Aᵽea ĩakõrĩ je'e. Ĩ'rĩkaka yitutebu'ajĩka ᵽoto, waᵽuju kotorõ'õrãja tuteberijĩki yi'i. “Ikuᵽaka Tuᵽarãte yaᵽayu”, ãrĩwãrũtirã kirika yiba'irabeyu.
26 Por isso corro direto para a linha final. Também sou como um lutador de boxe que não perde nenhum golpe.
27 I'suᵽaka ñimarijayu nare yiwãrõeka be'erõ'õ i'yoa yiᵽo'ia yibaakoreka. Suᵽa imarĩ “Jia Tuᵽarãrika yiba'iraberũ”, ãrĩwa'ri ka'wisijũariᵽotojo yirakajeᵽããrijayu. Jia kirika yiba'irabeika waᵽa kiᵽõ'irã yitõᵽoye'e ãrĩwa'ri.
27 Eu trato o meu corpo duramente e o obrigo a ser completamente controlado para que, depois de ter chamado outros para entrarem na luta, eu mesmo não venha a ser eliminado dela.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.