Lucas 22
Ndaghaano Mpyaka Mu Lubwisi (TLJ) vs NVT
1 Bwile bwa Ki̱ghenu̱ kya Migaati̱ Etalimu Ki̱tu̱mbi̱so, na Ki̱ghenu̱ kya Kuusuka Kusaaluwʼo, bukaba buli haai ku̱hi̱ka.
1 A Festa dos Pães sem Fermento, também chamada de Páscoa, se aproximava.
2 Bakulu baa bahongi̱ na beegheesi̱ya baa bilaghilo baanabbalagha mulingo ghwakwitilamu Yesu mu ki̱bi̱so haabwa kwobaha bantu.
2 Os principais sacerdotes e mestres da lei tramavam uma forma de matar Jesus, mas tinham medo da reação do povo.
3 Bwile obu bwonini Si̱taani̱ aatandika ku̱koleesi̱ya Yu̱da Esikalyota omui mu beeghesebuwa baa Yesu eku̱mi̱ na babili.
3 Então Satanás entrou em Judas Iscariotes, um dos Doze,
4 Aaghenda mu bakulu baa bahongi̱ hamui na bakulu baa baasilikale abaalindagha Numba ya Luhanga. Aahanuula nabo mulingo oghu akugubha kubakoonelelamu kukwata Yesu.Yu̱da naahanuula na bakulu baa bahongi̱|alt="Judas with high priests" src="WA03907b.tif" size="col" ref="Luka 22:3-6"
4 e ele foi aos principais sacerdotes e aos capitães da guarda do templo para combinar a melhor maneira de lhes entregar Jesus.
5 Obu baaghu̱u̱ye ebi Yu̱da oghu akwete ku̱bu̱gha, baadheedhuwa kandi baamulaghi̱i̱sani̱ya kumusasula sente haabwa mulimo oghu.
5 Eles ficaram muito satisfeitos e lhe prometeram dinheiro.
6 Yu̱da oghu aasi̱i̱ma sente esi baamulaghi̱i̱sani̱i̱ye esi, du̱mbi̱ bwile obu bwonini aatandikilʼo kubbala kahanda kaa kuhaayo Yesu mu bantu aba mu ki̱bi̱so.
6 Judas concordou e começou a procurar uma oportunidade de trair Jesus, para que o prendessem quando as multidões não estivessem por perto.
7 Kilo kya Ki̱ghenu̱ kya Migaati̱ Etalimu Ki̱tu̱mbi̱so kandi eki baasalilaghamu kyana kya ntaama kya Ki̱ghenu̱ kya Kuusuka Kusaaluwʼo kyahi̱ka.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando o cordeiro pascal era sacrificado.
8 Yesu aatuma Peetelo na Yohaana naaghila ati, “Mughende mu kibugha kya Yelusaalemu mututeekani̱i̱li̱je ki̱i̱kalo hamui na kiihulo kya Ki̱ghenu̱ kya Kuusuka Kusaaluwʼo eki etu̱we boona tukuliila hamui.”
8 Jesus mandou Pedro e João na frente e disse: “Vão e preparem a refeição da Páscoa, para que a comamos juntos”.
9 Baamu̱bu̱u̱li̱ya bati, “Okubbala tukuteekani̱li̱ye kiyo haa?”
9 “Onde o senhor quer que a preparemos?”, perguntaram.
10 Aabaghila ati, “Mukuba makaki̱dha muti mu kibugha kya Yelusaalemu, mukusanga musaasa eetwi̱ki̱ye munagha ghwa maasi. Mumukwame ku̱hi̱ki̱ya mu̱ki̱dhi̱ye mu numba hambali akughenda.
10 Ele respondeu: “Logo que vocês entrarem em Jerusalém, um homem carregando uma vasilha de água virá ao seu encontro. Sigam-no. Na casa onde ele entrar,
11 Du̱mbi̱ mughile mukama wayo muti, ‘Mwegheesi̱ya aatu̱tu̱mi̱ye ku̱ku̱bu̱u̱li̱ya tuti: Kisiika kili haa, hambali eye hamui na beeghesebuwa be bakuliila kiihulo kya Ki̱ghenu̱ kya Kuusuka Kusaaluwʼo?’
11 digam ao dono: ‘O Mestre pergunta: Onde fica o aposento no qual comerei a refeição da Páscoa com meus discípulos?’.
12 Akubooleka kisiika kiinamu̱li̱to kya kai̱na yaakabili, bakiteekani̱i̱je kandi kilimu bu̱li̱ kantu. Haaliimuwo mwatuteekani̱li̱ja kiihulo eki.”
12 Ele os levará a uma sala grande no andar superior, que já estará arrumada. Preparem ali a refeição”.
13 Beeghesebuwa aba baaghenda, baasanga bintu bili kwonini ngoku Yesu aabaghambiiye. Baateekani̱ja kiihulo kya Ki̱ghenu̱ kya Kuusuka Kusaaluwʼo.
13 Eles foram e encontraram tudo como Jesus tinha dito, e ali prepararam a refeição da Páscoa.
14 Obu bwahi̱ki̱ye lwagholo, Yesu na bakwenda be baaghenda kuliya.
14 Quando chegou a hora, Jesus e seus apóstolos tomaram lugar à mesa.
15 Mbanaliya, aabaghila ati, “Neeghombeeye kimui kuliya naanu kiihulo kya Ki̱ghenu̱ kya Kuusuka Kusaaluwʼo kini ntakaboona-boone.
15 Jesus disse: “Estava ansioso para comer a refeição da Páscoa com vocês antes do meu sofrimento.
16 Mbaghambiiye majima tankutodha kuliya naanu kiihulo kini ku̱hi̱ki̱ya obu tulikiliila hamui mu bu̱lemi̱ bwa Luhanga.”
16 Pois eu lhes digo agora que não voltarei a comê-la até que ela se cumpra no reino de Deus”.
17 Niibuwo aakwete kiikopo kya vi̱i̱ni̱, aasaba naasi̱i̱ma Luhanga, aabaha kiyo, naaghila ati, “Enu̱we boona munuwʼo.
17 Então tomou um cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois, disse: “Tomem isto e partilhem entre vocês.
18 Mbaghambiiye, tankutodha kunuwa vi̱i̱ni̱ ku̱hi̱ki̱ya obu nditodha kughinuwa bu̱lemi̱ bwa Luhanga mbwasi̱ye.”
18 Pois não beberei vinho outra vez até que venha o reino de Deus”.
19 Niibuwo aakwete mugaati̱, aasaba naasi̱i̱ma Luhanga, aaghubhegha, aaghuha beeghesebuwa be, naaghila ati, “Ghuni ni mubili ghwanje, oghukuheebuwayo haabwanu. Kini mukikolaghe kunjisuka.”
19 Tomou o pão e agradeceu a Deus. Depois, partiu-o e o deu aos discípulos, dizendo: “Este é o meu corpo, entregue por vocês. Façam isto em memória de mim”.
20 Niikiyo kimui dhee, obu baamali̱ye kuliya mugaati̱ oghu, aatodha aakwata kiikopo kya vi̱i̱ni̱, aaghila ati, “Kiikopo kini ni ndaghaano mpyaka ya saghama yanje eghi ekuseesuwa haabwanu.”
20 Depois da ceia, Jesus tomou o cálice de vinho e disse: “Este é o cálice da nova aliança, confirmada com o meu sangue, que é derramado como sacrifício por vocês.
21 Niibuwo aatodhi̱ye aaghila ati, “Dhaani mu̱ntegheeleli̱ye! Oghu aku̱ngobeli̱ya niibuwo twaliya naye endindi!
21 “Mas aqui, partilhando da mesa conosco, está o homem que vai me trair.
22 Eye Mwana wa Muntu aku̱ku̱wa ngoku kyateekani̱ji̱bu̱u̱we, bhaatu oghu aku̱mu̱ghobeli̱ya ngalikibona!”
22 Pois foi determinado que o Filho do Homem deve morrer. Mas que aflição espera aquele que o trair!”
23 Beeghesebuwa baa Yesu aba, baatandika ku̱bu̱u̱lani̱ya mbabbala kumanya oghu akubbala kukola kintu eki.
23 Os discípulos perguntavam uns aos outros qual deles faria uma coisa dessas.
24 Beeghesebuwa baa Yesu baatandika kuhakangana bonkaha-na-bonkaha, mbabbala kumanya oghu akubabaamu mukulu.
24 Depois, começaram a discutir entre si qual deles era o mais importante.
25 Niibuwo aabaghi̱li̱ye ati, “Bakama baa batali Bayu̱daaya, bakulemagha bantu baabo na ki̱ku̱bha kandi na balemi̱ abali na bu̱toki̱ bakweghilaghamu bantu baa bantu.
25 Jesus lhes disse: “Neste mundo, os reis e os grandes homens exercem poder sobre o povo e, no entanto, são chamados de seus benfeitores.
26 Bhaatu enu̱we mutaba mutiyo, oghu akubbala kubabaamu mukulu, abhonganuuwe kudhoota, abe nga muto waanu kandi mu̱heeleli̱ya waanu.
26 Entre vocês, porém, será diferente. Que o maior entre vocês ocupe a posição inferior, e o líder seja o servo.
27 Dhaani oghu baku̱hu̱ti̱yagha ni ani̱? Oghu akusembejagha biliyo kedha oghu bakubisembejagha? Majima oghu bahu̱ti̱i̱ye ni oghu bakubisembejagha. Bhaatu ni̱i̱si̱ye mbalimu nga musembeja waanu.
27 Quem é mais importante, o que está à mesa ou o que serve? Não é aquele que está à mesa? Mas não aqui! Pois eu estou entre vocês como quem serve.
28 Enu̱we mwakaaye nanje mu kulengeesebuwa kwanje.
28 “Vocês permaneceram comigo durante meu tempo de provação.
29 Nahabweki ngoku Tita ampaaye bu̱toki̱ bwa kufooka mu̱lemi̱, nanje dhee ndibafoola balemi̱.
29 E, assim como meu Pai me concedeu um reino, eu agora lhes concedo o direito de
30 Nkukola eki niikuwo tuliilaghe hamui mu bu̱lemi̱ bwanje, tulemele hamui bilo nʼebilo kandi bu̱li̱ omui asitame haa ntebe ya bukama mu ntebe eku̱mi̱ nʼebili ni̱mu̱twi̱la musango ntu̱la eku̱mi̱ nʼebili sya I̱saaleeli̱.”
30 comer e beber à minha mesa, em meu reino. Vocês se sentarão em tronos e julgarão as doze tribos de Israel”.
31 Yesu aaghila ati, “Si̱mooni̱, Si̱mooni̱, ontegheeleli̱ye! Si̱taani̱ aasabi̱ye Luhanga ku̱mu̱si̱i̱mi̱lani̱ya kubalengesa enu̱we boona niikuwo muleke ku̱mpi̱ki̱li̱ja.
31 Então o Senhor disse: “Simão, Simão, Satanás pediu para peneirar cada um de vocês como trigo.
32 Bhaatu naabasabiiye kukila munu uwe Si̱mooni̱ nti otaleka ku̱mpi̱ki̱li̱ja, nanga bwile bu̱ku̱hi̱ka okukuukilila, bhaatu haanu̱ma ya ku̱hi̱ki̱li̱ja kwawe oku kutodha kuguma, weekambi̱i̱si̱ye baanakyawe kutodha kuba na ku̱hi̱ki̱li̱ja ku̱gu̱mi̱ye.”
32 Contudo, supliquei em oração por você, Simão, para que sua fé não vacile. Portanto, quando tiver se arrependido e voltado para mim, fortaleça seus irmãos”.
33 Peetelo aamughila ati, “Mukama wanje, neeteekani̱i̱je kughenda mu nkomo kandi ku̱ku̱wa hamui naawe.”
33 Pedro disse: “Senhor, estou pronto a ir para a prisão, e até a morrer ao seu lado”.
34 Yesu aamughila ati, “Peetelo, obwalo mukilo nkoko atakakooki̱ye okuba nuwaaneehighaane kasatu oti toomani̱ye.”
34 Jesus, porém, respondeu: “Pedro, vou lhe dizer uma coisa: hoje, antes que o galo cante, você negará três vezes que me conhece”.
35 Niibuwo Yesu aabu̱u̱i̱ye beeghesebuwa be aba ati, “Obu naabatu̱mi̱ye kutebeja mutali na sente, bikapa, kedha nkai̱to, buuye haliyo eki mwetaaghi̱si̱bu̱u̱we?”
35 Em seguida, Jesus lhes perguntou: “Quando eu os enviei para anunciar as boas-novas sem dinheiro, sem bolsa de viagem e sem sandálias extras, alguma coisa lhes faltou?”. “Não”, responderam eles.
36 Aatodha aabaghila ati, “Bhaatu endindi bintu byahi̱ndu̱ki̱ye. Oghu ali na sente aghende nasiyo, nʼoghu ali na kikapa eki akubungagha nakiyo akitwale dhee. Oghu atali na kihiyo aghu̱li̱ye kooti̱ yee, sente esi̱ku̱lu̱ghamu asighulemu kihiyo.
36 Então ele disse: “Agora, porém, peguem dinheiro e uma bolsa de viagem. E, se não tiverem uma espada, vendam sua capa e comprem uma.
37 Eki naabaghambiiye eki mukikole nanga ndimabaghambila kini nti: Ebi Ebyahandi̱i̱ku̱u̱we hambele bi̱mbu̱ghi̱yʼo bikulaghiluwa kumbʼo. Mu Ebyahandi̱i̱ku̱u̱we haliyo hambali bi̱ghi̱li̱ye biti, ‘Bakamubalila mu nkoli̱ sya bibhi.’ Kandi ebyampandi̱i̱ku̱u̱wʼo bili haai ku̱hi̱ki̱i̱li̱la.”
37 Pois é necessário que se cumpra esta profecia a meu respeito: ‘Ele foi contado entre os rebeldes’. Sim, tudo que os profetas escreveram a meu respeito se cumprirá”.
38 Baamughila bati, “Mukama waatu olole, hani tuliyo na bihiyo bibili.” Yesu aabaghila ati, “Ebi bimali̱ye.”
38 Eles responderam: “Senhor, temos aqui duas espadas”. “É suficiente”, disse ele.
39 Yesu aatuwa, aaghenda haa mwena Oli̱va ngoku aakakolagha, na beeghesebuwa be baamukwama.
39 Então, acompanhado de seus discípulos, Jesus foi, como de costume, ao monte das Oliveiras.
40 Obu baaki̱dhi̱yeyo, aabaghila ati, “Musabe niikuwo kwohebuwa kutabasi̱ngu̱la.”
40 Ao chegar, disse: “Orem para que vocês não cedam à tentação”.
41 Du̱mbi̱ aabalu̱ghʼo, eesu̱kanʼo kabhii haakpengbu̱, aateeli̱ya, aasaba naaghila ati,
41 Afastou-se a uma distância como de um arremesso de pedra, ajoelhou-se e orou:
42 “Tita, nuwaabaaye osi̱i̱mi̱ye otaleka nimbona-bona ntiyo, bhaatu kitaba ngoku si̱ye mbbali̱ye, kibe ngoku obbali̱ye.” [
42 “Pai, se queres, afasta de mim este cálice. Contudo, que seja feita a tua vontade, e não a minha”.
43 Niibuwo omui mu baamalai̱ka aalu̱ghi̱ye mu eghulu, aamu̱gu̱mi̱ya.
43 Então apareceu um anjo do céu, que o fortalecia.
44 Yesu aasabila kimui nanga akaba eehi̱ghu̱u̱ye bujune na kutuntula kwamaani̱. Ti̱ kiseleeleliyo ki̱su̱si̱ye saghama kyatandika ku̱mu̱hu̱li̱kanga nkinatoona hansi.]
44 Ele orou com ainda mais fervor, e sua angústia era tanta que seu suor caía na terra como gotas de sangue.
45 Obu aamali̱ye kusaba, aamuka aakuuka hambali beeghesebuwa be bali. Aabasanga baghwesaghiiye haabwa kutuntula kukani̱ye okwabamali̱ye maani̱, kyaleka baaghwesaghila.
45 Por fim, ele se levantou, voltou aos discípulos e os encontrou dormindo, exaustos de tristeza.
46 Aahi̱ka aabasu̱su̱mu̱la, aabaghila ati, “Mughwesaghiiye nangaaki? Muumuke musabe niikuwo kwohebuwa kutabasi̱ngu̱la.”
46 “Por que vocês dormem?”, perguntou ele. “Levantem-se e orem para que não cedam à tentação.”
47 Atakahendekeei̱ye ku̱bu̱gha, Yu̱da omui mu beeghesebuwa be eku̱mi̱ na babili aasa ahikiiye kiigambi̱ kya bantu. Aahi̱ka eebinga Yesu, aamughuwa mu ki̱ku̱bha.
47 Enquanto Jesus ainda falava, chegou uma multidão conduzida por Judas, um dos Doze. Ele se aproximou de Jesus e o cumprimentou com um beijo.
48 Yesu aamughila ati, “Yu̱da, olimaghobeli̱ya Mwana wa Muntu noomughuwa mu ki̱ku̱bha?”
48 Jesus, porém, lhe disse: “Judas, com um beijo você trai o Filho do Homem?”.
49 Obu beeghesebuwa baa Yesu baaboone ebilimaghenda kubʼo, baamughila bati, “Mukama, tuli hani na bihiyo, buuye tulwane?”
49 Quando aqueles que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: “Senhor, devemos lutar? Trouxemos as espadas!”.
50 Du̱mbi̱ omui mu beeghesebuwa be aba aabhulayo kihiyo kiye, aajombʼo mu̱heeleli̱ya wa mukulu wa bahongi̱ boona kutui kwabuliyo.
50 E um deles feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha direita.
51 Bhaatu Yesu aaghila beeghesebuwa be aba ati, “Dheka! Mutalwana!” Du̱mbi̱ akwata haa kutui kwa musaasa oghu, kwakililʼo.
51 Mas Jesus disse: “Basta!”. E, tocando a orelha do homem, curou-o.
52 Yesu aaghila bakulu baa bahongi̱, baasilikale abaalindagha Numba ya Luhanga, hamui na bengei̱ baa Bayu̱daaya abaasi̱ye kumukwata ati, “Mwanjisiiye mukwete bihiyo na mi̱i̱gho nga baasi̱ye kukwata mu̱ji̱ndi̱ nangaaki?
52 Então Jesus se dirigiu aos principais sacerdotes, aos capitães da guarda do templo e aos líderes do povo que tinham vindo buscá-lo: “Por acaso sou um revolucionário perigoso para que venham me prender com espadas e pedaços de pau?
53 Bu̱li̱ kilo naakalagha naanu mu Numba ya Luhanga ni̱neegheesi̱ya bantu, tamwankwete bwile obu bbaa. Bhaatu endindi Luhanga aasi̱i̱mi̱lani̱i̱ye Si̱taani̱ kubakoleesi̱ya haabwa bwile bukee.”
53 Por que não me prenderam no templo? Todos os dias eu estava ali, ensinando. Mas esta é a hora de vocês, o tempo em que reina o poder das trevas”.
54 Abaalindagha Numba ya Luhanga baakwata Yesu baamutwala mu ka ya mukulu wa bahongi̱ boona. Peetelo aaghenda abalabhi̱ye enu̱ma bukee-buke hali hambali haseli̱yʼo.
54 Então eles o prenderam e o levaram à casa do sumo sacerdote. Pedro o seguiu de longe.
55 Obu baaki̱dhi̱ye, bantu baatu̱mi̱ka mulilo ghwa kwota hanjaakati ya mukulu wa bahongi̱ boona oghu. Bantu baasitama, baatandika kwota. Niibuwo Peetelo naye aasi̱ye aabasitamamu.
55 Os guardas acenderam uma fogueira no meio do pátio e sentaram-se em volta, e Pedro sentou-se com eles.
56 Naanoota, manaabukali̱ mu̱heeleli̱ya wa mukulu wa bahongi̱ boona aasa. Aakala aloleleeye Peetelo, du̱mbi̱ aaghila bantu abootagha ati, “Musaasa oghu naye aabaagha na Yesu.”
56 Uma criada o notou à luz da fogueira e começou a olhar fixamente para ele. Por fim, disse: “Este homem era um dos seguidores de Jesus!”.
57 Peetelo eehighaana ati, “Mukali̱ uwe, musaasa okughamba oghu si̱ye tanimumani̱ye bbaa!”
57 Mas Pedro negou, dizendo: “Mulher, eu nem o conheço!”.
58 Haanu̱ma ya bwile bukee, muntu onji aamaniilila Peetelo oghu, aamughila ati, “Naawe majima oli omui mu bantu aba.” Bhaatu Peetelo aatodha eehighaana ati, “Si̱ye bbaa!”
58 Pouco depois, um homem olhou para ele e disse: “Você também é um deles!”. “Não sou!”, retrucou Pedro.
59 Haanu̱ma ya saaha nga emui, muntu onji aatodha aamweboheelela ati, “Majima kuwo musaasa oni ni omui mu baakalagha na Yesu, nanga naye dhee ni Munagalilaaya!”
59 Cerca de uma hora mais tarde, outro homem afirmou: “Com certeza esse aí também estava com ele, pois também é galileu!”.
60 Peetelo eehighanilana kimui ati, “Ebi okwete ku̱bu̱gha ebi tambimani̱ye kandi tambyetegheleei̱ye bbaa!” Naaneehighaana atiyo, nkoko yaakooka.
60 Pedro, porém, respondeu: “Homem, eu não sei do que você está falando”. E, no mesmo instante, o galo cantou.
61 Du̱mbi̱ Mukama eegaali̱ya, aalola Peetelo oghu. Peetelo aasuka ngoku Yesu aamu̱ghi̱li̱ye ati, “Obwalo nkoko etakakooki̱ye, okuba nuwaaneehighaane kasatu.”
61 Então o Senhor se voltou e olhou para Pedro. E Pedro se lembrou das palavras dele: “Hoje, antes que o galo cante, você me negará três vezes”.
62 Du̱mbi̱ Peetelo aatuwa enja, aatandika kulilila kimui.
62 E Pedro saiu dali, chorando amargamente.
63 Baasilikale abaabaagha bali̱ndi̱ye Yesu mu nkomo, baatandika kumuwaawaani̱ya kandi mbanamuhuula.
63 Os guardas encarregados de Jesus começaram a zombar dele e a bater nele.
64 Baamuboha kitambaala haali̱i̱so kandi baamutalangi̱ya, mbanamughila bati, “Mulangi̱ uwe otughambile, ni ani̱ aakuhuuye!”
64 Vendaram seus olhos e diziam: “Profetize para nós! Quem foi que lhe bateu desta vez?”.
65 Baakala mbanabu̱gha bintu binji bi̱bhi̱i̱hi̱ye bikani̱ye byakumuwaawaani̱ya.
65 E o insultavam de muitas outras maneiras.
66 Nkyambisi cu̱i̱-cu̱i̱, Lukulato Lukulu lwa bengei̱, olwabaaghamu bakulu baa bahongi̱ na beegheesi̱ya baa bilaghilo, lwasitama. Baalaghila kuleeta Yesu mu Lukulato olu.
66 Ao amanhecer, todos os líderes do povo se reuniram, incluindo os principais sacerdotes e os mestres da lei. Jesus foi conduzido à presença desse conselho,
67 Obu baamu̱ki̱dhi̱i̱yemu, baamemba aba baamu̱bu̱u̱li̱ya bati, “Tughambila, nuuwe Ki̱li̱si̱to?”
67 e eles perguntaram: “Diga-nos, você é o Cristo?”. Jesus respondeu: “Se eu lhes disser, de modo algum acreditarão em mim.
68 Kandi nankabha mbabu̱u̱li̱ya, tamukunkuukamu.
68 E, se eu lhes fizer uma pergunta, não responderão.
69 Bhaatu mu bwile butaseli̱ye, Mwana wa Muntu akusitama haa luhande lwa mukono ghwabuliyo ghwa bu̱toki̱ bwa Luhanga!”
69 Mas, de agora em diante, o Filho do Homem se sentará à direita do Deus Poderoso”.
70 Boona baamu̱bu̱u̱li̱ya bati, “Buuye nuuwe Mwana wa Luhanga?”
70 Todos gritaram: “Então você afirma que é o Filho de Deus?”. E ele respondeu: “Vocês dizem que eu sou”.
71 Niibuwo baaghambilaane bati, “Tunaakubbala baakai̱so banji baaki? Etu̱we boonini twehi̱ghwi̱li̱i̱ye ebi aabu̱ghi̱ye.”
71 “Que necessidade temos de outras testemunhas?”, disseram eles. “Nós mesmos o ouvimos de sua boca!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.