Atos 11

Ndaghaano Mpyaka Mu Lubwisi (TLJ) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Bakwenda hamui na bahi̱ki̱li̱ja abaabaagha baakaaye mu di̱si̱tu̱li̱ki̱ti̱ ya Bu̱yu̱daaya, baaghu̱wa ngoku bantu batali Bayu̱daaya nabo baahi̱ki̱li̱i̱je kighambo kya Luhanga.
1 Os apóstolos e os outros seguidores de Jesus em toda a região da Judeia souberam que os não judeus também haviam recebido a palavra de Deus.
2 Nahabweki obu Peetelo aaghendi̱ye Yelusaalemu, bamui mu bahi̱ki̱li̱ja abaabbalagha bati bantu batali Bayu̱daaya badu̱bhaghe babasalaghe, baamusoghosa.
2 Quando Pedro voltou para Jerusalém, aqueles que queriam que os não judeus fossem circuncidados o criticaram,
3 Baamughila bati, “Waasobeei̱ye kughenda mu ka ya bantu batali Bayu̱daaya kandi aba batasali̱ye kuliya nabo.”
3 dizendo: — Você ficou hospedado na casa de homens que não são circuncidados e até tomou refeições com eles!
4 Niibuwo Peetelo aabasobolooye ekyaleki̱ye aaghenda mu bantu batali Bayu̱daaya.
4 Então Pedro deu um relatório completo de tudo o que havia acontecido, desde o começo. Ele disse:
5 Aabaghila ati, “Nkaba ndi mu tau̱ni̱ ya Yopa ninsaba. Naabonekeluwa. Naabona badhodhookeei̱ye nsondo enaa sya kintu ki̱su̱si̱ye nga si̱i̱ti̱ namu̱li̱to mbaki̱su̱ndu̱ki̱ya hansi ku̱lu̱gha eghulu, ti̱ kyasila kimui hambali ndi.
5 — Eu estava na cidade de Jope e lá, enquanto estava orando, tive uma visão. Vi uma coisa parecida com um grande lençol, que baixou do céu, amarrado pelas quatro pontas, e parou perto de mim.
6 Obu naaloli̱yemu bhyani, naabonamu bisolo bya milingo yoona na bi̱noni̱.
6 Eu olhei para dentro daquilo com atenção e vi animais domésticos, animais selvagens, animais que se arrastam pelo chão e aves.
7 “Niibuwo naaghu̱u̱ye elaka ndingila liti, ‘Peetelo oomuke, oote kandi oliye.’
7 Depois ouvi uma voz, que me dizia: “Pedro, levante-se! Mate e coma!”
8 Bhaatu naakuukamu ati, ‘Bbaa, Mukama wanje! Tankaliyagha kintu kyona kitasemeeye kandi kitangu̱u̱we.’
8 Eu respondi: “Isso não, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a lei considera suja ou impura !”
9 Elaka lyatodha lyabu̱gha nanje mulundi ghwakabili liti, ‘Kyona eki Luhanga asemeei̱ye, oleke kughila oti ki̱bhi̱i̱hi̱ye.’
9 Então a voz falou de novo do céu: “Não chame de impuro aquilo que Deus purificou.”
10 Eki kikabʼo milundi esatu, du̱mbi̱ kintu eki baaki̱ku̱u̱ki̱ya mu eghulu.
10 Isso aconteceu três vezes, e depois tudo aquilo voltou para o céu.
11 “Ti̱ bwile obu bwonini basaasa basatu aba baatu̱mi̱ye ku̱lu̱gha Kai̱saali̱ya, baaki̱dha haa ka hambali naabaagha ngooneeye.
11 Justamente naquela hora três homens que tinham sido mandados de Cesareia para me buscar chegaram à casa onde eu estava hospedado.
12 Niibuwo Mwoyo angi̱li̱ye ati niimukilemu ngende na basaasa aba. Bahi̱ki̱li̱ja baanakyanje bani mukaagha bampelekeeleli̱ya, twaki̱dha mwa musaasa oghu.
12 E o Espírito de Deus me disse que fosse com eles, sem duvidar. Estes seis irmãos da cidade de Jope também foram comigo, e todos nós entramos na casa de Cornélio.
13 Niibuwo aatughambiiye ngoku aaboone malai̱ka aamiliiye mu numba yee, aamughila ati, ‘Otume bantu mu tau̱ni̱ ya Yopa, bendeleyo musaasa mali̱i̱na ghe Si̱mooni̱ Peetelo.
13 Então ele nos contou como viu na casa dele um anjo, em pé, que lhe disse: “Mande alguém a Jope para buscar Simão, que também é chamado de Pedro.
14 Akukughambila mulingo ngoku uwe okujunuwa nʼaba ka yaawe boona.’ ”
14 Ele vai dizer como você e toda a sua família podem ser salvos.”
15 Peetelo aatodha aaghila Bayu̱daaya aba ati, “Makatandika nti ku̱bu̱gha du̱mbi̱ Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye aasʼo bantu abaabaagha mu numba omu, mu mulingo ghwonini ngoku naatu aadu̱bhi̱ye kutwisʼo.
15 E Pedro continuou: — Quando comecei a falar, o Espírito Santo veio sobre eles, como tinha vindo sobre nós no princípio.
16 Niibuwo naasu̱ki̱ye eki Mukama aabu̱ghi̱ye ati, ‘Yohaana Mubati̱ji̱ aabati̱jagha na maasi, bhaatu enu̱we mukubati̱i̱ji̱buwa na Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye.’
16 Aí eu lembrei que o Senhor Jesus tinha dito: “É verdade que João batizou com água, mas vocês serão batizados com o Espírito Santo.”
17 Tooli̱ obu Luhanga alaba amali̱ye kuha bantu nankabha batali Bayu̱daaya Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye ngʼoghu aatuhaaye haabwa ku̱hi̱ki̱li̱ja Mukama Yesu Ki̱li̱si̱to, buuye ni̱i̱si̱ye ani̱ kumuhakani̱ya?”
17 De fato, os não judeus receberam de Deus o mesmo dom que nós recebemos quando cremos no Senhor Jesus Cristo. E quem era eu para ir contra Deus?
18 Obu baaghu̱u̱ye ebi Peetelo akwete ku̱bu̱gha, baaleka kumusoghosa. Baasinda Luhanga bati, “Luhanga aasi̱i̱mi̱lani̱i̱ye bantu batali Bayu̱daaya kwekuukamu niikuwo batunge bwomi̱i̱li̱.”
18 Quando ouviram isso, eles ficaram sem ter o que dizer e louvaram a Deus, dizendo: — Então Deus deu também aos não judeus a oportunidade de se arrependerem e ganharem a vida eterna!
19 Obu Bayu̱daaya baamali̱ye kwita Siteefaano du̱mbi̱ bakatandikilʼo kubabona-boneli̱ya kimui bahi̱ki̱li̱ja abaabaagha mu kibugha kya Yelusaalemu. Bahi̱ki̱li̱ja bakani̱ye baalukamu baalalangila mu byalo bikani̱ye nga di̱si̱tu̱li̱ki̱ti̱ ya Foni̱ke, kyalo kya Ki̱pu̱lo, nʼomu kibugha kya Anti̱yoki̱ya. Baaghendagha mbalangilila ngoku Yesu akujunagha bantu bibhi byabo. Bhaatu baaghambilagha Bayu̱daaya bonkaha.
19 Os seguidores de Jesus foram espalhados pela perseguição que havia começado com a morte de Estêvão. Alguns foram até a região da Fenícia, a ilha de Chipre e a cidade de Antioquia e anunciavam a palavra de Deus somente aos judeus.
20 Bhaatu bamui mu bahi̱ki̱li̱ja aba bakaba balu̱ghi̱ye Ki̱pu̱lo na banji mu kibugha kya Kilene mu Afi̱li̱ka. Baaghenda mu kibugha kya Anti̱yoki̱ya kutebejayo Makulu Ghasemeeye ghaa Mukama Yesu, bantu batali Bayu̱daaya.
20 Mas outros, que eram de Chipre e da cidade de Cirene, foram até Antioquia e falaram também aos não judeus, anunciando a eles a boa notícia a respeito do Senhor Jesus.
21 Mukama aabahaagha maani̱ ti̱ bantu bakani̱ye baahi̱ki̱li̱ja Mukama Yesu.
21 O poder do Senhor estava com eles, e muitas pessoas creram e se converteram ao Senhor.
22 Ki̱bbu̱la kya bahi̱ki̱li̱ja abaabaagha mu Yelusaalemu baaghu̱wa ngoku bantu bakani̱ye bʼomu Anti̱yoki̱ya bahi̱ki̱li̱i̱je Mukama Yesu, du̱mbi̱ bahi̱ki̱li̱ja aba baatumayo Balanaba.
22 Essas notícias chegaram à igreja de Jerusalém, que resolveu mandar Barnabé para Antioquia.
23 Obu aaki̱dhi̱yeyo naabona ngoku bahi̱ki̱li̱ja aba bakwetwalikani̱ya kusemeeye adheedhuwa kubona ngoku Luhanga aaghiliiye bantu aba ngughuma syamaani̱. Du̱mbi̱ bu̱li̱ kilo aabeekambi̱i̱si̱yagha ati batalekeelela, bagumile mu ku̱hi̱ki̱li̱ja kwabo kandi beesighile kimui Mukama.
23 Quando chegou lá e viu como Deus tinha abençoado aquela gente, Barnabé ficou muito alegre. E animou todos a continuarem fiéis ao Senhor, de todo o coração.
24 Balanaba oghu akaba ali musaasa mulungi, aasuuye Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye kandi eesighiiye kimui Luhanga, aakoonelela kimui bantu baayo ku̱beegheesi̱ya, ti̱ bakani̱ye baahi̱ki̱li̱ja Mukama.
24 Barnabé era um homem bom, cheio do Espírito Santo e de fé. E muitos se converteram ao Senhor.
25 Niibuwo Balanaba aaghendi̱ye mu tau̱ni̱ ya Taluso kubbalayo Saulo.
25 Depois Barnabé foi até a cidade de Tarso a fim de buscar Saulo.
26 Obu aamuboone aalu̱ghayo naye baasa mu tau̱ni̱ ya Anti̱yoki̱ya. Ti̱ baamala mwaka ghumui banali na ki̱bbu̱la kya bahi̱ki̱li̱ja aba kandi beegheesi̱ya bantu bakani̱ye. Mu Anti̱yoki̱ya niiyo beeghesebuwa baadu̱bhi̱ye kubaghilamu Baki̱li̱si̱taayo.
26 Quando o encontrou, ele o levou para Antioquia. Eles se reuniram durante um ano com a gente daquela igreja e ensinaram muitas pessoas. Foi em Antioquia que, pela primeira vez, os seguidores de Jesus foram chamados de cristãos.
27 Banaliyeyo, bamui mu balangi̱ baalu̱gha Yelusaalemu, baasa Anti̱yoki̱ya.
27 Naquele tempo alguns profetas foram de Jerusalém para Antioquia.
28 Kilo kimui Mwoyo aabu̱ghi̱i̱si̱ya omui mu balangi̱ aba li̱i̱na liye Agabo. Aalanga ati njala yamaani̱ ekughuwa mu kyalo kya Looma kyona. (Ti̱ njala eghi ekaghuwa mu bwile obu Kilahu̱di̱yo aabaagha alemi̱ye.)
28 Um deles, chamado Ágabo, levantou-se e, pelo poder do Espírito Santo, anunciou: — Haverá uma grande falta de alimentos no mundo inteiro. Isso aconteceu quando Cláudio era o Imperador romano.
29 Nahabweki beeghesebuwa bʼomu Anti̱yoki̱ya baatu̱wamu kukoonela bahi̱ki̱li̱ja baanakyabo bʼomu di̱si̱tu̱li̱ki̱ti̱ ya Bu̱yu̱daaya. Baatu̱wamu kuhaayo buyambi̱ kusighikila ngoku bu̱li̱ muntu akugubha.
29 Então os cristãos resolveram mandar ajuda aos irmãos que moravam na região da Judeia, e cada um deu de acordo com o que tinha.
30 Du̱mbi̱ buyambi̱ bwabo obu baakumaani̱i̱ye baabuha Balanaba na Saulo kubutwalila beebembeli̱ baa bahi̱ki̱li̱ja bʼomu Yelusaalemu.
30 E mandaram o dinheiro por meio de Barnabé e Saulo, para que eles o entregassem aos presbíteros da igreja.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.