Romanos 9

GOD IMI WENG (TLF) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Kale niyo Krais imi tinum kale, niyo bisop weng uyo bagan-nuubaali kale, dam weng uta kup bagan-nuubi kale, God imi Sinik Tambal iyo nimi aget fugunin uyo dong dogopnelata, utamita e, weng bogolan-temi koyo fen tuluun kalaa agan-bii kale, tinangku-silipta.
1 Digo a verdade em Cristo, não minto, e a minha consciência confirma isso por meio do Espírito Santo:
2 suun kup nimi duup-afin Israel kasel imi aget iluum uyo kuga-bom-nilita, ogen abin so uyo utaman tebesi kale,
2 sinto grande tristeza e tenho incessante dor no coração.
3 nimi aget fugunin afaligen uyo ki, God iyo tebe nimi tinum miit maagup iyo imdep meng ilami miit tem daalak o agan-bii kale, kanube utamita, ilep so kelu kalaa ageli nimnam, Krais iyo dagalita, niyo nimkan kela yak iinom-nili nimi win uyo binimanuta, bilip ita imdep meng daala nimi abiin uyo kulin o age-nimi kuta, ilep binim kale, bilip iso kubei.
3 Porque eu mesmo desejaria ser amaldiçoado, separado de Cristo, por amor de meus irmãos, meus compatriotas segundo a carne.
4 Kale God iyo tebe Israel kasel iyo imdu-nala bogobe-nala e, “Ibo nimi unang tinum e minte nimi man no o,” agela e minte, God imi titil so minte ilami dong so uyo kafalebela utamipta, God iyo nuso alba kalaa age no kesip kale, God imi weng de ko-se sino God imi ulo so fen ulotu kemin umi kuguup sino God imi, “Kanubelan-temi o,” age kwep daa-se so uyo God iyo bilip imi kobelata, ilimi diim kal albu kale,
4 São israelitas. A eles pertence a adoção, assim como a glória, as alianças, a promulgação da Lei, o culto e as promessas.
5 kamaki tinum miit kutop imi man ilop iyo kulbip kale, ilimi diim ku-tele God imi ulaa dula kamok kesa tinum Krais iyo mitam tinum ke-se kuta, kwiin tagang iyo Krais iyo dupkegemsip ko.
5 Deles são os patriarcas, e também deles descende o Cristo, segundo a carne, o qual é sobre todos, Deus bendito para sempre. Amém!
6 Kuta nuyo utamupta, God iyo Israel kasel bilip iyo alugum ulaa imdula ilami unang tinum kesaalip kalaa agelup umdii, nuyo bogobe-nulup e, “God iyo Abraham imi bogobe-nala, ‘Kapmi man ilop kutop iyo kwiin tagang kelan-temip o,’ age kwep daa-se uyo bisop bogo kupka-se o,” age-numup a? Umbae.
6 E não pensemos que a palavra de Deus falhou. Porque nem todos os de Israel são, de fato, israelitas,
7 Abraham imi man ilop bilip iyo alugum God imi man ba kale, iip maak maak ita kup kale, sugamiyok uyo God iyo Abraham imi bogobe-nala, “Kapmi man maak iga ba kale, kapmi man Aisak imi ilop kutop ita kup kapmi win uyo bogobelita, kalapmi miit kelan-temip o,” age-se kale,
7 nem por serem descendentes de Abraão são todos filhos. Pelo contrário: “Por meio de Isaque será chamada a sua descendência.”
8 weng bomi iibak tem uyo kulbu kale, God imi tiin diim uyo, Abraham imi man fogo-se bilip iyo alugum nalami man kalaa agesaala kale, nimi weng kwep ku daali suu nala felep unu man dobip beta kup nalami man kalaa age-nalata, God iyo kam age-se kale,
8 Isto é, não são os filhos da carne que são filhos de Deus, mas os filhos da promessa é que são contados como descendência.
9 God iyo Abraham imi weng kwep daabe bogobe-nala e, “Niyo kapmi kalel Sara uyo tambaliim kup dong daga-e-bili nu kale, yak atol maak umi diim kota man tinum maak dolan-temu o,” agela nuubuta, weng boyo tuluun felep unu mitam tebeluta, Sara uyo Aisak iyo do-suu ko.
9 Porque a palavra da promessa é esta: “Por esse tempo voltarei, e Sara terá um filho.”
10 Kale bota kup ba kale, maak uyo kulbu botamin. Rebeka umi man tinum alop imi aalap iyo maagup kale, beyo numi afalik Aisak ita ko.
10 E isto não aconteceu somente com ela, mas também com Rebeca, ao conceber de um só, de Isaque, nosso pai.
11 Kale God iyo tinum ulamin umi kuguup bomi aget uyo fuguno-nala e, “Tinum imi kuguup tambal kanu-be bota utamta, ulaa dulan-temaali kale, nalami aget fugunin uta, beta olabelan-temi kalaa age-nilita, ulaa dulita, unang tinum iyo nimi kuguup uyo utamin o,” age-nalata kale, afaang man iyo ogen uyo fogolu mitam fito kuguup tambal min, mafak min uyo kemin-tem bom-silipta,
11 E os gêmeos ainda não eram nascidos, nem tinham feito o bem ou o mal — para que o propósito de Deus, quanto à eleição, prevalecesse, não por obras, mas por aquele que chama —,
12 kamaki kutop kal God iyo ilami aget fugunin uta kup dufalo tolon-tema man iyo ulaa du-nalata, ogen Rebeka umi bogobe-nala e, “Dufalo tolon-tema beta isiik tolon-tema ilatap ke tebe fik iyo tiin molan-tema o,” age-se kale,
12 quando foi dito a Rebeca: “O mais velho será servo do mais moço.”
13 biiluta, afaang man alop imi fogolu fito-nilip bii kaansip imi sang uyo God iyo bogo-nala e, “Niyo niing Jekop imi aget uta kobesi kale minte, fik Iso bemi aget umaak kobesaali o,” agelata, God imi suuk kon tem uyo dola ko-silip ko.
13 Como está escrito: “Amei Jacó, porém desprezei Esaú.”
14 Age-se kale, intaben o agelan-temup? Nuyo bogo-nulup, “God bemi unang tinum ulamin boyo felepmuta, ulan-nuubaala o,” agelan-temup bele ki? Umbae.
14 Que diremos, então? Que Deus é injusto? De modo nenhum!
15 God iyo Moses imi bogobe-nala e,
15 Pois ele diz a Moisés: “Terei misericórdia de quem eu tiver misericórdia e terei compaixão de quem eu tiver compaixão.”
16 God imi unang tinum ulamin umi kuguup uyo kanumin kale, yak unang tinum igil bogo-nilip, “Kapmi unang tinum kelum o agan-bulup kale, kabo nuta ulaa imdulal o,” agan-bilip min, kuguup tambal uta fomtuup waafulupta, God iyo numi deng uyo tebe-bom ulaa imdulak o agan-bilip min boga ba kale ki, God ilami aget fugunin uta kup unang tinum iyo ulaa imdu-nalata, i-filin dagan-nuuba kale,
16 Assim, pois, isto não depende de quem quer ou de quem corre, mas de Deus, que tem misericórdia.
17 God imi suuk kon tem uyo bogo-nulu,
17 Porque a Escritura diz a Faraó: “Foi para isto mesmo que eu o levantei, para mostrar em você o meu poder e para que o meu nome seja anunciado em toda a terra.”
18 nugol mungkup utamum. God iyo, tinum iyo maak du-filin daalan o agela uyo, tinum bemi fengmin uyo yan kebelan agin kuta, kupkaa du-filin daa kuguup tambal uta kupka-eman-tema e minte, mungkup tinum maak imi aget uyo kufobelita, kutaang tebemak o agela uyo, God iyo sugayok Isip kasel imi king imi aget uyo kufobela kutaang tebemsa ulutap ke kufobelata, beyo kutaang tebeman-tema no ko.
18 Logo, Deus tem misericórdia de quem quer e também endurece a quem ele quer.
19 Kale kabo bogopne-nalap, “Dok ita tii tebe God beyo fegelebelata, imi aget fugun-bom kanu-be uyo asok kupka-nama binim kale, God ita tinum imi aget uyo kufobelata, kutaang taban-nuuba kale, God iyo tinum imi bogobe-nala, ‘Kanu-balap boyo fenga-balap o,’ agan-nuuba boyo felepmuta, kanum-nuubaala o,” agan-balap bele ki? Umbae.
19 Mas você vai me dizer: “Por que Deus ainda se queixa? Pois quem pode resistir à sua vontade?”
20 Kabo fen tinum kale, kabo dogonube-nalapta, God iyo alaang weng uyo bogopmomap a? Kale felep yak do weng maak umi diim tota utamum. Tam tol fagaa ku iman fuumin umi tet telelmin boyo tinum ilimi sagaal tuup telelmin kale, tet boyo asok tebe tinum telela koba iyo bogobe-nuluta, “Kabo intaben o ageta niyo kanube telela namobap o?” agon-temu bele ki?
20 Mas quem é você, caro amigo, para discutir com Deus? Será que o objeto pode perguntar a quem o fez: “Por que você me fez assim?”
21 Tinum tol fagaa ku iman fuumin umi tet telelmin iyo tol maak fagaa ku-nala e, tet alop telela kolan-tema boyo, maak bota iman tigimin umi fuu-bom unan-kalin umi tet e minte, maak bota ilami suun fuu-bom unan-kalin umi tet no kuta, bemi kanupmin kuguup ko kanubelan-tema boyo tol kup ba kalaa agan-balap bele ki?
21 Será que o oleiro não tem direito sobre a massa, para do mesmo barro fazer um vaso para honra e outro para desonra?
22 Kale God yagal mungkup kanube-se kale, imi aget fugunin uyo, “Nimi olsak uyo kupkem daalita, unang tinum alugum bilip iyo nimi titil uyo utamin o age-nala e minte, unang tinum nimi olsak uyo bilip imi diim abelu imkalan-temi igil kota ifak daalan o,” age no ke-se kuta, olsak uyo yuut kobelin-tem ke-bom-nalata, fen tebesa kale,
22 Que diremos, se Deus, querendo mostrar a sua ira e dar a conhecer o seu poder, suportou com muita paciência os vasos de ira, preparados para a destruição,
23 imi aget fugunin uyo ki, “Unang tinum iyo God nimi abiip atin ilagenbu so umi ket kon so uyo kafalebelita, utamin o,” age-nalata, unang tinum iip maak maak God ilami kuguup tambal kobelan-tema nuyo i-filin daa-nalata, olabe kan ke imo-se ko.
23 a fim de que também desse a conhecer as riquezas da sua glória nos vasos de misericórdia, que de antemão preparou para glória?
24 Kale unang tinum ko olabe-se bilip iyo Kristen nuta kale, Juda kasel nuta kup ba kale, tinum miit migik kek kek iso nuyo olabe-se kale,
24 Estes vasos somos nós, a quem também chamou, não só dentre os judeus, mas também dentre os gentios,
25 Hosea imi suuk kon dola ko-se kwek umi tem ugol mungkup God iyo bogo-nala e,
25 como também diz em Oseias: “Chamarei de ‘meu povo’ ao que não era meu povo; e de ‘amada’ à que não era amada.
26 Minte Hosea iyo weng maak uyo bogo-nala e,
26 E no lugar em que lhes foi dito: ‘Vocês não são o meu povo’, ali mesmo serão chamados ‘filhos do Deus vivo’.”
27 — ausente —
27 Mas Isaías clama a respeito de Israel: “Ainda que o número dos filhos de Israel seja como a areia do mar, o remanescente é que será salvo.
28 — ausente —
28 Porque o Senhor cumprirá a sua palavra sobre a terra, de forma plena e em breve.”
29 Aisaya iyo bomi sang uyo kaltem kebe bogo-nala e,
29 Como Isaías já disse: “Se o Senhor dos Exércitos não nos tivesse deixado descendência, nós nos teríamos tornado como Sodoma e semelhantes a Gomorra.”
30 Kam agesip kale, nuyo intaben o agelan-temup? Numi weng bogolan-temup uyo kulbu kale, yak unang tinum miit maak maak iyo, kuguup tambal uta waafulupta, God iyo tebe bogobe-nala, “Ibo tol kup unang tinum o,” agelak o age-nilipta, fomtuup waafuu biisaalip kale, bilip iyo God ilami ilak uta dolip kalaa age-nalata, bogobe-nala e, “Ipmi fengmin umi yuum uyo binimanebeluta, tol kup unang tinum kelip o,” age-se ko.
30 Que diremos, então? Que os gentios, que não buscavam a justificação, vieram a alcançá-la, a saber, a justificação que decorre da fé,
31 Kale minte Israel kasel iyo, ulo uta waafulupta, God iyo bogobe-nala, “Ibo tol kup unang tinum o,” agelak o age-nilipta, ulo uyo waafuu bii-silip kuta, atin tele waafuu biisaalip ko.
31 e que Israel, que buscava a lei de justiça, não chegou a atingir essa lei.
32 Kale bilip iyo intaben o ageta ulo uyo waafuu biisaalip a? Boyo? Bilip iyo, numi Yesus imi ilak dugamin bomi ilep uta o agan-bom-nilipta ba kale, numi kuguup tambal fomtuup waafunamin bomi ilep uta God iyo bogobe-nala, “Ibo tol tinum o,” agelak o agan-bom-nilipta, dital faga-bii-silip kuba. Kale bilip imi kanu-bii-silip boyo bilip imi ilep tiine-bom-nilip yaan dubom tuum diim kwek mo bimbeng daa daak abelip olsak tebe-bii-suu ulutap ke, “Yesus imi ilak uyo dolaalup o,” agan-bii-silip kale,
32 Por quê? Porque não a buscou pela fé, mas como que por obras. Tropeçaram na pedra de tropeço,
33 God imi suuk kon tem kwek uyo Yesus imi sang do weng uyo bogo-nala e,
33 como está escrito: “Eis que ponho em Sião uma pedra de tropeço e rocha de ofensa, e aquele que nela crê não será envergonhado.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.