Mateus 24
GOD IMI WENG (TLF) vs NVT
1 Kale Yesus iyo ulotu am miton uyo kupka-nala e, daaginon o agan-kala e, kota ilami okumop man iyo tal bogobe-nilip e, “Kamogim kabaa. Yak am tambal ko utamal o,” agelip e,
1 Quando Jesus saía da área do templo, seus discípulos lhe chamaram a atenção para as diversas construções do edifício.
2 Yesus isiik bogobe-nala e, “Kamano kota kek fen tuum kulep yak tip tip ke am tambal desip boyo utaman-bilip kuta, nimi weng kaa bogobelan-temi koyo tele tinangku-silipta. Biilan-temu uyo, waasi iyo tal am boyo alugum dalata ko bomi tuum tambal uyo segela kululip daak abe-bulu bii, biniman ugulumi kup nu nu kelan-temu o,” agela ko.
2 Ele, porém, disse: “Estão vendo todas estas construções? Eu lhes digo a verdade: elas serão completamente demolidas. Não restará pedra sobre pedra!”.
3 Kale Yesus sino ilami okumop man so ilisinon daage tam Oliv Tigiin kal Yesus iyo tona e, okumop man iyo meng daga-nilip e, “Kamogim kabaa. Dogap kota waasi iyo tal-nilipta, ulotu am miton boyo dalata kolan-temip a? Minte dogonupmin umi kuguup usiik mitam tuluta, utamupta e, koyo kapmi asok talap kafin binimanan-temu uyo mep tulu kalaa agon-temup o?” agelip e minte,
3 Mais tarde, Jesus sentou-se no monte das Oliveiras. Seus discípulos vieram até ele em particular e perguntaram: “Diga-nos, quando isso tudo vai acontecer? Que sinal indicará sua volta e o fim dos tempos?”.
4 Yesus isiik ninggil imi weng boyo yan kebe-nala e, “Tele utama-bom-nilipta. Bisop weng bagamin tinum bilip imi weng uyo tinangkamin ba ko.
4 Jesus respondeu: “Não deixem que ninguém os engane,
5 Tinum kwiin tagang iyo tal nimi win uta dugola kufu-bom bogo-nilip e, ‘Niyo God imi ulaa nimdula kamok kesi tinum o,’ agina agina ke-bilip e, unang tinum kwiin tagang iyo imi weng boyo, ‘Fen o,’ age tinangku yang iinon-temip kale, ibo imi weng bagan talan-bilip uyo tinangkamin ba ko.
5 pois muitos virão em meu nome, dizendo: ‘Eu sou o Cristo’, e enganarão muitos.
6 Kale ibo tolong dolipta, tinum miit maak iyo fiko kulep no daala tinum miit maak so waasi dinan-bala e minte, am waasi uyo ugaa kulu dinan-bala no ke-bilip uyo mitam senganu kalaa agon-temip uyo, ibo boyo, ‘Afungen tem mitam tulu o,’ age-nilip bomi atul uyo finanin ba ko. Kanupmin kuguup bosiik mitam tolon-temu kuta, boyo kanum ti-suluta, kutam-tele am afungen uyo yuut mitam tolon-temaalu ko.
6 Vocês ouvirão falar de guerras e ameaças de guerras, mas não entrem em pânico. Sim, é necessário que essas coisas ocorram, mas ainda não será o fim.
7 Kafin maak umi tinum iyo kafin migik tinum sino dinan-bilip e minte, kamok maak imi tinum igil kamok migik imi tinum isino dinan-bilip e minte, kafin kaa kutufosu koyo iman tebok mitam tele-bulu e minte, bim afalik mitam tele-bulu no keman-temu kuta,
7 Uma nação guerreará contra a outra, e um reino contra o outro. Haverá fome e terremotos em várias partes do mundo.
8 kaal fuyabok ko kugaman-temip bota kup kulan-temaalip kale, boyo tiinuta, aaltam uyo kaal fuyap kwiin tagang uyo maak so mitam tal tal ke-bom binimanuta, kota afungen tem uyo tolon-temu ko.
8 Tudo isso, porém, será apenas o começo das dores de parto.
9 “Kale ibo nimi ilak uyo duga-bom nimi ogok ke-bilip kale, bomi kalan uta abiip maak maak tinum kwiin tagang iyo tebe ibo olsak kupka-e-bom itafinon-bom-nilipta, yaafu-nilip e, sok de imdep no kamogimal imi diim daabelipta, kamogimal ilimi kayaam bogobelipta, ita inolip kaanaman-temip ko.
9 “Então vocês serão presos, perseguidos e mortos. Por minha causa, serão odiados em todo o mundo.
10 Kale kanum tolon-temu kota, nimi ilak dolin kwiin tagang iyo nimi ilak dugamin uyo kupkaa umik ugopne-nilip e, iyo ilimi duup-afin nimi ilak suun kup dugan-bilip imi waasi kebe itafinon-bom-nilip e, imdalip no waasi imi sagaal diim abeman-temip ko.
10 Muitos se afastarão de mim, e trairão e odiarão uns aos outros.
11 Kale biilan-temu uyo, bisop bagamin tinum kwiin tagang iyo tal bogo-nilip e, ‘Nuyo God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum o,’ agelip e, unang tinum kwiin tagang iyo imi bisop bagamin weng boyo tinangku-nilip e, kupkaa yang iineman-temip ko.
11 Falsos profetas surgirão em grande número e enganarão muitos.
12 Kale kanupmin kuguup bomi kanuman-temip kota, unang tinum kwiin tagang imi kuguup mafak uyo kwiin kiim keluta, imi ipkumal aget kupka-emin uta katip katip kem top binimanan-temu ko.
12 O pecado aumentará e o amor de muitos esfriará,
13 Kuta nimi ilak dolin unang tinum dogap ita kaal fuyap uyo utama-bom-nilip kupkaa yang iinemin binim, suun kup nimi ilak uyo fomtuup duga-bilip bii, kaanip umdii, bilip iyo God yagal tebe imtamo tam ilami abiip daalata, suun kup nan-temip ko.
13 mas quem se mantiver firme até o fim será salvo.
14 Kale nimi unang tinum ibo no abe kafin kaa kutufosu komi abiip maak maak uyo tiine-bom-nilip alugum unang tinum iyo bogobe-nilip, ‘Yesus iyo kaan-nala ipmi ilim bobe-se kale, ipmi aget uyo fupkela ko-nilipta, Yesus imi ilak uyo dolipta, God yagal tebe imtamo no ilami abiip tambal daalan-tema o,’ age baga-em tiinemin o ageta kale, bomi kanubelip binimanan-temu kota, afungen tem umdii tolon-temu o,” age Yesus iyo ilami okumop man imi baga-ema ko.
14 As boas-novas a respeito do reino serão anunciadas em todo o mundo, para que todas as nações as ouçam; então, virá o fim.
15 Unang tinum nimi suuk kon dola-bii umi tiki-bilip ibaa. Yesus imi weng bogo-se umi dola kolan-temi koyo tele utamin o ageta ko.
15 “Chegará o dia em que vocês verão aquilo de que o profeta Daniel falou, a ‘terrível profanação’ que será colocada no lugar santo. (Leitor, preste atenção!)
16 ibo Provins Yuudiya kagal albip umdii, ipmi abiip uyo kupkaa bilii daage no amdu tem tem kal waanamin ko.
16 Quem estiver na Judeia, fuja para os montes.
17 Minte ibo am abal diim kal albip umdii, asok tam am mufekmufek umaak kulep-nulupta o age tam unemin ba kale, boyo kupkaa yuut bilii no waanamin ko.
17 Quem estiver no terraço no alto da casa, não desça para pegar suas coisas.
18 Minte ibo ilipmi ilanggiip kal albip umdii, asok abiip uyo no ilim umaak kulep-nulupta o age asok daage abiip unemin ba kale, ilanggiip uyo kupkaa yuut bilii no waana-bom no kemin ko.
18 Quem estiver no campo, não volte nem para pegar o manto.
19 Minte bomi mitam tolon-temu uyo, unang kumun so so e minte unang manok so bilip iyo bilii unemin umi ilep uyo bong faga-bom-nilip e minte, kaal fuyap kiim uyo kwaa-bom no keman-temip kale, niyo bilip iyo i-filin-bii ko.
19 Que terríveis serão aqueles dias para as grávidas e para as mães que estiverem amamentando!
20 Kale am mafak daanu min, God imi ifin am daanu min uyo kanupmin mufekmufek mafak boyo mitam tulu umdii, ibo bagang-kaleta yuut bilii unomip binim kale, ibo God iyo bogobe-nilip, ‘Am mafaganu uyo, kabo mufekmufek mafak boyo kupkalap mitam telemin ba o,’ agan-bom aman duga-e-bilipta o ageta ko.
20 Orem para que a fuga de vocês não seja no inverno nem no sábado,
21 Kale sugamiyok God imi kamaki kafin telela kosa kulota kwep tal kaa diibelu koyo, kuguup mafak kwiin kiim kanupmin bomi ko mitam tolon-temu kulutap uyo maak mitam tisaalu kale, son-temu nala mitam iinon-temu uyo, maak so aaltam uyo kanupmin kuguup mafak kwiin kiim boyo asok maak so mitam tolon-temaalu ko.
21 pois haverá mais angústia que em qualquer outra ocasião desde o começo do mundo, e nunca mais haverá angústia tão grande.
22 Kuta God iyo ilami unang tinum ulula ilami ilak dolan-temip imi i-filin daa-nalata, bogo-nala kano, ‘Kaal fuyap umi am daan tolon-temu boyo yuut te top iinu binimanuk o,’ age bogosa kale, kanupmin weng boyo bogosaala binim nimnam, son-temu uyo, unang tinum iyo alugum kaan binimanan-temip kuta, weng boyo bogosa ko.
22 De fato, se o tempo de calamidade não tivesse sido limitado, ninguém sobreviveria, mas esse tempo foi limitado por causa dos escolhidos.
23 “Am ko daanan-temu kota, kanube tinum iyo maak ibo bogobe-nala, ‘God imi ulaa dula kamok kesa tinum Krais iyo mep kalba kale, atamin o,’ agela min, ‘Yang kulba beyo atamin o,’ agan-be min uyo, ibo, ‘Fen o,’ agan-kalin ba ko.
23 “Portanto, se alguém lhes disser: ‘Vejam, aqui está o Cristo!’ ou ‘Ali está ele!’, não acreditem,
24 Kale nimi weng kaa bogoli koyo dok uta ba kale, bisop bagamin tinum iyo tebe-nilip e, God imi ulula ilami ilak doiin unang tinum ibo bisop bogobe-nulupta, ipmi aget fugunin uyo kufak daabelupta, yang iinin o age-nilipta, ipmi finang uyo teleman-temip kale, maak iyo tal bogobe-nala e, ‘Niyo God imi ulaa nimdula kamok kesi tinum Krais o,’ agela e, minte maak iyo tal bogobe-nala e, ‘Niyo God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum o,’ agela no keman-temip kale, iyo mirakel ko age kuguup ugulumi migik migik uyo kafaleman-temip ko.
24 pois falsos cristos e falsos profetas surgirão e realizarão grandes sinais e maravilhas a fim de enganar, se possível, até os escolhidos.
25 Kale nimi aget fugunin uyo, kanupmin kuguup bomi mitam tolon-temu uyo ki, ibo kanupmin bisop bagamin tinum bilip imi weng uyo tinangku-nimip o age-nilita, mitam tilin-tem bom-suluta, kamaa kagal bomi sang uyo bogobeli kale, nimi weng koyo tele tinangku utama-bom-nilipta o ageta ko.
25 Vejam que eu os avisei disso de antemão.
26 “Ulutap kale, kanube tinum iyo maak ibo bogobe-nilip, ‘God imi ulaa dula kamok kesa tinum Krais iyo unanbu no iibaan kugol alba kale, nota atamum o,’ agelip umdii, ibo unemin ba ko. Aa mungkup ulutap kale, maak bogobe-nilip, ‘God imi ulaa dula kamok kesa tinum Krais iyo yak am kutam kal ipkumal so alba o,’ agelip umdii, ibo weng boyo tinangka-bom no kemin ba ko.
26 “Portanto, se alguém lhes disser: ‘Ele está no deserto!’, nem se deem ao trabalho de sair para procurá-lo. E se disserem: ‘Está escondido aqui!’, não acreditem.
27 Kale Mo Tibil imi Man nimi asok tolon-temi uyo, bamalaang famalaak mo alugum abiil so kafin so ilagenabu ulutap ke-nilita, asok tilita, alugum kafin diim unang tinum iyo nitaman-temip ko.
27 Porque, assim como o relâmpago lampeja no leste e brilha no oeste, assim será a vinda do Filho do Homem.
28 “Kale ibo utamipta e, uun dimduum kaanin unan-kalin iyo kwiin tagang tam abiil tigiin kugol sigin-bilip kalaa agelip umdii, boyo ipkil utamipta e, bilip iyo dimduum umaak kaanebelu uta-bomta sigin-bilip kalaa agelan-temip kale, ulutap mufekmufek sang nimi bogobeli bomi mitam tulu umdii, kota ibo utamipta e, nimi tolon-temi uyo digibanu kalaa agelan-temip o,” age Yesus iyo ilami okumop man imi baga-ema ko.
28 Onde estiver o cadáver, ali se ajuntarão os abutres.
29 Kale Yesus iyo tam ilami okumop man imi bogobe-nala e, “Kanupmin kuguup mafak mafak boyo mitam iinu binimanuta, kota tam ataan uyo miliil molu e minte, kayop umi dong ugol mungkup binimanu e minte, biningok ugol mungkup abiil tigiin uyo kupkaa duk finano malaak abe-bulu e minte, iit abiil kun diim umi mufekmufek titil tebesip igil mungkup ilimi ilep uyo kupkaa sigin-bii ilep migik ilep tiine-bala tiine-bala ke-bom no keman-temip ko.
29 “Imediatamente depois da angústia daqueles dias, ‘o sol escurecerá, a lua não dará luz, as estrelas cairão do céu e os poderes dos céus serão abalados’.
30 Kale kafin diim komi tinum miit maak maak nimi ilak dolin binim iyo abiil tigiin kiit fen mufekmufek maak utamipta e, Mo Tibil imi Man iyo iip tem tem ku-tele talanbu tal-bom-nilita, titil kiim uyo ku imi dong uyo tiin bulusii kup sigin-bii talan-be kalaa age-nilipta, fomtuup finan-bom-nilip e, ameman-temip kale,
30 Então, por fim, aparecerá no céu o sinal da vinda do Filho do Homem, e haverá grande lamentação entre todos os povos da terra. Eles verão o Filho do Homem vindo nas nuvens do céu com poder e grande glória.
31 iyo fongket weng kiim ko age bigul weng kiim uyo tinangkulan-temip ko. Kale niyo nalami ensel iyo imdali unanbu no kafin kaa kutufosu komi magaang tem kugol God imi unang tinum ulula ilami ilak dolin iyo afeta ko-nilipta, nimi finang kulep tolon-temip o,” age Yesus iyo ilami okumop man bogobela ko.
31 Ele enviará seus anjos com um forte sopro de trombeta, e eles reunirão os escolhidos de todas as partes do mundo, de uma extremidade à outra do céu.
32 Kale Yesus iyo asok do weng maak bogobe-nala e, “At umi aget uyo fugunolin. Ibo yet bomi kuguup uyo utamipta, umi kon uyo bam daa kalunganu umdii, boyo umi dum abumin uyo mep so tulu kalaa agelan-temip ko.
32 “Agora, aprendam a lição da figueira. Quando os ramos surgem e as folhas começam a brotar, vocês sabem que o verão está próximo.
33 Ulutap kale, utamipta, nimi kuguup kanum tolon-temu umi sang baga-em tebesi uyo mitam tulu kalaa agelan-temip kota, ibo utamipta, boyo nimi tolon-temi umi am uta mep so tulu kalaa agelan-temip ko.
33 Da mesma forma, quando virem todas essas coisas, saberão que o tempo está muito próximo, à porta.
34 “Kale nimi weng bogobelan-temi koyo tinangku-silipta. Unang tinum iip maak maak kamano tiin kafan albip iyo kaanin-tem bom-silipta, nimi weng bogobe-nili, ‘Son-temu uyo, mufekmufek mafak mafak uyo mitam Juda kasel imi diim abelan-temu o,’ agebi uyo mitam tolon-temu ko.
34 Eu lhes digo a verdade: esta geração certamente não passará até que todas essas coisas tenham acontecido.
35 Am maak daanan-temu kota, abiil so kafin so uyo binimanan-temu kuta minte, nimi weng uyo biiluta, binimanan-temaalu binim kale, suun kup bom tuluun kup nan-temu o,” age Yesus iyo do weng boyo baga-ema ko.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras jamais desaparecerão.
36 Kale Yesus iyo bogobe-nala e, “‘Beyo dok kota tolon-temi o?’ nagan-bilip aga? Kafin diim komi tinum iyo utamsaalip e minte, abiil tigiin kasel ensel iyo utamsaalip e minte, God imi Man nagal mungkup utamsaali no kale, boyo nimi Aatum God maagup ita kup utamsa ko.
36 “Contudo, ninguém sabe o dia nem a hora em que essas coisas acontecerão, nem mesmo os anjos no céu, nem o Filho. Somente o Pai sabe.
37 Mo Tibil imi Man niyo asok tilin-tem bom-bili uyo, unang tinum imi kuguup kanuman-temip uyo sugayok Noa imi sip ko age bot afalik dinan-bala unang tinum kuguup kanumsip ulutap ko.
37 “Quando o Filho do Homem voltar, será como no tempo de Noé.
38 Sugayok Noa imi bom-bala ok umi fogo tilin-tem bom-sulu uyo, unang tinum iyo (God imi ilak uyo dolin binim ke-bom-nilip e,) iman unan-bom-nilip e, ok unan-bom no ke-bom-nilip e, tinum iyo unang dula-bilip e, unang iyo tinum dula-bom no ke-bilipta bii, Noa iyo imi sip kiim uyo dinan-bii, binimanu kupka-nala e, Noa ulimal iyo tam sip tem unip ko.
38 Nos dias antes do dilúvio, o povo seguia sua rotina de banquetes, festas e casamentos, até o dia em que Noé entrou na arca.
39 Unang tinum bilip iyo utamipta, ok uyo fogo tolon-temu kalaa agelin-tem ke-bilip e bole, ok uyo fogo tal-nulu e, unang tinum iyo alugum mimilepmu kaansip ko. Ulutap kale, unang tinum iyo God imi ilak uyo dolin-tem bom-bilipta bii, Mo Tibil imi Man niyo tolon-temi ko.
39 Não perceberam o que estava para acontecer até que veio o dilúvio e levou todos. Assim será na vinda do Filho do Homem.
40 Nimi tolon-temi kota, tinum alop iyo maak iman ilang digin-bilip e, ensel iyo tal maak ulaa dep unom-nilip e, maak ita dupkaa unon-temip ko.
40 “Dois homens estarão trabalhando juntos no campo; um será levado, e o outro, deixado.
41 Ulutap kale, nimi tolon-temi kota, unang alop umaak iman telela-bilip e, ensel iyo tal maak ulaa kwep unom-nilip e, maak uta kupkaa unon-temip ko.
41 Duas mulheres estarão moendo cereal no moinho; uma será levada, e a outra, deixada.
42 Kale ibo utamta, ipmi Kamogim niyo dok kota tolon-tema kalaa nagebaalip kale, ibo suun kup telel-bom bigi-bom-nilipta o ageta ko.
42 “Portanto, vigiem, pois não sabem em que ocasião o seu Senhor virá.
43 Nimi do weng katip kaa bogobelan-temi koyo tele tolong do aget fugun-bom-silipta o ageta ko. Kale tinum am kayaak iyo utamata, mililep uyo dok kota tinum yuguut unin iyo tolon-tema kalaa ageba nimnam, beyo kafan bom bigilata, tinum yuguut unin beyo dogobeta talta am boyo dalata ko-nalata, tam imi mufekmufek uyo dugu kulube mitam iinbaala ko.
43 Entendam isto: se o dono da casa soubesse exatamente a que horas viria o ladrão, ficaria atento e não permitiria que a casa fosse arrombada.
44 Kale ulutap ibo utamipta e, Mo Tibil imi Man niyo dok kota tolon-tema kalaa nagebaalip kale, maagalo tem kale, suun kup bigi-bom telel-bom-nilipta o,” age Yesus ilami okumop man imi baga-ema ko.
44 Estejam também sempre preparados, pois o Filho do Homem virá quando menos esperam.
45 Kale Yesus iyo ilami okumop man imi do weng maak bogobe-nala e, “Niyo tinum ogok fomtuup kanu-bom aget tambal fugun-bom no kemin tinum imi sang uyo bogobelan o ageta ko. Kanupmin ogok kemin tinum ilami kamogim iyo ulaa du bogobe-nala e, ‘Kabo nimi ogok kemin tinum bilip iyo tambaliim kup itama-bom tiin molapta, ogok tambal kup ke-bilipta, nimi mufekmufek uyo tambaliim kup bom-buluta, iman taga-emin ulumi am daanan-temu kota, iman uyo ogok kemin tinum imi taga-emal o,’ age bogobe-nalata, dupkaa unon-tema ko.
45 “O servo fiel e sensato é aquele a quem seu senhor encarrega de gerir os outros servos da casa e alimentá-los.
46 Kale ogok kemin tinum beyo kamogim imi weng uta tinangku-nala imi ogok uyo waafulin kup ke-bom ogok kema umdii, kamogim iyo asok tal abomu, tambaliim kup ogok ke-be kalaa age-nalata, deng tebeman-tema ko.
46 Se o senhor voltar e constatar que o servo fez um bom trabalho, haverá recompensa.
47 Kale kamogim iyo bogobe-nala e, ‘Utamita, niyo kugol bomta, katamin-tem bom-bilita, ogok tambal uyo kem-nuubap kalaa ageli kale, ogok afaligen uyo kapmi kopkelita, kapta nimi mufekmufek uyo alugum tiin molan-temap o,’ agelan-tema ko.
47 Eu lhes digo a verdade: ele colocará todos os seus bens sob os cuidados desse servo.
48 Kuta kanube ogok mafak kemin tinum iyo aget fuguno-nala e, ‘Nimi kamogim iyo mufekmufek migik maak tebe daak tamalu kale, yuut tolon-temaala binim o,’ age-nala,
48 O que acontecerá, porém, se o servo for mau e pensar: ‘Meu senhor não voltará tão cedo’,
49 ipkumal ogok kemin tinum iyo ye-bom-nala, ok mafak unan-bii ilum ilum kemin tinum sino ton-bom iman unan-bom ok mafak unan-bom-nala,
49 e começar a espancar os outros servos, a comer e a beber e se embriagar?
50 kamogim iyo dok kota tolon-tema kalaa age fenin binim ke-bom no kema umdii, bom-balata, am maak daanu e, kamogim iyo talta utamata e, kuguup mafak kem tebesa kalaa age-nala e, imi kuguup mafak umdii yan ke-e-bom
50 O senhor desse servo voltará em dia que não se espera e em hora que não se conhece,
51 fomtuup saal daga-bom kaal fuyap kupka-eman-tema uyo kuguup alop waafuna-bom weng kwaasulmin tinum imi kaal fuyap kupka-emin ulutap mungkup kupka-e-balata, ogok mafak kemin tinum iyo bogo-nala e, ‘Kwiin ko so kubo?’ agan-bom-nala e, fomtuup ameman-tema o,” age Yesus ilami okumop man imi baga-ema ko.
51 cortará o servo ao meio e lhe dará o mesmo destino dos hipócritas. Ali haverá choro e ranger de dentes.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.