Mateus 20

GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kale Yesus iyo do weng maak bogobe-nala e, “God imi tebe unang tinum tiin mo-bom mufekmufek taga-em-nuuba umi kuguup uyo sok dum ilang kayaak maak tebe ogok kemin tinum imi kuguup kobe-se ulutap kale, bemi sok dum ilang uyo kwiin kiim kuta minte, imi ogok kemin tinum ita iip maak maak ita kup kale, kutim ataan, kenan o agan-suluta, sok dum ilang kayaak iyo daage no, yol am kugol tinum iyo maak ululita, no nimi ogok kene-bom-nilip mani kwaamin o age-nalata,
1 Jesus disse:
2 daage no tinum iip maak maak iyo itam-nala e, bogobela, ‘Ibo ogok ke-biilan age-silip kwiina kota, ogok ke-bii am maagup kemin umi tisol uta kup tii kobe yakyak keman-temi o,’ age-nala e, imdala no imi sok dum ilang kugol ogok kemip ko.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 “Kale am uyo taabanu e, sok dum ilang kayaak iyo asok tinum fen daage no yol am no abomu, tinum iip maak maak iyo bisop tonbip kalaa age-nala e,
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 bogobela, ‘Ibaa. Ibo no nimi sok dum ilang kugol ogok ke-bilip bii, kwiinuta, ogok ulumi tii tisol uyo kobelan o,’ agela e,
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 tinangku-nilip e, daage no ogok kemip ko.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 “Kale bii am kwiinu ogok uyo binimanan o agan-sulu e, beyo daage no yol am no abomu, tinum iip maak maak iyo asok kugol albip kalaa age-nala e, bogobela, ‘Ibaa. Ibo intaben o ageta am daanbu koyo, bisop albip o?’ agela e,
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 isiik bogobe-nilip e, ‘Nuyo tinum iyo maak tebeta ogok umaak kopmin-tem kale, bisop am kal albup o,’ agelip e, bogobela ko. ‘Ogok umaak kobelin-tem umdii, ibo no nimi sok dum ilang uta ogok kemin o,’ agela e, daage no ogok kemip ko.
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 “Kale atanim tem iinon o agan-sulu e, sok dum ilang kayaak iyo tebe ogok kemin tinum imi tiin molin iyo bogobe-nala e, ‘Ogok kemin tinum iyo alugum olabelap tala tala kelipta, imi tisol uyo kuga-emal o ageta kale, kamaki uyo kabo mep maak aaltam tal ogok kem-silip kwiinu bilip isiik kobe-nalap e minte, bilip imi umik tem uyo ipkumal iip maak taabanu tal ogok ke-bilip iyo kobe no ke-nalapta minte, kamaki kutim tal ogok ke-bilip bilip ita afung afung kobe no kelal o,’ agela e,
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 bole tam tiin molin iyo ogok kemin tinum olabela tal tamip e, beyo tisol uyo yagalami kobe kobe kemsaala kale, kamaki uyo ogok ke-bii am maagup kemin umi tisol uyo tinum aaltam tal ogok ke-bilip bilip isiik kobe-nala e, tam tinum taap tilip iyo asok mungkup ogok ke-bii am maagup kemin umi tisol uta kobe no kela e,
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 aaltam uyo tinum kamaki kutim tal ogok kem albip iyo tal, tisol kwaamum o age tal-nilip e, aget fuguno-nilip e, ‘Nuyo kutim kota ogok kem kwep talanbu tal am kwiina kaa diibelup kale, nuyo tisol bisel kululan-temup o,’ agelip kuta, alugum maagup maagup iyo tinum aaltam tilip imi tisol kululip ulutap ogok ke-bii am maagup kemin umi tisol uta kup kulu-nilipta,
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 utamipta e, numi tisol koyo nugumal mep kwiina tal ogok kem-silip kwiinu imi tisol kululip ulutap kululup kalaa age-nilip e, kamok iyo olsak kupka-e-bom bubun-bom
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 bogobe-nilip e, ‘Kamogim kabaa. Ogok kemin tinum kalip iyo ogok uyo binimanan o agan-suluta, tal-nilip ogok katip kup kelip kale minte, nuta kutim kota tal ataan afek diim koyo ogok kem talanbu tal am kwiina kaa diibelup kuta, intaben o age-nalapta, numi tisol uyo bilip imi tisol kobelap kulutap mungkup nugol kobelap a? Kale boyo felepmin-tem o,’ agelip e,
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 sok dum ilang kayaak isiik tebe bilip imi tinum maagup imi weng uyo yan kebe-nala e, bogobela ko. ‘Nugum kabaa. Sining age tinangku-salapta. Niyo bogopke-nili, “Ogok ke-bii am maagup kemin umi tisol uta kop-kaman-temi o,” agelita, kabo, “Ogok ke-bili bii, am maagup kelan-temi o,” nagebap kale, niyo kabo kuguup mafak kopkelaali kale, nulumi weng bogobup uta kup waafu-nilita, boyo kobeli ko.
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 — ausente —
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 — ausente —
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 “Kale do weng bomi magam uyo, unang tinum dogap ita utamipta, kuguup mafak ke-bulup kalaa age-nilip kamaa kagal imi aget uyo fupkela ko nimi ilak uyo dolip umdii, God imi tiin diim uyo bilip iyo win so kelan-temip kale minte, unang tinum dogap ita siin uyo imi aget uyo fupkela ko nimi ilak uyo do-nilip nimi ogok uta kem tebesip kuta, bilip iyo, ‘Nuyo tambaliim o,’ agan-kalip umdii, God imi tiin diim uyo bilip iyo kubagan-nilip e, win binim kelan-temip (kuta, God iyo bilip iyo alugum maagup tisol tambal kobelan-tema) o,” age Yesus iyo kam age bogobela ko.
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Kale Yesus sino ilami okumop man sino ninggil iyo daage, abiip miton Jerusalam unum o age abe-bom-nilip e, ilami okumop man tuluun kal iyo unang tinum imi iibak tem kulagal ulu kulep yang kweng tola ninggil ilisinon abe-bom-nilip e, bogobela ko.
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 “Ibaa. Jerusalam kamet iinum o age talan-bulup kale, no kugol bom-bulupta, tinum maak tebe-nala e, Mo Tibil imi Man niyo nimdep no tinum amem ko age pris imi kamogimal so ulo utamsip tinum so imi diim daabelata bole, igil weng tegen-bom-nilipta, ‘Tinum beyo angkolip kaanak o,’ nage bogo kupka-nilipta,
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 nimdalip yak Rom kasel imi sagaal diim abelita, ita tebe-nilipta, titul weng bagane-bom-nilip e minte, sok ifet ku saal daga-bom no ke-bii-nilipta, nimdep no at diim kal nim-diilip kaanita, nimdep no namalip bii, am alop kelita, am asuno diim kota God yagal tebe nifolata, asok fen tigi molan-temi o,” age Yesus iyo ilami okumop man ita kup baga-ema ko.
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Kale Sebedi imi kalel uyo umi man tinum alop Jems sino Jon sino iyo kulep Yesus imi finang tal-nulu e, katuun duung fegela daak ton-nulu e, bogobelu ko. “Kamogim kabaa. Niyo, nimi man kalip iyo mufekmufek tambal umaak kanubelal o agan-bii o,” agelu e,
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Yesus iyo dagala, “Kubo, intaben uta niyo kanupnelak o nagan-balap o?” agela e, ogen usiik Yesus imi weng uyo yan kebe bogo-nulu e, “Suuk nala kapmi mitam kamok king ke-nalap unang tinum alugum imi tiin molan-temap uyo, kabo nimi man tinum alop kalip iyo ululapta, maak iyo te kapmi ipkuk ilo keng kal tona e, minte maak ita te afaan ilo keng kal tona no ke-bom kabo dong dagake-bilipta, ninggil ibo unang tinum iyo tiin molin o,” agelu e,
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Yesus iyo fupkela kek fen tiin alop iyo itam-nala e, ilami kaal fuyap kulan-tema umi sang uyo imi bogobe-nala e, “Nugumal ibaa. Ipmi dagagan-bilip bomi magam uyo ibo tele utamin-tem kale, kuguup mafak maak kek kek ita tebe nimi kop-naman-temip uyo ipkil tii boyo ku no kelan-temip aga o?” agela e, bogobe-nilip e, “Aa. Nuyo tii boyo kanupman-temup o,” agelip e,
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Yesus iyo bogobela, “Dam kale, ibo nimi kuguup mafak ko nimi kop-naman-temip ulutap kelan-temip kuta, boyo nimi ogok keluta, tinum ulu-nilita, kamok imi baan diim nimi mep sino albu uyo imdep daalan-temaali kale, boyo nimi Aatum God imi ogok kale, yagal tinum iyo ulusa kale, imdep daalata, ita tebe dong dagane-bilipta, unang tinum iyo tiin molan-temup o,” agela ko.
23 Então Jesus disse:
24 Kale Yesus imi okumop man nagaal kal iyo tinangku-nilip e, okumop man alop bilip iyo olsak kopmip e,
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Yesus iyo olabela okumop man iyo alugum tilip e, bogobela ko. “Ibaa. Ipkil utamipta e, kafin diim kagal God imi ilak dolin binim unang tinum imi kamogimal iyo unang tinum iyo alaang weng uyo kupka-e-bom-nilip e minte, ilimi aget fugunin weng uta kup kuguup mafak uyo kupka-e-bom no kem-nuubip kalaa agesip kuta minte,
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 nimi ilak dolin ibo bilip imi kuguup ko kanum-nuubip boyo ipsiik dagaa ku kanumin ba kale, tinum iyo, ipmi kamok kelan o agela umdii, beyo ilami win uyo kufumin ba kale, bilili age-bom ipkumal imi bon tem kiit fenan-tema bota tambaliim kale minte,
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 ipmi tinum iyo dok ita, nita mitam nugumal imi kamok kelita o agela umdii, beyo alugum ipmi dong daga-emin tinum kelan-tema bota tambaliim ko.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 Kale Mo Tibil imi Man niyo kafin diim koyo bisop tal ton-bom-bilita, tinum ita nimi ogok uyo kenemin o ageta tisaali kale, niyo tal-nilita, fomtuup ogok ke-bom unang tinum iyo dong daga-eman o ageta ti-sii boyo ki, niyo tal-nilita, waasi iyo imkali tebe nangkolip kaanan-temi bota unang tinum kwiin tagang imi ilim uyo bobelita, bilip iyo God imi man ke suun nin o ageta ti-sii kale, ibo nimi unang tinum dong daga-e-bii ulutap ke-bom-nilipta o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
28 Porque até o
29 Kale Yesus sino ilami okumop man sino iyo abiip Jeriko uyo kupkaa abe-bilip e, unang tinum kwiin tagang iyo yak ninggil imi daang begebe no kelip dagaa dep unip ko.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Kale abe-bilip e, tinum tiin mafak alop maak ilep mibiyaang tem kugol tonbip iyo tolong dolipta e, unang tinum iyo bogo-nilip e, “Yesus iyo tiinan-be o,” agan-bilip kalaa age olabe-nilip e, “Kamogim kabaa. Kabo kalapmi afalik King Devit ilatap kale, nuyo i-filin daa kapmi titil uyo ku-nalap dong dogobelal o,” agelip e,
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 unang tinum iyo tebe alop iyo yagan-bom bogobe-nilip e, “Ibo sining agelin o,” agan-bilip kuta, tinum tiin mafak alop bilip iyo asok fomtuup ol-bom-nilip e, “King Devit imi man ilop Kamogim kabaa. Kabo nuyo i-filin daa dong dogobelal o,” agelip e,
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Yesus iyo sining age kugol mo-nala e, olabela, “Ibo, niyo intaben nubelak o ageta olne-bilip o?” agela e,
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 alop isiik imi weng boyo yan kebe bogobe-nilip e, “Kamogim kabaa. Nuyo dong dogobelap alop numi tiin koyo tambalanepmuta, mufekmufek uyo utamamum o ageta olan-bulup o,” agelip e,
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Yesus iyo alop iyo i-filin daa-nala e, yak imi tiin uyo melebela e, maak fagaa alop imi tiin uyo tambalanepmu e bole, Yesus imi ilak uyo dolip e, isino unip ko.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.