Marcos 1
GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH
1 Koyo ki God imi Man Tinum Yesus Krais imi weng tambal so kuguup tambal so kanum tiinan-bii-se umi sang uta bogobelan-temi kale, tinangku-silipta.
1 A boa notícia que fala a respeito de Jesus Cristo, Filho de Deus, começou a ser dada
2 Kale profet Aisaya imi sugamiyok God imi suuk kon tem dola kosa uyo kam age-nala e,
2 como o profeta Isaías tinha escrito. Ele escreveu o seguinte: “Deus disse: Eu enviarei o meu mensageiro adiante de você para preparar o seu caminho.”
3 tinum binim iiban kugol ol-bom bogo-nala e, “Ilep tambal umaak telelamipta, Kamogim iyo yuut talak o,” age felep yak aget telelamin umi diim to bagan abe-salata minte, kapta aaltam umik tem unon-temap o,’ age God iyo ilami Man imi bogobesa o,”
3 E o profeta escreveu também: “Alguém está gritando no deserto: Preparem o caminho para o Senhor passar! Abram estradas retas para ele!”
4 Boyo ok sam uga-emin tinum Jon Baptis imi sang uta kale, beyo no iibaan bagan kugol bom unang tinum iyo baga-e-bom-nala e, “Fupkela ipmi fengmin uyo kupka-nilip meng ok sam ugolipta, God iyo ipmi fengmin uyo kupkan kebela binimanuk o,” agan-bala e,
4 E foi assim que João Batista apareceu no deserto, batizando o povo e anunciando esta mensagem: — Arrependam-se dos seus pecados e sejam batizados, que Deus perdoará vocês.
5 alugum Provins Yuudiya umi abiip maak maak kasel so e minte alugum abiip miton Jerusalam kasel so iyo, no Jon imi weng uyo tinangkamum o age-nilipta, tal afeta-bii ko Jon imi weng uyo tinangka-bom-nilip e, imi aget uyo fupkela ko-nilip e minte, God sino unang tinum so imi tiin diim uyo ilimi fengmin uyo kupkem daga-bom no ke-bilipta, Jon iyo tebe kulep te daak Jodan umi kumun tem to ok sam uyo uga-ema ko.
5 Muitos moradores da região da Judeia e da cidade de Jerusalém iam ouvir João. Eles confessavam os seus pecados, e João os batizava no rio Jordão.
6 Kale Jon iyo (siin God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum maak Elaija imi kuguup kanu-bii-se uta ku-nalata,) ilim tambal migimin binim kale, imi ilim mafak uyo kong ko age kamel umi kon uta butu faabelip uta migi-nala e minte, kao umi kaal uta ugaa ku ol tiil ko age let telela ko magal fildela ilim uyo nagat molu e minte, iman tambal uyo fala-nalata, kubuluum so at tem umi tin ok so uta un-bom no ke-bii-se ko.
6 Ele usava uma roupa feita de pelos de camelo e um cinto de couro e comia gafanhotos e mel do mato.
7 Kale Jon iyo unang tinum iyo bogobe-nala e, “Ipmi tinum tolon-tema o age fen-bilip iyo naga ba kale, nisiik tilita, yagal aaltam nimi umik tem tolon-tema kale, beyo kamok miton kale, ita ita ke niyo kubagani nimkasa kalaa age-nilita, fitom tebepnebu kale, niyo fen tinum kale, niyo bagang-kale yang bemi miit tem uyo suk mo-nilita, imi yaan ilom sok uyo tiila kopmomi binim ko.
7 Ele dizia ao povo: — Depois de mim vem alguém que é mais importante do que eu, e eu não mereço a honra de me abaixar e desamarrar as correias das sandálias dele.
8 Kale niyo ok uta kulu-nilita, ipmi ok sam uyo uga-e-bii kuta, tinum tolon-tema bemi ok sam uga-eman-tema boyo fen ok ba kale, ilami Sinik Tambal ita tebe ipmi iibak tem aget mafak fugunin uyo telela kobela ibo atin tambalanan-temip o,” age Jon iyo baga-emsa ko.
8 Eu batizo vocês com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo.
9 Kale Jon iyo kanum-sala e, kota Yesus iyo Provins Galili umi abiip Nasaret ilota tal tamata, Jodan umi kumun tem kal Jon ita Yesus iyo ok sam ugobela e bole,
9 Nessa ocasião Jesus veio de Nazaré, uma pequena cidade da região da Galileia, e foi batizado por João Batista no rio Jordão.
10 ok tem uyo kupkaa mitamta yuut kiit fenata e, abiil tigiin uyo tem kalo kolu e, God imi Sinik iyo uun abim ulutap ke-nalata, malaak Yesus imi diim uyo abela kalaa agela e bole,
10 No momento em que estava saindo da água, Jesus viu o céu se abrir e o Espírito de Deus descer como uma pomba sobre ele.
11 abiil tigiin kwiit ilota God imi weng kwaala tulu kwek uyo bogo-nala e, “Kabo nimi Man bubul kale, niyo kapmi deng kup taban-bii o,” agela ko.
11 E do céu veio uma voz, que disse: — Tu és o meu Filho querido e me dás muita alegria.
12 Kale kam agan-kala e, God imi Sinik iyo maak fagalin tap tal abata, Yesus iyo asit kup daala unan-bii iibaan bagan maak kubela kale,
12 Logo depois o Espírito Santo fez com que Jesus fosse para o deserto.
13 no sep kugol bom-bala bii, am ulumi kup 40 kelata, Saatan tebe Yesus iyo dup-kugulita, Yesus beyo kuguup mafak umaak kanubela kalaa agon o age-nalata, dup-kugum yakyak kema ko. Kale Yesus iyo sep tolop atul kup tebesip so bom-bala e, ensel iyo tal-nilip e, Yesus iyo dong dogobe tiin mo-bom-nilip e, iman ifemip ko.
13 Jesus ficou lá durante quarenta dias, sendo tentado por Satanás. Ali havia animais selvagens, e os anjos cuidavam de Jesus.
14 Kale tam ok sam uga-emin tinum Jon iyo (tebe King Herot imi kuguup mafak sang uyo baga-e-balata, Herot iyo tebe un tubulin kulula tal Jon iyo) sok de do dep daalip bom-bala e, Yesus iyo tal Provins Galili tal-nala e, God imi weng tambal umi sang uyo unang tinum iyo bogobe-nala e,
14 Depois que João foi preso, Jesus seguiu para a região da Galileia e ali anunciava a boa notícia que vem de Deus.
15 “God imi tebe unang tinum imdep tam ilami daam tem daa tiin molan-tema uyo mep tulu kale, ibo utamipta, God iyo numi fengam-nuubup uyo im-kuguman-tema kalaa age-nilipta, ipmi fengmin uyo kupkaa aget fupkela ko-nilipta, God imi weng tambal uyo aafen kalaa age imi ilak uta dolipta o,” age baga-ema ko.
15 Ele dizia:
16 Kale am maak daanu e, Yesus iyo Galili Ok Muk umi kan tem ku-tele abe-bom-nala e, Saimon so ilami niing Andru so alop ita itama kale, alop bilip iyo aniing abu kulep no tolip saanin tinum kale, bilip iyo aniing abumin men uyo kwaalip daak ok tem abelu aniing fen-bilip kalaa age
16 Jesus estava andando pela beira do lago da Galileia quando viu dois pescadores. Eram Simão e o seu irmão André, que estavam no lago, pescando com redes.
17 Yesus iyo no alop bilip imi bogobe-nala e, “Nugumal ibaa. Ipmi ogok ke-bilip boyo kupkaa tilipta, nisino ninggil abe-bomta ogok migik maak kobe imdalita, aniing abum-nuubip kulutap kem tiine-bomta unang tinum iyo afeta imdep meng God imi miit tem daagamin o,” agela e,
17 Jesus lhes disse:
18 alop iyo tolong do-nilip e, ilimi aniing abumin men uyo yuut bisat kupka-nilip e, Yesus imi daang begebe unip ko.
18 Então eles largaram logo as redes e foram com Jesus.
19 Kale Yesus iyo alop iyo imdep mep ko daage yang abomu, minte tinum alop maak ilimi bot tem katam kal ilimi aniing abumin men dalata taban unbu uyo bigina-bilip kalaa age itama kale, bilip iyo Sebedi imi man Jems so e minte ilami niing Jon so ita kale,
19 Um pouco mais adiante Jesus viu outros dois irmãos. Eram Tiago e João, filhos de Zebedeu, que estavam no barco deles, consertando as redes.
20 alop iyo bogobe-nala e, “Nugumal ibaa. Ipmi ogok ke-bilip uyo kupkaa tilipta, niso ninggil abe-bomta nimi ogok usiik maak kobelita, ogok kemin o,” agela e bole, alop iyo tolong do-nilip e, aalap Sebedi so Sebedi imi ogok ke-emin tinum so ita bot tem kutam kal imka-nilip e, alop no Yesus imi daang begebe daaginip ko.
20 Jesus chamou os dois, e eles deixaram Zebedeu, o seu pai, e os empregados no barco e foram com ele.
21 Kale Yesus ninggil iyo no abiip maak Kapeneam kal bilip nala e, tam God imi ifin am kota Yesus iyo no Juda kasel imi ulotu am tam-nala e, unang tinum imi kafale-balata,
21 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Cafarnaum, e, no sábado, ele foi ensinar na sinagoga .
22 kumang muuna tala ke-nilip e, bogolip, “Bemi weng kafalemin kuguup uyo atin fen ugulumi migik kale, God imi aget fugunin uta dagaa ku uta-bom-nalata, nuyo fomtuup kafale-be kuta minte, numi ulo utamsip tinum kalip ita kanube nuyo fomtuup kafalebe-nimip binim o,” agan-kalip ko.
22 As pessoas que o escutavam ficaram muito admiradas com a sua maneira de ensinar. É que Jesus ensinava com a autoridade dele mesmo e não como os mestres da Lei.
23 Kale ulotu am kutam uyo tinum maak sinik mafak tebe dufak daasa iyo kutam kal alba kale, kota sinik mafak ko tinum bemi diim alba iyo ol-bom-nala e,
23 Então chegou ali um homem que estava dominado por um espírito mau. O homem gritou:
24 bogola, “Nasaret kayaak Yesus kabo, nuyo intap nubelan o age-nalapta talap a? Kabo, tal nuyo ifak daali win binim kelin o age-nalapta, talap aga? Niyo katamita e, kabo God imi tinum ulaa kamdu-nala kamdala ti-salap kapta kalaa agebi o,” agela e minte,
24 — O que quer de nós, Jesus de Nazaré? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem é você: é o Santo que Deus enviou!
25 Yesus isiik tebe sinik mafak beyo an-togon-bom bogobe-nala e, “Kabo sining age-nalap tinum beyo dupkaa yak iinaal o,” agela e,
25 Então Jesus ordenou ao espírito mau:
26 kota sinik mafak beyo tebe-nala e, tinum beyo ilibe daala unba talba ke-bom fomtuup olan-kala e, kota dupkaa yak iina ko.
26 Aí o espírito sacudiu o homem com violência e, dando um grito, saiu dele.
27 Kale unang tinum iyo alugum kumang mo-nilip e, ipkumal migik iyo daga una tala ke-bom bogo-nilip e, “Koyo intaben umaak mitam tulu a? Beyo kuguup ugulumi migik maak kwep tal nuyo kafale-be kale, beyo fen tinum kuta, bemi titil uyo tii kale, sinik mafak bilip iyo fomtuup bogobe-nala e, ‘Yak iinin o,’ agelata, imi weng uta tinangkan-bilip kuba,” agelip ko.
27 Todos ficaram espantados e diziam uns para os outros: — Que quer dizer isso? É um novo ensinamento dado com autoridade. Ele manda até nos espíritos maus, e eles obedecem.
28 Kale Yesus imi win uyo yuut yak Provins Galili umi alugum abiip maak maak uyo yakyak ke senganu ko.
28 E a fama de Jesus se espalhou depressa por toda a região da Galileia.
29 Kale kota Yesus so Jems so Jon so okumop man migik migik so ninggil iyo tam ulotu am uyo kupka-nilip e bole, daage no abe tam Saimon so Andru so alop imi am uyo tam abomu e,
29 Logo depois, Jesus, Simão, André, Tiago e João saíram da sinagoga e foram até a casa de Simão e de André.
30 Saimon imi alol uyo kaal mimin tebepmu mafak umo-bom bet diim kal albu kalaa age-nilip e, kota Yesus iyo yuut bogobelip e,
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre. Assim que Jesus chegou, contaram a ele que ela estava doente.
31 Yesus iyo tal unang bomi sagaal uyo waafuu kufola fen molu e, kota umi kaal mimin uyo binimanepmu e, asok uta tebe-nulu e, bilip imi iman uyo telela kobelu ko.
31 Ele chegou perto dela, segurou a mão dela e ajudou-a a se levantar. A febre saiu da mulher, e ela começou a cuidar deles.
32 Kale bom-bilip ataan uyo, tem iinon o agan-sulu e, (God imi ifin am uyo binimanu kalaa age-nilipta,) abiip kasel iyo unang tinum mafak ilin so unang tinum sinik mafak tebe ifak dagan unsu so iyo alugum fakamo Yesus imi finang telemip kale,
32 À tarde, depois do pôr do sol , levaram até Jesus todos os doentes e as pessoas que estavam dominadas por demônios.
33 abiip kasel unang tinum kwiin tagang iyo tebe Yesus imi alba kutam umi amitung uyo bugulip ko.
33 Todo o povo da cidade se reuniu em frente da casa.
34 Kale Yesus iyo tebe-nala e, unang tinum kwiin tagang iyo, kanumin kanumin mafak ilin umobip iyo telela imka-bom-nala e minte, sinik mafak iyo fot tebela yak iine-bom no kemip kale, Yesus iyo utamata e, sinik mafak iyo nitamipta, beyo God imi ulaa dula kamok kesa tinum ita kalaa nagebip kalaa age-nalata, bogobe-nala e, “Ibo nimi sang uyo bagamin ba o,” age-nala e, sinik mafak iyo fegelebela ko.
34 Jesus curou muitas pessoas de todo tipo de doenças e expulsou muitos demônios. Ele não deixava que os demônios falassem, pois eles sabiam quem Jesus era.
35 Kale tam am daan daan ti-sulu e, kota Yesus iyo fen tam abe no tinum binim iibaan kugol God iyo aman duga-ema ko.
35 De manhã bem cedo, quando ainda estava escuro, Jesus se levantou, saiu da cidade, foi para um lugar deserto e ficou ali orando.
36 Kale Saimon so ilami ipkumal so ninggil iyo fenta utamipta, Yesus iyo imkaa una kalaa age-nilip e, igil Yesus imi umik tem daage no
36 Simão e os seus companheiros procuraram Jesus por toda parte.
37 abomu, alba kalaa age-nilip e, bogobelip, “Kabaa. Unang tinum kwiin tagang iyo, dong daga-emal o age-nilipta, talta kapmi fen-bilip o,” agelip e minte,
37 Quando o encontraram, disseram: — Todos estão procurando o senhor.
38 Yesus isiik bogobe-nala e, “Niyo alugum abiip maak maak kalip imi weng kupka-eman o age-nilita, talbi kale, unang tinum ko tal nimi fen-bilip bilip iyo weng uyo kupka-e-maansi kale, imka-nulupta, yak abiip migik migik isiik weng uyo kupka-e-bilita, ninggil unum o,” agela ko.
38 Jesus respondeu:
39 Kale alugum Provins Galili uyo yakyak ke-bom-nala e, ilimi ulotu am kutam kal weng uyo baga-e-bom-nala e, sinik mafak unang tinum imi diim albip iyo fot tebe-bom no kem tiinema ko.
39 Jesus andava por toda a Galileia, anunciando o evangelho nas sinagogas e expulsando demônios.
40 Kale tam tinum kaal mafak kesa maak ipkumal tebe fot tebelip yang sep kugol nuuba iyo Yesus imi finang tal-nala e, kamok king imi weng umka-emin umi kuguup uta ku-nala e, tal katuun duung fegela daak ton Yesus iyo fomtuup daga-nala e, “Kabo tii kale, dong dogopnelan o agelap umdii, nimi kaal mafak koyo telela kopne-namap o,” agela ko.
40 Um leproso chegou perto de Jesus, ajoelhou-se e disse: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser.
41 Kale Yesus iyo tinum beyo fomtuup du-filin daa imi sagaal uyo kwep yak tinum bemi kaal diim uyo daa bogobe-nala e, “Aa. Niyo dong dogopkelan o ageta kale, kaa telela kamoli tambalanap o,” agela e bole,
41 Jesus ficou com muita pena dele, tocou nele e disse:
42 tinum bemi kaal mafak uyo maak fagaa binimanepmu tinum kasagim kela e,
42 No mesmo instante a lepra desapareceu, e ele ficou curado. Então Jesus o mandou embora.
45 Kuta tinum beyo abe-bom-nala e, Yesus imi tebe kaal mafak telela doba umi sang uyo kupkem daga-bom-nala e, weng kwaala unu tulu ke-balata, Yesus iyo utamata e, unang tinum kwiin tagang iyo telemip kalaa age-nalata, tam abiip maak maak kem unoma binim kupkaa tam tinum binim iibaan kugol bom-bala e, alugum abiip maak maak umi unang tinum iyo Yesus imi finang uyo keng-tele tele-bala keng-tele tele-bala kemip ko.
45 Mas o homem começou a falar muito e espalhou a notícia. Por isso Jesus não podia mais entrar abertamente em qualquer cidade, mas ficava fora, em lugares desertos. E gente de toda parte vinha procurá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.