Marcos 15
GOD IMI WENG (TLF) vs NVT
1 Kale am daanu e, kutim kota tinum amem ko age pris imi kamogimal so Juda kasel imi kamogimal so ulo utamsip tinum imi kamogimal so kamok kamok migik so iyo weng uyo telela ko-nilip e, kota ilimi un tubulin iyo bogobelip e, ita Yesus iyo sok de do dep no daalip yak Rom kasel imi kiyap Pailat imi sagaal diim abela ko.
1 De manhã bem cedo, os principais sacerdotes, os líderes do povo e os mestres da lei — todo o alto conselho — se reuniram para discutir o que fariam em seguida. Então amarraram Jesus, o levaram e o entregaram a Pilatos.
2 Kale Yesus iyo Pailat imi tibit diim kal mola e, Pailat iyo daga-nala e, “Kabo Juda kasel imi kamok king iyo kulbap bele ki?” agela e minte, Yesus isiik bogobe-nala e, “Niyo maak bogolin-tem kale, kapkal bogolap o,” agela ko.
2 Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
3 Kale tinum amem imi kamogimal iyo mufekmufek kwiin tagang umi sang uyo bisop bogo-nilip e, “Tinum beyo tuluun kanubeta fenga koba o, fenga koba o,” agan-bilip e,
3 Os principais sacerdotes o acusaram de vários crimes,
4 Pailat iyo asok maak so Yesus imi daga-nala e, “Kabo mufekmufek sang yamyam uyo kwep yak kapmi win tem tilike-bilip boyo tolong dolap a? Kabo intaben o ageta bilip imi weng boyo yan kebelin-tem kupka-nalapta, sining agebap o?” agan-be kuta,
4 e Pilatos perguntou: “Você não vai responder? O que diz de todas essas acusações?”.
5 Yesus iyo Pailat imi weng maak yan kepmoma binim kupkala kalaa age-nala e, Pailat iyo kumang mo aget yamyam fuguna ko.
5 Mas, para surpresa de Pilatos, Jesus não disse coisa alguma.
6 Kale Juda kasel bilip imi kuguup uyo kanumin kale, utamipta, atol mitam tulu koyo, Juda kasel imi ifin am ko age Pasova unan-kalin umi am uyo daanu kalaa age-nilip e, tala tala kelip e, Rom kasel imi kiyap iyo bogobe-nala e, “Tinum sok desup iyo ipkil bogo-nilip, ‘Kanuminak beta talaa daalin o,’ agelip kalaa age-nilita, bogobeli beta kup talaa daalin o,” agela e, igil, “Beta o,” agelan age-silip kanube ilami waasi dinan-kalin iyo kulula no talaa daa win tolobelip daage un un kem-nuubip kale,
6 A cada ano, durante a festa da Páscoa, era costume libertar um prisioneiro, qualquer um que a multidão escolhesse.
7 Kale siin kota tinum milii maak tebe gavman iso waasi dinan-bom-nilip e, tinum iyo aa-bilip kaana-bilip e, kota gavman iyo tebe tinum kulip iyo sok dinan-bii kolip kalabus am kutam kal bilip kale, kutam bilip imi tinum maak bemi win uyo Barabas ko.
7 Um dos prisioneiros era Barrabás, um revolucionário que havia cometido assassinato durante uma revolta.
8 Kale tinum tal ibolip iyo meng-nilip e, Pailat imi bogobe-nilip e, “Siin Pasova iman un-bulup kuguup kanu-em-nuubap ulutap kebelal o,” agelip e minte,
8 A multidão foi a Pilatos e pediu que ele libertasse um prisioneiro, como de costume.
9 — ausente —
9 Pilatos perguntou: “Querem que eu solte o ‘rei dos judeus’?”.
10 — ausente —
10 (Pois havia percebido que os principais sacerdotes tinham prendido Jesus por inveja.)
11 tinum amem ko age pris imi kamogimal iyo tebe tinum tal ibolip iyo wit mobelipta, igil Pailat imi weng boyo yan kebe-nilip e, “Kapmi kayaam iyo bogobelapta, Barabas ita kup talaa daalin o,” agelip e,
11 Nesse momento, os principais sacerdotes instigaram a multidão a pedir a libertação de Barrabás em vez de Jesus.
12 asok Pailat iyo bogobe-nala e, “Kam agelip bole, Juda kasel ipmi, ‘Kamok king o,’ agan-nuubip keyo dogonubelal o nagan-bilip o?” agela e minte,
12 Pilatos lhes perguntou: “Então o que farei com este homem que vocês chamam de ‘rei dos judeus’?”.
13 isiik ol-bom-nilip e, “Dep yak at diim daa dubiit mo angkolin o,” agelip e,
13 “Crucifique-o!”, gritou a multidão.
14 Pailat iyo bogobe-nala e, “Intaben o ageta ibo boyo kam agan-bilip a? Dogonupmin umi fengmin uta fenga koba kalaa ageta bomi kalan o age-nulupta, angkolan-temup o?” agan-be kuta, tolong do-nilip e, fomtuup ol-bom-nilip e, “Dep yak at diim daa dubiit mo angkolin o,” agan-kalip ko.
14 “Por quê?”, quis saber Pilatos. “Que crime ele cometeu?” Mas a multidão gritou ainda mais alto: “Crucifique-o!”.
15 Kale Pailat iyo, kanubelita, tinum tal ibolip imi aget uyo tambalanepmuk o age-nala e, bilip imi weng uyo tinangku-nala e, ilami waasi dinan-kalin tinum iyo bogobelata, no Barabas ita talaa daa dupkalip daagina e bole, waasi dinan-kalin iyo bogobela ita sok ifet uyo ku Yesus iyo saal dagan-bii angko dupkalip e, kota waasi dinan-kalin tinum bilip imi bogobe-nala e, “Ibo dep yak at diim kal dubiit mo angkolin o,” age-nala e, daapma yak waasi dinan-kalin bilip imi diim abela ko.
15 Para acalmar a multidão, Pilatos lhes soltou Barrabás. Então, depois de mandar açoitar Jesus, entregou-o aos soldados romanos para que fosse crucificado.
16 Kale waasi dinan-kalin tinum bilip iyo tebe Yesus iyo duptamo tam kiyap imi am afalik umi atuk kutam uyo ilimi sinamin am kale, dep tam kutam daa-nilip e, waasi dinan-kalin tinum iyo alugum tala tala ke-nilip e,
16 Os soldados levaram Jesus para o palácio do governador (lugar conhecido como Pretório) e chamaram todo o regimento.
17 bisop bogo kamok king imi ilim tiimin ulutap kebe tiibelum o age-nilipta, ilami ilim uyo dulu kupkan kebe-nilip e, ilimi ilim isagulut maak uta ku kwaak kalibe-nilip e minte, sok ningiling so uta ugaa ku-nilip e, king imi dufalum ulutap kebe ilu ko kwep tam imi dubom diim uyo kwaak kalibe-nilip e,
17 Vestiram Jesus com um manto vermelho, teceram uma coroa de espinhos e a colocaram em sua cabeça.
18 titul weng baga-e-bom-nilip e, “Juda kasel imi kamok king kabo albap aga o?” age-nilip e,
18 Então o saudavam, zombando: “Salve, rei dos judeus!”.
19 at kun iyo du imi dubom uyo do-e-bom-nilip e minte, tebe duban tagaa ko-e-bom-nilip e, king imi weng umka-emin umi kuguup kanumin kale, katuun duung fegela daak ilami miit tem kugol ton-nilip e, weng tambal uyo baga-emip kuta, boyo bisop titul weng baga-e-bom kanu-emip ko.
19 Batiam em sua cabeça com uma vara, cuspiam nele e ajoelhavam-se, fingindo adorá-lo.
20 Kale titul weng baga-e-bilip uyo binimanu e, kota bilip iyo ilim isagulut kwaak kalibelip uyo dalaa kupkan kebe-nilip e, asok ilami ilim uta migibe-nilip e, dep tam abiip abe-nulupta, dep no, at diim kal dubiit mo angkolum o age-nilipta, dep tam abe unip ko.
20 Quando se cansaram de zombar dele, tiraram o manto vermelho e o vestiram com suas roupas. Então o levaram para ser crucificado.
21 Kale waasi dinan-kalin tinum iyo Jerusalam uyo kupka-nilip e, Yesus iyo duptamo abe-bom-nilip e, utamipta e, Aleksanda so Rufus so alop imi aalap Saimon Sairini kayaak iyo sep ilota talan-be kalaa age-nilip e, asit kup ninuk tebebe-nilip e, Yesus imi dubiit mo angkolan-temip umi at uyo kobelip Saimon isiik kuptamola e, isino daage
21 Um homem chamado Simão, de Cirene, passava ali naquele momento, vindo do campo. Os soldados o obrigaram a carregar a cruz. (Simão era pai de Alexandre e Rufo.)
22 tam tam no Golgota Tigiin ko age Dabaal Kun Tigiin o agan-nuubip uyo unip ko.
22 Levaram Jesus a um lugar chamado Gólgota (que quer dizer “Lugar da Caveira”).
23 Kale waasi dinan-kalin tinum bilip iyo sok dum ok so minte marasin so uyo kwego dego ke fiksigi ko-nilip e, Yesus imi kopmup unelata, imi dep yak at diim daa sil bigibelan-temup umi kaal fuyap uyo katip so kebeluk o age kobelip kuta, Yesus iyo “Waago o,” age kulala ko.
23 Ofereceram-lhe vinho misturado com mirra, mas ele recusou.
24 Kale kota Yesus iyo at diim uyo dubiit mo dup-dii bom-nilip e, aaltam kota tuum kangkang uyo kulu kululup iit o malaak o ke-bomta, waanta ita ita kela kalaa age, beta Yesus imi ilim uyo kula kula kelum o age-nilipta, Yesus imi ilim umdii dulube-nilip e, togolip ko.
24 Então os soldados o pregaram na cruz. Depois, dividiram as roupas dele e tiraram sortes para decidir quem ficava com cada peça.
25 Kale Yesus imi at diim dubiit molip uyo, ataan tal dubim e tilin-tem bom-suluta, dep yak at diim daa dubiit molip ko.
25 Eram nove horas da manhã quando o crucificaram.
26 Kale Pailat imi ogok kemin tinum maak tebe at kom maak ku-nala e, dok umi kalan uta Yesus iyo angkolip kalaa age-nala e, umi sang uyo bomi diim kwegal dola ko-nala e, “Tinum keyo Juda kasel imi kamok king o,” agela e, at kom uyo dola kwep iit Yesus imi dup-diilip umi at diim kal kup-diilip ko.
26 Uma tabuleta anunciava a acusação feita contra ele: “O Rei dos Judeus”.
27 Kale waasi dinan-kalin tinum iyo tebe Yesus iyo dep yak at diim kal dup-diilip uyo, asok tinum ipkum aa-bom imi mufekmufek daga-emin tinum alop maak igil mungkup kulep tal at diim kal im-dii no ke-nilip e, maak ita dep te Yesus imi ipkuk ilo keng kal dup-dii som, minte maak ita dep te afaan ilo keng kal dup-dii no kelip kale,
27 Dois criminosos foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
28 [kanubelip boyo, sugayok uyo God imi suuk kon tem weng uyo bogo-nulu e, “Bilip iyo kuguup mafak uyo un tubulin imi tebe fuut tibin imi kupka-em-nuubip ulutap ke tinum begal mungkup kobelip o,” agesu kale, ko tol mitam tulu ko.]
28 Assim, cumpriram-se as Escrituras que diziam: “Ele foi contado entre os rebeldes”.
29 Kale tinum mep so ko tiinan-bilip bilip iyo tebe Yesus iyo aban dii-e-bom titul weng baga-e-bom-nilip e, “Kabaa. Kalapmi bon tem bogo-nalap, ‘Niyo ulotu am miton uyo dalata kulep toli bii, am alop keluta, am asuno diim kota asok de kolan-temi o,’ age kalapmi tok uyo bogobap kale,
29 O povo que passava por ali gritava insultos e sacudia a cabeça em zombaria. “Olhe só!”, gritavam. “Você disse que destruiria o templo e o reconstruiria em três dias.
30 kabo ki kalapmi kaal ilak uyo do-nalapta, at diim kam-diilip uyo talaa kupkaa malaak kafin diim talaal o,” age titul weng baga-e-bilip e minte,
30 Pois bem, salve a si mesmo e desça da cruz!”
31 tinum amem ko age pris imi kamogimal so ulo utamsip tinum so igil mungkup Yesus iyo titul weng baga-e-bom ninggil bogobina tala ke-bom-nilip e, bogolip, “Beyo unang tinum migik imi kaal ilak uta do dong daga-e-bala waalanan-nuubip kuta minte, intaben o ageta ilami kaal ilak bota do waalan-nama binim a?
31 Os principais sacerdotes e os mestres da lei também zombavam de Jesus. “Salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo!”, diziam.
32 Kanube beyo fen God imi ulaa dula kamok ke-nala e minte, Israel kasel numi kamok king ke no kesa umdii, yagal at diim uyo talaa kupkaa malaak kafin diim abelata, nugol atamupta e, beta tuluun God imi Man kalaa agelum o,” age titul weng baga-e-bilip e minte, tinum alop Yesus isino ninggil maagup at diim kal im-diibip igil mungkup weng mafak baga-e-bom no kemip ko.
32 “Que esse Cristo, o rei de Israel, desça da cruz agora mesmo para que vejamos e creiamos nele!” Até os homens crucificados com Jesus o insultavam.
33 Kale ataan tal dubim e tulu e, mililebok afalik uyo mitam abuta, alugum kafin kaa kutufosu uyo mililan-bom-bulu bii, ataan uyo fupkela te kek iinu e, kota mililanbu uyo asok binimanu ko.
33 Ao meio-dia, desceu sobre toda a terra uma escuridão que durou três horas.
34 Kale ataan uyo te kek iinu e, kota Yesus iyo Hibru ilimi weng uyo ku fomtuup ola-nala e, “Eloi, eloi, lama sabaktani o?” agela kale, bomi magam uyo bogo-nala, “Nimi God kabaa. Nimi God kabaa. Intaben o age-nalapta, kabo bisat nimkabap o?” agan-kala e minte,
34 Por volta das três da tarde, Jesus clamou em alta voz: “ Eloí, Eloí, lamá sabactâni? ”, que quer dizer: “Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?”.
35 tinum kugol mobip imi tinum iip maak maak iyo tolong do-nilip e, bogolip ko. “Beyo sugamiyok God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum bii-se Elaija imi ole-be o,” age-nilip e,
35 Alguns dos que estavam ali, ouvindo isso, disseram: “Ele está chamando Elias”.
36 tinum maak ita yuut yang mufekmufek tiyuup kon ulutap uyo ku sok dum ok amil tebesu uyo kup-kubu-nala e, at daang diim iinu e, “Unelal o,” age ilu kwep iit kobe-nala e, ipkumal imi bogobe-nala e, “Nuyo kiit fen ata-bom-sulupta, Elaija iyo talta talaa dep malaak daala kalaa age atamum o,” agela e bole,
36 Um deles correu, ensopou uma esponja com vinagre e a ergueu num caniço para que ele bebesse. “Esperem!”, disse ele. “Vamos ver se Elias vem tirá-lo daí.”
37 Yesus iyo asok Aalap iyo fomtuup olabe-nala e, kota mam timi age binimana ko.
37 Então Jesus clamou em alta voz e deu o último suspiro.
38 Kale ulotu am miton kutam kal ilim afalik maak kup-diilip God imi abiin amem uyo uksu-bomu kale, Yesus iyo kaana e, kota ilim boyo dong katam-tele bigi kwep tiinu ki te daak kafin diim daa kupkaa milii so milii so alop kano kulep tolu e, God imi abiin amem kutam uyo kemanu ko.
38 A cortina do santuário do templo se rasgou em duas partes, de cima até embaixo.
39 Kale waasi dinan-kalin tinum imi tiin molin iyo Yesus imi tibit diim mep so kugol moba kale, atamata e, Yesus iyo kanube kaana kalaa age-nala e, bogola, “Tinum keyo fen God imi Man o,” agela ko.
39 Quando o oficial romano que estava diante dele viu como ele havia morrido, exclamou: “Este homem era verdadeiramente o Filho de Deus!”.
40 Kale unang kwiin tagang igil mungkup Golgota Tigiin kugol albip kale, no abe yang simanim so kugol mo-bom, ata-bom-sulupta, waasi iyo tebe Yesus iyo intaben nubelip kalaa agelum o age-nilipta, mangkal no atamamip kale, unang mobip bilip iyo Makdala kayaak unang Maria ugol, asegim Jems so Josep so imi ogen Maria ugol, Salomi ugol, minte ipkumal igil no mangkal ita kugol mobip kale,
40 Algumas mulheres observavam de longe. Entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago, o mais jovem, e de José, e Salomé.
41 siin uyo Yesus imi Provins Galili umi bom tiine-bala uyo, unang asuno bilip iyo Yesus sino tiine-bom imi iman uyo fuu-e-bom e minte, tiin mo no kem-nuubip kale, iso e minte imi ipkumal kwiin tagang iso mangkal maagup Yesus iso dagaa dep tal Jerusalam e tal-nilip e, mangkal mo-bom Yesus iyo atamamip ko.
41 Eram seguidoras de Jesus e o haviam servido na Galileia. Também estavam ali muitas mulheres que foram com ele a Jerusalém.
42 — ausente —
42 Tudo isso aconteceu na sexta-feira, o dia da preparação, antes do sábado. Ao entardecer,
43 — ausente —
43 José de Arimateia foi corajosamente a Pilatos e pediu o corpo de Jesus. (José era um membro respeitado do conselho dos líderes do povo e esperava a chegada do reino de Deus.)
44 Pailat iyo kumang mo aget fugun-bii-nala e, “Beta fen yuut kaana bele ki?” age-nala e, waasi dinan-kalin tinum imi tiin molin iyo olapma tal tama e, Pailat iyo daga-nala e, “Yesus iyo fen yuut kaana bele ki?” agela e,
44 Surpreso com o fato de Jesus já estar morto, Pilatos chamou o oficial romano e perguntou se fazia muito tempo que ele havia morrido.
45 “Aa bole, sugayok kaanba o,” agela e, waasi dinan-kalin tinum imi tiin molin imi weng uta tinangku-nala e bole, Josep iyo bogobe-nala e, “Tambaliim kale, no-nalapta, talaa dep no dubalal o,” agela e, una ko.
45 O oficial confirmou que Jesus estava morto, e Pilatos disse a José que podia levar o corpo.
46 — ausente —
46 José comprou um lençol de linho, desceu o corpo de Jesus da cruz, envolveu-o no lençol e colocou-o num túmulo escavado na rocha. Então rolou uma grande pedra na entrada do túmulo.
47 — ausente —
47 Maria Madalena e Maria, mãe de José, viram onde o corpo de Jesus tinha sido sepultado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.