Lucas 13
GOD IMI WENG (TLF) vs NAA
1 Kanupmin am daanbu kugol, unang tinum albip iyo tal Yesus imi diim kal bogopmip, “Unang tinum iip maak maak Provins Galili kasel iyo, God imi, ‘Misam o,’ agelum o age-nilipta, tolop uyo kulep tal tolipta, pris ko age tinum amem ita tolop uyo ino fuu-bilipta, kiyap Pailat imi waasi dinan-kalin tinum imdala tal Galili kasel bilip iyo inolip e, imi isak sino minte tolop imi isak sino kwego dego ke singkam daa-suu o,” agelip e,
1 Naquela mesma ocasião, estavam ali algumas pessoas que falaram para Jesus a respeito dos galileus cujo sangue Pilatos havia misturado com os sacrifícios que os mesmos realizavam.
2 Yesus iyo bogopma, “Ibaa. Ipmi aget fugun-bilip uyo, ‘Galili kasel iyo, milii kulip imi fengmin uyo kwiin kiim kalaa age-nilipta, inolip kaanipta minte, milii imi fengmin uta katip kalaa age-nilipta, imkalipta, waalan-silip o,’ agan-bilip bele ki?
2 Então Jesus lhes disse:
3 Umbae. Nimi weng bogobelan-temi ko tinangku-silipta. Ibo ipmi fengamin uyo kupkaa aget fupkela kolan-temaalip uyo, alugum ibo Galili kasel kulitap ke kaanan-temip kuba.
3 Digo a vocês que não eram; se, porém, não se arrependerem, todos vocês também perecerão.
4 Ulutap kale, siin uyo tinum ilimi kup 18 iyo abiip afalik Jerusalam umi tung tem Siloam kutam kal mo-bom-silipta bole, am timitim maak balaa kumen malaak abuta, inolu kaan-silip kale, ipmi aget fugun-bilip uyo, ‘Jerusalam kasel iyo, milii kulip imi fengmin uyo kwiin kiim utamta, boyo inolu kaanipta minte, milii imi fengmin uta katip atamta, inolin-tem keluta, waalan-silip o,’ agan-bilip bele ki?
4 E, quanto àqueles dezoito sobre os quais desabou a torre de Siloé e os matou, vocês pensam que eles eram mais culpados do que todos os outros moradores de Jerusalém?
5 Umbae. Ibo nimi weng koyo tinangku-silipta. Ipmi fengmin uyo kupkaa aget fupkela kolan-temaalip uyo, alugum ibo tinum kulitap ke kaanan-temip kuba,” age baga-ema ko.
5 Digo a vocês que não eram; mas, se não se arrependerem, todos vocês também perecerão.
6 Kale Yesus iyo do weng maak bogo-nala e, “At yet maak tinum imi sok dum ilang kulagal mosuta bole, tinum sok dum ilang kayaak beyo no at yet boyo utamta, yet umaak abubu kalaa agelan o age-nalata, tal abomu, at dum umaak abulin-tem kalaa agela ko.
6 E Jesus contou a seguinte parábola:
7 Kale ilami ilanggiip ogok kemin tinum imi bogobe-nala e, ‘At dum abumin umi am uyo daanuta, tal utam utam ke-bii atol asuno keli kuta, at yet koyo maak abumin binim kelu kale, at boyo ungkwalal a. Tam at bota tebe-nulu e, kafin umi tugul uyo alugum unan-bulu binimanan-temu bo mafak kale, at bo ungkwalal o,’ agela e,
7 Então disse ao homem que cuidava da vinha: “Já faz três anos que venho procurar fruto nesta figueira e não encontro nada. Portanto, corte-a! Por que ela ainda está ocupando inutilmente a terra?”
8 ilanggiip ogok kemin tinum iyo ilanggiip kayaak imi weng uyo yan kepma, ‘Kamogim kabaa. At boyo kupkalup atol maagup umaak dakan keluta bole, at bomi magam tem uyo kafin fiksigi-nilita, at bomi iman unan-kalin uyo telelebelita,
8 Mas o homem que cuidava da vinha respondeu: “Senhor, deixe-a ainda este ano, até que eu escave ao redor dela e ponha estrume.
9 at dum umaak abulu minte, abulin-tem kelu kalaa ageta bogopnelapta, kota ungkwalan o,’ age-se o,” age baga-ema ko.
9 Se vier a dar fruto, muito bem. Se não der fruto, o senhor poderá cortá-la.”
10 Tam God imi ifin am maak daanu e, Yesus iyo no ulotu am kal unang tinum iyo God imi weng uyo kafalema ko.
10 Num sábado, Jesus estava ensinando numa das sinagogas.
11 Kale unang maak albu boyo sinik mafak tebe mafak ilin kobe kupkala nuubuta bii, atol ulumi kup 18 e minte atuk no dakan ke-nulu e, unang boyo daang sukmon kesu kale, uyo tele mo-numu binim ko.
11 E chegou ali uma mulher possuída de um espírito de enfermidade, havia já dezoito anos; ela andava encurvada, sem poder se endireitar de modo nenhum.
12 Kale Yesus iyo unang boyo utam-nalata bole, olabela tal tamu e, bogobela ko. “Unang kubaa. Niyo kupmi mafak ilin uyo kupkan kep-kami o,” age-nala e minte,
12 Ao vê-la, Jesus a chamou e lhe disse:
13 imi sagaal uyo kwep yak unang bomi dubom diim daala e, maak fagaa tol kup mo-nulu e, God imi deng uyo tebe-bom-nulu e, imi win kufu-emu ko.
13 E, impondo-lhe as mãos, ela imediatamente se endireitou e dava glória a Deus.
14 Kale ulotu am umi kamok iyo utamata e, Yesus iyo God imi ifin am daanbu diim kagal unang uyo telela kola molu kalaa age-nala e, tinum bemi olsak uyo Yesus iyo kobe-nala e, unang tinum bogobela ko. “Am bugup kal boyo ogok kemin kale minte, God imi ifin am daanbu koyo ogok kemin am daanbaalu ko. Ibo tal Yesus imi finang tal tamipta, telela imolak o agelip umdii, ogok kemin am daanuta, tal tamipta telela imkamak o ageta kale minte, God imi ifin am daanu uyo, tal tamip telela imkamin ba o,” agela ko.
14 O chefe da sinagoga, indignado por ver que Jesus curava no sábado, disse à multidão: — Há seis dias em que se deve trabalhar. Venham nesses dias para serem curados, mas não no sábado.
15 Tam Yesus iyo weng yan kebe-nala e, bogola ko. “Kuguup alop waafulin tinum ibaa. God imi ifin am daanbu diim uyo alugum ibo ipmi kao sino dongki sino iyo no ilimi am kal sok tiil to kulep no to ok uyo kobelip unan-nuubip bole a?
15 Porém o Senhor lhe respondeu:
16 Unang koyo Abraham imi man ilop nulutap kale, unang koyo Saatan tebe kufak daalata, daang sukmon ke-bom bii atol ulumi kup 18 ko dakan kesu ko. Kale God imi ifin am kota felepneluta, Saatan imi sok de kosa uyo nita tebeta talaa kwaa-nili e minte, telela ko no keli o,” agela ko.
16 Por que motivo não se devia livrar deste cativeiro, em dia de sábado, esta filha de Abraão, a quem Satanás trazia presa há dezoito anos?
17 Yesus iyo kam agelata bole, kota imi waasi iyo fitom afalik kup tebe-nilip e, weng maak bogolin-tem kelip kale minte, unang tinum iyo Yesus imi kuguup tambal telela-bii kupkaba uyo utam-nilipta, imi deng afalik kup tebemip ko.
17 Tendo Jesus dito estas palavras, todos os seus adversários ficaram envergonhados. Entretanto, o povo se alegrava por todos os feitos gloriosos que Jesus realizava.
18 Yesus iyo asok bogobe-nala e, “Unang tinum mitam God imi daam tem tilip tiin moba bilip iyo dogap ilitap a? Nagal bogobe-nilita, bilip iyo kanupmin unang tinum o agelan-temi ko.
18 Jesus disse:
19 Unang tinum God imi daam tem albip iyo mastat umi san ilitap kale, (mastat san beyo atin fen ilap katipnok kuta minte,) tinum maak tebe dep yang dola bemi tebe te tam kwiin kiim kelan-tema uyo, at ulutap ke kolu e, uun iyo te tam umi tung diim kutam kal imi um uyo dinan-kalon-temip o,” age Yesus iyo bogola ko. (Kale do weng bomi magam uyo bogo-nulu e, “Mastat umi san kulutap mungkup God imi unang tinum iyo kamano koyo iip maak maak kup kebip kuta minte, son-temu uyo, te tam te tam kem kwep unanbu top kwiin tagang kelan-temip o,” agesu ko.)
19 É semelhante a um grão de mostarda, que um homem plantou na sua horta; e cresceu e fez-se árvore; e as aves do céu se aninharam nos seus ramos.
20 Yesus iyo asok weng migik bogobe-nala e, “Unang tinum mitam God imi daam tem tilip tiin moba bilip iyo dogap ilitap a?
20 Disse mais:
21 Nagal bogobe-nilita, bilip iyo kanupmin unang tinum o agelan-temi ko. Kale unang tinum God imi daam tem albip iyo yiis ko age bret fitimin mufekmufek ulutap kale, unang maak tebe yiis katipnok maak tagaa daalu yak flawa afaligen tem iinu fiksigi-bulu bii, maagup kelu kalaa age kupkalu siitap ilugolu e, flawa uyo fito ugulumi migik kelan-temu ulutap o,” age Yesus iyo kam agela ko. (Kale do weng bomi magam uyo bogo-nulu e, “God imi ilak dolin unang tinum iyo unang tinum migik imi iibak tem kal albip umdii, ipkumal God imi ilak dolin binim bilip iyo igilimi migik ke-nilip e, igil mungkup God imi ilak uyo do-nilip e, kwiin tagang kelan-temip o,” agesu ko.)
21 É semelhante ao fermento que uma mulher pegou e misturou em três medidas de farinha, até ficar tudo levedado.
22 Yesus sino ilami okumop man sino iyo, Jerusalam unum o age tam tam yak abiip maak maak kem abe-bom-nilip e, abiip maak kugol bom Yesus iyo God imi weng uyo abiip kasel baga-e-bala siit-nilip e, kupkaa yakyak kemip ko.
22 Jesus passava por cidades e aldeias, ensinando e caminhando para Jerusalém.
23 Kale tinum maak Yesus iyo daga-nala e, “Nugum kabaa. God imi yegeman-tema uyo, tinum iip maak maak ita kup ulaa imdulata, tam God imi abiip unon-temip bele ki?” agela e, Yesus iyo alugum bogobe-nala e,
23 E alguém lhe perguntou: — Senhor, são poucos os que são salvos?
24 “God imi abiip unemin umi amitem uyo katipnok kale, unang tinum kwiin tagang iyo, tam iinum o agan-bilip kuta, iyo bagang-kale tam iinon-temaalip binim kale, ibo dital fagaa God imi weng uyo tambaliim kup waafu-som-nilipta, God imi abiip uyo tam unin o ageta ko.
24 Jesus respondeu:
25 Am maak daanan-temu uyo, abiip tiin molin kayaak beyo fen mo no amitem faal ilolan-tema kale, tinum yang kugol albip ibo no abiip kal mo dok dok ke-bom ol-bom-nilip e, ‘Kamogim kabaa. Faal bitobelap tam tulum o,’ age olabelan-temip kuta, abiip tiin molin iyo yan kebe bogobe-nala e, ‘Umbae. Ibo maak tibit kupkem daalip itamsaali e minte, ibo dogap kal nuubipta, tilip o?’ age dagalan-tema ko.
25 Quando o dono da casa se tiver levantado e fechado a porta, e vocês, do lado de fora, começarem a bater, dizendo: “Senhor, abra a porta para nós”, ele responderá: “Não sei de onde vocês são.”
26 Kale ipkil bogobe-nilip, ‘Kabo tal numi abiip uyo utama-bom nusino iman unan-bom ok unan-bom minte God imi weng tambal uyo baga-e-bom no ke-bom itamsap bole o?’ agelip e,
26 Então vocês dirão: “Comíamos e bebíamos com o senhor. Além disso, o senhor ensinava em nossas ruas.”
27 asok bogobe-nala e, ‘Niyo itamta, fengmin unang tinum ibo nimi unang tinum kalaa agesaali kale, nimkaa daaginin o,’ agon-tema ko.
27 Mas ele dirá a vocês: “Não sei de onde vocês são; afastem-se de mim, vocês todos que praticam o mal.”
28 Ibo itamipta, numi olal Abraham so Aisak so minte Jekop so minte alugum God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum sino iyo God imi abiip kal albip kale minte, God iyo tebe nuyo umik ugobe-nala e, imdala mitam sep kutam kal albup kalaa age-nilipta, ‘Kwiin. Bo so kubo,’ agon-temip kale, ibo kaal fuyap tebebe bom-bulu ilipmi kaal kalan uyo ameman-temip kale,
28 Ali haverá choro e ranger de dentes, quando vocês virem Abraão, Isaque, Jacó e todos os profetas no Reino de Deus, mas vocês lançados fora.
29 kafin kaa kutufosu komi unang tinum kaal kaal iyo tala tala ke-nilipta, Juda kasel iip maak maak kup sino kwego dego ke-nilipta, no God imi abiip kugol God imi man aligaap ke-nilipta, ton-bom iman unan-bom deng tebeman-temip ko.
29 Muitos virão do Oriente e do Ocidente, do Norte e do Sul e tomarão lugar à mesa no Reino de Deus.
30 Unang tinum iip maak maak kamano komi win binim ke kubagansip iyo am afungen tem kota isiik win so kelip e minte, unang tinum iip maak maak kamano komi win so albip isiik am afungen tem kota win binim ke kubagan no kelan-temip o,” age Yesus iyo baga-ema ko.
30 Porém, de fato, há últimos que serão primeiros, e primeiros que serão últimos.
31 Kota Falosi iip maak maak iyo tal Yesus imi bogobe-nilip e, “Kabaa. Provins Galili umi tiin molin tinum Herot iyo bogo-nala, ‘Nalami waasi dinan-kalin tinum iyo imdali no Yesus iyo angkolip kaanak o,’ kagan-be kale, baan yuut Galili koyo kupka-nalap daaginaal o,” agelip e,
31 Naquela mesma hora, alguns fariseus vieram para dizer a Jesus: — Vá embora daqui, porque Herodes quer matá-lo.
32 Yesus iyo yan kebe-nala e, “Herot beyo kuguup mafak utamsa tinum kale, ibo asok no bogobe-nilip e, ‘Yesus imi weng bogopkeba koyo tele tolong dolal o ageta ko. Bogopke-nala, “Niyo kapmi atul uyo finano bilii unon-temaali binim kale, kamano so amsap so uyo unang tinum sinik mafak kwan unsip iyo fot tebe-bom e minte unang tinum mafak ilin umosip iyo telele-bom no kem unom amsap bii kaal o min agan abe-bom-nilita, nimi ogok uyo biniman kupkalan-temi o,” ageba o,’ age ibo no Herot iyo bogobelin o ageta ko.
32 Ele, porém, lhes respondeu:
33 Kuta God imi weng kem baga-emin tinum iyo suun abiip miton Jerusalam kutam kal kup yem-nuubip kale, felepmuta, Jerusalam kal God imi weng kem baga-emin tinum niyo nangko-nimip kale, niyo Herot imi anang tiin moba koyo kupkaa no Jerusalam tamita, nangkolan-temip kale, kamano sino amsap so kaal sino kwek uyo tam tam Jerusalam unon-temi o,” age baga-ema ko.
33 Porém, preciso caminhar hoje, amanhã e depois, porque não se espera que um profeta morra fora de Jerusalém.
34 Minte Yesus iyo Jerusalam kasel imi aget fugun-bom-nala e, aget iluum tebepmuta, unang tinum iyo bogobe-nala e, “Jerusalam kasel ibaa. Ibo God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum iyo ye-bilip kaana-bilip e minte, ibo God ilami kalaan tinum imdala talan tebesip iyo tuum tuup ye-bilip kaana-bilip no kem-nuubip kuta, kanube uun ogen umi man uu kulep ulumi bal kun tem to uksum-nuubu ulutap kale, am kwiin tagang daanan mitam iinan-nuubu boyo, niyo alugum maagup ibo imdep meng daa nalami sagaal uyo ku daam fogobe imam daalan o agan-kalin kup tebesi kuta, nimkalip boyo kanum-nuubaali binim kuba.
34 — Jerusalém, Jerusalém! Você mata os profetas e apedreja os que lhe são enviados! Quantas vezes eu quis reunir os seus filhos, como a galinha ajunta os do seu próprio ninho debaixo das asas, mas vocês não quiseram!
35 Ibaa. Ipkil umik ugopnelip kale, God isiik ibo umik ugobe-nalata, waasi iyo imkala tal-nilipta, ipmi abiip so ulotu am miton so uyo kufak daabelan-temip ko. Kale niyo tuluun weng uyo bogobelan-temi kale, ibo maak so nitamin-tem bom-bilip bii, ipkil bogo-nilip, ‘Numi Kamogim keyo God kapmi win tolop diim tala kale, kabo kuguup tambal uta kup kupka-e-balapta o,’ agan-kalon-temip o,” age Yesus iyo bogola ko.
35 Eis que a casa de vocês ficará deserta. E eu afirmo a vocês que não me verão mais, até que venham a dizer: “Bendito o que vem em nome do Senhor!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.