João 6
GOD IMI WENG (TLF) vs VC
1 Yesus iyo Jerusalam uyo kupkaa no Provins Galili kal bii-nala e, Galili umi ok muk afalik uyo ilo ko yak milii una ko. Kale Galili Ok Muk bomi win maak uyo, Taiberias Ok Muk o agan-nuubip ko.
1 Depois disso, atravessou Jesus o lago da Galiléia {que é o de Tiberíades.}
2 Unang tinum kwiin tagang iyo Yesus iyo atamipta e, imi mirakel ko age kuguup ugulumi migik migik uyo kanu-bom tinum unang mafak ilik iyo telela imkan-be kalaa age-nilipta, imi daang begebe unip ko.
2 Seguia-o uma grande multidão, porque via os milagres que fazia em beneficio dos enfermos.
3 — ausente —
3 Jesus subiu a um monte e ali se sentou com seus discípulos.
4 — ausente —
4 Aproximava-se a Páscoa, festa dos judeus.
5 tiin umolata e, unang tinum kwiin tagang iyo nimi finang talan-bilip kalaa age-nala e, Filip imi bogobe-nala e, “Nuyo iman uyo dogap-tele mo kulep tal to siit-nulupta, unang tinum kwiin tagang kalip iyo alugum ifelupta, tii kelan-temip o?” age-nala e,
5 Jesus levantou os olhos sobre aquela grande multidão que vinha ter com ele e disse a Filipe: Onde compraremos pão para que todos estes tenham o que comer?
6 Filip imi dup-kugumin weng bo bogobela kuta, iyo utamata e, mufekmufek boyo kanubelan-temi kalaa agela ko.
6 Falava assim para o experimentar, pois bem sabia o que havia de fazer.
7 Kale Filip iyo Yesus imi weng uyo mobe-nala e, “Mani ulumi kup tu handret (200) boyo kulep no bret molan-temup kuta, boyo tii kelan-temaalu kale, alugum unang tinum bilip iyo iman katip uyo uneta tii kelan-temaalip o,” agela ko.
7 Filipe respondeu-lhe: Duzentos denários de pão não lhes bastam, para que cada um receba um pedaço.
8 Yesus imi okumop man maak Saimon Fita imi niing Andru beyo bogobe-nala e,
8 Um dos seus discípulos, chamado André, irmão de Simão Pedro, disse-lhe:
9 “Man tinum maat maak kalba keta bret kangkang ogal maak e minte aniing alop maak no waafuba kuta, boyo unang tinum kwiin tagang kalip iyo tii kelan-temaalip o,” agela ko.
9 Está aqui um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixes... mas que é isto para tanta gente?
10 Yesus iyo ifuul tem tambal maak albu kalaa age-nalata, okumop man imi bogobe-nala e, “Ibo unang tinum iyo bogobelipta, ifuul kon diim kugol tonipta o,” agelata, bogobelipta, tinum ilimi kup faiv tausen (5,000) e minte imi kalelal so man so iyo alugum daak tonip ko.
10 Disse Jesus: Fazei-os assentar. Ora, havia naquele lugar muita relva. Sentaram-se aqueles homens em número de uns cinco mil.
11 Yesus iyo iman uyo ku-nala e, God imi, “Suguul o,” age-nalata, iman so aniing so uyo unang tinum tonbip imi fegele-bom ife-bala alugum iyo unan-bii tii kelip ko.
11 Jesus tomou os pães e rendeu graças. Em seguida, distribuiu-os às pessoas que estavam sentadas, e igualmente dos peixes lhes deu quanto queriam.
12 Alugum iyo une tii kelip e, Yesus iyo ilami okumop man bogobe-nala e, “Ibo iman atuk atuk kutulip uyo titubamin ba kale, afetalin o,” agela e,
12 Estando eles saciados, disse aos discípulos: Recolhei os pedaços que sobraram, para que nada se perca.
13 iman kangkang ogal unelip bomi anung uyo afeta-nilip e, basket tuluun kal abulip dongenu ko.
13 Eles os recolheram e, dos pedaços dos cinco pães de cevada que sobraram, encheram doze cestos.
14 Unang tinum iyo Yesus imi mirakel ko age kuguup ugulumi migik tambal kanubela uyo utam-nilip e, bogolip, “Aafentap kuba. Beyo profet ko age God imi weng kem baga-emin tinum tolon-tema o age fen-nuubip ita tap kuba,” agan-kalip e bole,
14 À vista desse milagre de Jesus, aquela gente dizia: Este é verdadeiramente o profeta que há de vir ao mundo.
15 Yesus iyo utamata e, unang tinum iyo bogo-nilip e, “Aafu-nulupta, alugum nuyo bogo-nulup e, ‘Beta numi king o,’ agelupta, tiin molata, num o,” nagan-bilip kalaa age-nalata, imka-nalata, ilasinon daage asok met muk kun una ko.
15 Jesus, percebendo que queriam arrebatá-lo e fazê-lo rei, tornou a retirar-se sozinho para o monte.
16 Kale am kwiinu e, Yesus imi okumop man bilip iyo daak Galili umi ok muk kiim no-nilip e,
16 Chegada a tarde, os seus discípulos desceram à margem do lago.
17 tam bot tem tam-nilip e, asok ok muk daang kun diim ilep yak abiip Kapeneam unum o age-nilipta, at daang tuup ok imela kwaalip une-buluta, bot uyo unan-buluta bii, mililanuta, Yesus iyo tal itamin-tem bom-salata,
17 Subindo a uma barca, atravessaram o lago rumo a Cafarnaum. Era já escuro, e Jesus ainda não se tinha reunido a eles.
18 dulul kiim uyo mitam tuluta, ok muk uyo iit o daak o ke-bulu e,
18 O mar, entretanto, se agitava, porque soprava um vento rijo.
19 okumop man bilip iyo kilomita ogal o min bugup kal min simanim kugol bom-nilipta, utamipta e, Yesus iyo bot binim ok daang kun diim ilep uta mo mo kem tal-nalata, bot mep sino talan-be kalaa age-nilip e, fomtuup finan-bii kolipta,
19 Tendo eles remado uns vinte e cinco ou trinta estádios, viram Jesus que se aproximava da barca, andando sobre as águas, e ficaram atemorizados.
20 Yesus iyo bogobe-nala e, “Nugumal ibaa. Boyo nagal kale, finanin ba o,” agela e,
20 Mas ele lhes disse: Sou eu, não temais.
21 bilip iyo deng tebe-nilipta, dep mitam bot tem daalum o age-nilip e, maak fagalin tap utamipta, unanbu yak kuunum o agebup uyo ok kan tem e tulup kalaa agelip ko.
21 Quiseram recebê-lo na barca, mas pouco depois a barca chegou ao seu destino.
22 Unang tinum iyo ilep binim kale, ok muk milii kwegal silipta kale, utamipta e, amsin uyo bot uyo maagup kale, Yesus yaga ba kale, imi okumop man ita kup tam bot tem ton un-maansip kalaa age-nilipta, Yesus iyo fen-bilip ko.
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado do outro lado do mar percebeu que Jesus não tinha subido com seus discípulos na única barca que lá estava, mas que eles tinham partido sozinhos.
23 Kale kota bot migik migik uyo abiip Taiberias ilo tal ok kan tem kal sok diilip kale, anang boyo Yesus imi Aalap God, “Suguul o,” age-nala unang tinum imi iman ife-maansa umi mep so kugol ko.
23 Nesse meio tempo, outras barcas chegaram de Tiberíades, perto do lugar onde tinham comido o pão, depois de o Senhor ter dado graças.
24 Kale unang tinum iyo utamipta e, Yesus sino imi okumop man sino iyo albaalip kalaa age-nilip e, mangkal iyo dagaa dep tam bot tem ton-bom-nilip e, Yesus fen abiip Kapeneam unip ko.
24 E, reparando a multidão que nem Jesus nem os seus discípulos estavam ali, entrou nas barcas e foi até Cafarnaum à sua procura.
25 Tinum unang iyo fen yak ok muk milii yak abomu, kugol alba kalaa age atam-nilip e, dagalip, “God imi weng kafalemin kabaa. Kabo dogap kota talbap o?” agelip e,
25 Encontrando-o na outra margem do lago, perguntaram-lhe: Mestre, quando chegaste aqui?
26 Yesus iyo bogobe-nala e, “Niyo tol weng bogobelan-temi kale, ibo, nimi mirakel ko age kuguup ugulumi migik migik tambal ko kanu-bili utaman tebesip bomi magam uta tele utamum o age-nilipta ba kale, ibo, amsin iman ifeli ipmi mat tem uyo tii ke-maansu bota, maak so unelum o age-nilipta, niyo fen talan-bilip aga?
26 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: buscais-me, não porque vistes os milagres, mas porque comestes dos pães e ficastes fartos.
27 Ibaa. Ibo kuun iman sang daa binimamin bomi aget uyo ugel kalagamin ba kale, ibo suun nin umi iman unelip dong dogobelu suun kup nan-temip bota kup fen-bom-nilipta, bomi aget uta kup ugel kala-nilipta o ageta kale, Aatum God iyo ulaa nimdu-nala e, kanupmin iman bomi kuga-emin umi ogok uyo kwaap-nama mek Mo Tibil imi Man nimi diim abe-suu kale, ibo kanupmin iman boyo dagalip uyo, nita kopman-temi o,” agela ko.
27 Trabalhai, não pela comida que perece, mas pela que dura até a vida eterna, que o Filho do Homem vos dará. Pois nele Deus Pai imprimiu o seu sinal.
28 Kale iyo dagalip, “Dogonupmin ogok uta nuyo tubube-bulupta, God iyo deng tebeman-tema o?” agelip e,
28 Perguntaram-lhe: Que faremos para praticar as obras de Deus?
29 Yesus isiik bogobe-nala e, “God imi ogok uyo ki, ibo God imi tinum ulaa nimdu nimdala ti-sii nimi ilak kup dolin o,” agela e,
29 Respondeu-lhes Jesus: A obra de Deus é esta: que creiais naquele que ele enviou.
30 isiik imi weng uyo mobe-nilip e, “Kabo mirakel ko age kuguup ugulumi migik tambal umaak kanu-balapta, nuyo utam-nulupta, kapmi weng boyo aafen kalaa agelum a. Kale kabo intaben nu-eman-temap a?
30 Perguntaram eles: Que milagre fazes tu, para que o vejamos e creiamos em ti? Qual é a tua obra?
31 Numi olal iyo sugayok uyo iibaan bagan bom-nilipta, iman ko age mana uyo unan-bii-silip kale, God imi suuk kon tem weng kwek uyo bogo-nulu, ‘Beyo abiil tigiin umi iman kwaabela tele-buluta, unansip o,’ agesu kale, kapkal mungkup kupka-e-balapta o,” agelip e,
31 Nossos pais comeram o maná no deserto, segundo o que está escrito: Deu-lhes de comer o pão vindo do céu {Sl 77,24}.
32 Yesus isiik ilami do weng bogobe-nala e, “Ibaa. Niyo tuluun weng bogobelan-temi kale, tinangku-silipta. Moses iyo abiil tigiin ilo iman ko age mana boyo ipmi olal iyo kupka-emsaala kale, nimi Aatum ita kupka-emsa kale, kamano koyo beyo fen suun abiil tigiin ilo iman uyo ibo kupka-em-nuuba kale,
32 Jesus respondeu-lhes: Em verdade, em verdade vos digo: Moisés não vos deu o pão do céu, mas o meu Pai é quem vos dá o verdadeiro pão do céu;
33 fen suun nin umi iman God imi kobe-se uyo ki, God ita kwaala abiil tigiin ilo tal-nuluta, kafin diim kasel unang tinum iyo telela imolu mitam suun nin unang tinum kem-nuubip o,” agela e,
33 porque o pão de Deus é o pão que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 iyo bogobe-nilip e, “Nugum kabaa. Kanupmin iman bota suun kup ife-balap unan-kulum o agan-bulup kubei,” agelip e minte,
34 Disseram-lhe: Senhor, dá-nos sempre deste pão!
35 Yesus isiik yan kebe-nala e, “Suun nin umi iman o ageli boyo nagal kuba. Kale tinum iyo maak nimi finang meng miit tem tolom nimi ilak uyo fomtuup dola umdii, bemi aget tem uyo iman tep tebepman-temaalu binim, ok tep tebepman-temaalu binim, tambaliim nan-tema ko.
35 Jesus replicou: Eu sou o pão da vida: aquele que vem a mim não terá fome, e aquele que crê em mim jamais terá sede.
36 “Kuta nimi weng siin ipmi bogobe-sii uyo asok bogobelan-temi kale, ibo nimi tibit kun uyo utamamsip kuta, ibo nimi ilak uyo dosaalip ko.
36 Mas já vos disse: Vós me vedes e não credes...
37 Kale alugum unang tinum Aatum kop-naman-tema bilip iyo nimi finang tolon-temip kale, waantap ita meng nimi ilak dolip umdii, fot tebelan-temaali binim kale, kululan-temi ko.
37 Todo aquele que o Pai me dá virá a mim, e o que vem a mim não o lançarei fora.
38 Kale niyo abiil tigiin uyo kupkaa malaak-nilita, nalami aget fugunin uta kup kanuman o age-nilita, tisaali binim kale ki, Aatum nimdala ti-sii imi aget fugunin uta kup kanuman o age-nilita, ti-sii ko.
38 Pois desci do céu não para fazer a minha vontade, mas a vontade daquele que me enviou.
39 Kale Aatum nimdala ti-sii imi aget fugunin uyo ki, tinum ulupke-sii bilip iyo maagup iyo maak dupkalap maagalo ke-nama o nagan-be kale minte, son-temu afungen am daanan-temu uyo, iyo ifolap fen tigi molin o nagan-be no ko.
39 Ora, esta é a vontade daquele que me enviou: que eu não deixe perecer nenhum daqueles que me deu, mas que os ressuscite no último dia.
40 Kale nimi Aatum imi aget fugunin uyo ki, unang tinum iyo alugum nimi Man iyo tele atamta, God imi Man iyo kulba kalaa age-nilip imi ilak uyo fomtuup dolan-temip ita suun nin unang tinum kelipta, biita afungen am daanan-temu kota, ifola fen tigi molan-temip o nagan-be o,” age kam agela ko.
40 Esta é a vontade de meu Pai: que todo aquele que vê o Filho e nele crê, tenha a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
41 Yesus iyo bogo-nala e, “‘Abiil tigiin ilo suun nin umi iman ti-suu o,’ ageli boyo nagal o,” age kam agela e bole, Juda kasel kamogimal iyo tinangku-nilip e, “Bisop baga-e-be o,” age-nilipta, imi bubul tem uyo ki olsak tebepmu e,
41 Murmuravam então dele os judeus, porque dissera: Eu sou o pão que desceu do céu.
42 weng yamyam kup baga-bom-nilip e, bogolip, “Tinum keyo Josep imi man Yesus kale, imi aalap so ogen so iyo itamsup kale, beyo kafin diim tinum nulutap kale, intaben o age-nalata, nuyo bisop bogobe-nala, ‘Niyo abiil tigiin ilo ti-sii o,’ agan-be o?” agelip e,
42 E perguntavam: Porventura não é ele Jesus, o filho de José, cujo pai e mãe conhecemos? Como, pois, diz ele: Desci do céu?
43 Yesus isiik bogobe-nala e, “Ibaa. Bisop uyo olsak tebepne-bom weng yamyam baga-bom en-bom tegen-bom nin ba ko.
43 Respondeu-lhes Jesus: Não murmureis entre vós.
44 Tinum maagup iyo dogonubeta ilami aget fugunin uyo meng toloma binim kale, Aatum nimdala ti-sii yagal tinum iyo ulaa imdupne imdep meng daapnelata, son-temu uyo, afungen am daanan-temu kota, asok ifoli fen tigi molan-temip ko.
44 Ninguém pode vir a mim se o Pai, que me enviou, não o atrair; e eu hei de ressuscitá-lo no último dia.
45 Kale sugayok uyo profet imi weng God imi suuk kon tem dola kosip uyo bogo-nulu e, ‘God iyo tebe alugum unang tinum iyo ilami kuguup uyo kafalemsa o,’ agesu kale, alugum unang tinum Aatum imi weng uyo tinangku-nilip dagaa kulip iyo nimi finang talan-nuubip ko.
45 Está escrito nos profetas: Todos serão ensinados por Deus {Is 54,13}. Assim, todo aquele que ouviu o Pai e foi por ele instruído vem a mim.
46 Kale tinum iyo maak Aatum iyo tiin tuluun atamsaala binim kale, tinum maagup nita kup God iso bomta atamsi kale,
46 Não que alguém tenha visto o Pai, pois só aquele que vem de Deus, esse é que viu o Pai.
47 ibo weng koyo tuluun weng bogobelan-temi kale, unang tinum nimi ilak dobip bilip iyo suun nin unang tinum kebip ko.
47 Em verdade, em verdade vos digo: quem crê em mim tem a vida eterna.
48 Niyo nagal suun nin umi iman ko.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Kale sugayok uyo ipmi olal iyo iman tambal ko age mana uyo iibaan bagan kugol unan-bii-silip kuta, mitam tinum usoman unang afegan ke kaansip kale,
49 Vossos pais, no deserto, comeram o maná e morreram.
50 suun nin umi iman abiil tigiin ilo ti-suu bo ugulumi kale, kanube tinum iyo unelip umdii, bilip imi sinik iyo kaanan-temaalip binim ko.
50 Este é o pão que desceu do céu, para que não morra todo aquele que dele comer.
51 Kale niyo nagal abiil tigiin umi suun nin umi iman kale, abiil tigiin uyo kupkaa ti-sii kale, tinum iyo waantap ita suun nin umi iman bo unelip umdii, bilip iyo suun kup nan-temip ko. Suun nin umi iman ko kobelan-temi uyo ki nimi at diim kaan-nili nimi dam ilo kolan-temu uta kale, kobelan-temi boyo kafin diim kasel ipmi ilim bobelita, suun nin unang tinum kelan-temip o,” age kam agela ko.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Quem comer deste pão viverá eternamente. E o pão, que eu hei de dar, é a minha carne para a salvação do mundo.
52 Kale Juda kasel kamogimal iyo tinangku-nilip e, ninggil iyo olsak kup tebebina tala ke-bom wengaal digin-bom bogo-nilip e, “Tinum keyo dogonubeta ilami dam uyo numi kobela unelan-temup o?” agan-kalip e,
52 A essas palavras, os judeus começaram a discutir, dizendo: Como pode este homem dar-nos de comer a sua carne?
53 Yesus isiik bogobe-nala e, “Niyo dam weng baga-e-bii kale, ibo Mo Tibil imi Man nimi dam so isak so unelaalip umdii, ibo suun nin tinum kelan-temaalip kale minte,
53 Então Jesus lhes disse: Em verdade, em verdade vos digo: se não comerdes a carne do Filho do Homem, e não beberdes o seu sangue, não tereis a vida em vós mesmos.
54 unang tinum iyo dok ita nimi dam so isak so unan-nuubip bilip iyo suun nin unang tinum kesip kale, son-temu uyo, afungen am daanan-temu uyo, ifoli fen tigi molan-temip ko.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Nimi dam so isak so un-bom-bilipta o agan-bii boyo tinum imi ol ifemin ulutap ba kale, suun nin umi iman umi sang bagan-bii ko.
55 Pois a minha carne é verdadeiramente uma comida e o meu sangue, verdadeiramente uma bebida.
56 Kale tinum iyo waantap ita nimi dam so isak so unan-nuuba yagal niyo dil mola e minte, nagal iyo dil mo buuk faga-bili alop ke albup ko.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim e eu nele.
57 Nimi Aatum nimdala ti-sii beyo tiin kafan miit kayaak kale, niyo bemi om kun diim ilep suun kup nuubi kale, ulutap kale, niyo tiin kafan miit kayaak kale, tinum iyo nimdu unan-kala umdii, beyo nimi om kun diim ilep suun kup suun kup nan-tema ko.
57 Assim como o Pai que me enviou vive, e eu vivo pelo Pai, assim também aquele que comer a minha carne viverá por mim.
58 Niyo nagal fen suun nin umi iman kale, abiil tigiin uyo kupkaa malaak ti-sii kale, iman boyo ipmi olal imi iibaan bagan kugol bom unan-bii kaansip kulutap ba kale, tinum iyo kanube suun nin umi iman boyo unan-kala umdii, suun kup nan-tema o,” age-nala e,
58 Este é o pão que desceu do céu. Não como o maná que vossos pais comeram e morreram. Quem come deste pão viverá eternamente.
59 Yesus iyo Kapeneam ulotu am kutam kal kafale-bom weng bo baga-ema ko.
59 Tal foi o ensinamento de Jesus na sinagoga de Cafarnaum.
60 Kale Yesus imi okumop man kwiin tagang iyo weng bo tinangku-nilip e, bogo-nilip e, “Weng bagan-be koyo iluum tebesu weng kale, waanta tinangkulan-tema o?” agelip kuta,
60 Muitos dos seus discípulos, ouvindo-o, disseram: Isto é muito duro! Quem o pode admitir?
61 tinum iyo maak Yesus imi bogobelin-tem kale, iyo itaba kale, olsak weng kam age aget fugun-bom bagan-bilip kalaa age-nalata, isiik bogobe-nala e, “Kanupmin weng bogoli boyo ipmi aget tem uyo kufak daabelu a?
61 Sabendo Jesus que os discípulos murmuravam por isso, perguntou-lhes: Isso vos escandaliza?
62 Agelip bole, kanube di ipkil nitamipta e, Mo Tibil imi Man niyo asok tam nalami suun nin umi abiip bii kupkaa ti-sii uyo una kalaa agelip umdii, intaben o agelan-temip a?
62 Que será, quando virdes subir o Filho do Homem para onde ele estava antes?...
63 Kale ibo kafin diim komi mufekmufek umi aget ugaa kwaalan-temip uta, ibo dong dogobeluta, suun nin unang tinum kelan-temaalip binim kale, God imi Sinik ita unang tinum imi aget tem uyo bam daga-e-balata, aget fupkela ko-nilipta, suun nin unang tinum kelan-temip ko. Kale weng ko bogobebi boyo, Sinik Tambal yagal bam daabelata, ibo God imi suun nin unang tinum kebelin o ageta kuta,
63 O espírito é que vivifica, a carne de nada serve. As palavras que vos tenho dito são espírito e vida.
64 iip maak maak ibo nimi ilak uyo dobaalip o,” agela kale, Yesus iyo magam tem kutop kal utamata e, waantap ita nimi ilak uyo dolan-temaalip kalaa age-nala e, tinum iyo dok ita nimdala yak waasi imi sagaal diim abelan-temi kalaa age no kesata kale, bo kam agela ko.
64 Mas há alguns entre vós que não crêem... Pois desde o princípio Jesus sabia quais eram os que não criam e quem o havia de trair.
65 Iyo kam age bogobe-nala e, “Boyo sugayok utamsi kale, bota o age-nilita, ibo bogobe-nili e, ‘Kanube Aatum iyo tinum iyo om kun kobelin-tem uyo, dogonubeta meng nimi miit tem uyo tal nimi ilak dolan-temaala binim o,’ agebi o,” agela ko.
65 Ele prosseguiu: Por isso vos disse: Ninguém pode vir a mim, se por meu Pai não lho for concedido.
66 Kale Yesus imi okumop man bilip iyo tuluun kal sino kwiin tagang sino mangkal ninggil bom-nilipta, kwiin tagang iyo Yesus imi weng bo tinangku-nilip e, iluum weng kalaa age-nilipta, Yesus iyo bisat dupka-nilip e, daaginip ko.
66 Desde então, muitos dos seus discípulos se retiraram e já não andavam com ele.
67 Kale Yesus yagal imi okumop man tuluun kal iyo bogobe-nala e, “Ibaa. Ipkil, ‘Nuso unum o,’ agan-bilip aga o?” agela e,
67 Então Jesus perguntou aos Doze: Quereis vós também retirar-vos?
68 Saimon Fita iyo Yesus imi weng yan kebe-nala e, “Kamogim kabaa. Kam agelap kuta, nuyo kamka-nulupta, waami finang unon-temup a? Tinum maagup kapta kup tiin kafan sang magam uyo dupkop daga-em-nuubap bole a.
68 Respondeu-lhe Simão Pedro: Senhor, a quem iríamos nós? Tu tens as palavras da vida eterna.
69 Kabo numi aget bam daabelap utamupta e, kabo God imi tinum tambal ulaa du daala tal alugum numi ilim bobelan-tema iyo maagup kapta kup kalaa kagebup o,” agela e,
69 E nós cremos e sabemos que tu és o Santo de Deus!
70 Yesus isiik bogobe-nala e, “Nagal tinum tuluun kal ibo ulu-sii kale, ipmi iibak tem tinum maagup maak iyo Tinum Mafagim imi man keba o,” agela kale,
70 Jesus acrescentou: Não vos escolhi eu todos os doze? Contudo, um de vós é um demônio!...
71 weng boyo Yesus iyo Keriot kayaak Saimon imi man Judas imi sang uta bogola kale, Judas beyo Yesus ilami okumop man kuta, asok fupkela-nala Yesus iyo baabela yak waasi sagaal diim abela angkolan-temip ita ko.
71 Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, porque era quem o havia de entregar não obstante ser um dos Doze.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.