João 10
GOD IMI WENG (TLF) vs VC
1 Kale Yesus iyo unang tinum imi bogobe-nala e, “Ibo dam bogobelan-temi kale, tinangku-silipta. Tinum tebe sipsip daam umi amitem uyo kupkaa asit tem umi daam dong diim ilep daak unan-nuubip bilip iyo tiin alop baa-bom yuguut unin tinum ita kale minte,
1 Em verdade, em verdade vos digo: quem não entra pela porta no aprisco das ovelhas, mas sobe por outra parte, é ladrão e salteador.
2 tinum tebe amitem uyo tam unan-nuuba beyo sipsip imi tiin molin ita kale,
2 Mas quem entra pela porta é o pastor das ovelhas.
3 tinum beyo tal tamata, amitem bigilin tinum iyo tebe faal bitobelata, iyo tebe ilami sipsip imi win uyo olabela tinangku-nilip e, mitam tamip e, fola kulep sep iina kale,
3 A este o porteiro abre, e as ovelhas ouvem a sua voz. Ele chama as ovelhas pelo nome e as conduz à pastagem.
4 ilami sipsip iyo alugum kulep sep abe-nala e bole, isiik bon tem uyo abe-bom-nala e, olem abe-balata, sipsip bilip iyo tinum bemi weng uyo tinangkusip kale, daang begebe-nilipta, tiinan-nuubip kale,
4 Depois de conduzir todas as suas ovelhas para fora, vai adiante delas; e as ovelhas seguem-no, pois lhe conhecem a voz.
5 tinum migik imi olabelan-tema uyo, imi weng uyo tinangku daang begebe unon-temaalip kale, imi atul uyo finano bilii daaginon-temip o,” age-nalata,
5 Mas não seguem o estranho; antes fogem dele, porque não conhecem a voz dos estranhos.
6 Yesus iyo do weng boyo bogobela kuta, weng umi magam uyo tele utamin-tem kelip ko.
6 Jesus disse-lhes essa parábola, mas não entendiam do que ele queria falar.
7 Kale Yesus iyo asok maak so unang tinum imi bogobe-nala e, “Niyo ibo tuluun weng bogobelan-temi kale, tinangku-silipta. Niyo sipsip imi daam fogolin umi amitem kale,
7 Jesus tornou a dizer-lhes: Em verdade, em verdade vos digo: eu sou a porta das ovelhas.
8 sugayok alugum tinum tele-bala tele-bala ke-bilip bii, kaa mitam ti-sii bilip iyo tiin alop baa-bom yuguut unin tinum kale, sipsip bilip iyo, bilip imi weng uyo tinangkulaalup o agansip ko.
8 Todos quantos vieram antes de mim foram ladrões e salteadores, mas as ovelhas não os ouviram.
9 Niyo amitem kale, kanube waantap ita nimi finang tolon-temip iyo nagal dong dogobeli waalanan-temip kale, bilip iyo tam daam tem kugol kaal binim bom-nilipta, mitam abe tekek kon min uyo unan tam o mitam o keman-temip ko.
9 Eu sou a porta. Se alguém entrar por mim será salvo; tanto entrará como sairá e encontrará pastagem.
10 “Kale yuguut unin tinum iyo bisop uyo tolon-temaalip kale, no-nulupta, yuguut daga-bom min, aa-bom min, ifak daga-bom kemum o age-nilipta, talan-nuubip kale minte, nagal tal tamita, nimi finang tolon-temip iyo suun nin unang tinum ke-nilipta, tambaliim kup nin o age-nilita, ti-sii ko.
10 O ladrão não vem senão para furtar, matar e destruir. Eu vim para que as ovelhas tenham vida e para que a tenham em abundância.
11 “Kale sipsip imi tiin molin tinum tambal iyo nita kale, tiin molin tinum tambal iyo sipsip iyo fomtuup bugu-bom-nalata, bilip imi ilak uta do-nalata, kaanan-tema ko.
11 Eu sou o bom pastor. O bom pastor expõe a sua vida pelas ovelhas.
12 Kale kanube sipsip ifemin tinum min, sipsip kayaak yaga ba kale, ogok kemin tinum ita sipsip iyo tiin moba umdii, kayaam dungkiil tala ataman-tema uyo, beyo sipsip iyo bisat imkaa bilii daaginata, dungkiil iyo tebe sipsip iyo aa-bom un-bom-nala e minte, yan-togon-bom no ke-balata, segela daa une-bala tele-bala keman-temip kale,
12 O mercenário, porém, que não é pastor, a quem não pertencem as ovelhas, quando vê que o lobo vem vindo, abandona as ovelhas e foge; o lobo rouba e dispersa as ovelhas.
13 tinum beyo tisol kwaamin umi ogok uta ke-bom-nalata, sipsip imi ilak uyo dugamin binim kale, bisat imkaa bilii daaginon-tema ko.
13 O mercenário, porém, foge, porque é mercenário e não se importa com as ovelhas.
14 — ausente —
14 Eu sou o bom pastor. Conheço as minhas ovelhas e as minhas ovelhas conhecem a mim,
15 — ausente —
15 como meu Pai me conhece e eu conheço o Pai. Dou a minha vida pelas minhas ovelhas.
16 Kale nimi sipsip migik maak daam tem katam umi albaalip iyo maak so albip kale, niyo iso kulep mitam tolita, nimi weng uyo tele tinangkulin o ageta kale, sipsip bilip iyo daam maagup kelip e minte, bilip imi tiin molan-tema iyo maagup nita kup no kelan-temi ko.
16 Tenho ainda outras ovelhas que não são deste aprisco. Preciso conduzi-las também, e ouvirão a minha voz e haverá um só rebanho e um só pastor.
17 “Kale nimi Aatum tebe nimi aget kup kopnesa umi magam umdii kulbu ko. Kale niyo nalami kaal sigim ke-nilita, kaan-siit-nilita, asok fen tigi molan-temi kale,
17 O Pai me ama, porque dou a minha vida para a retomar.
18 tinum iyo yagal maak tebe-nalata, nangkola kaanan-temaali kale, nalami aget uta fuguno-nilita, nalami kaal sigim ke-nilita, kaanan-temi kale, niyo tii nalami kaal sigim uyo ke kaan-nimi e minte, niyo tii asok fen tigi mo-nimi no kale, kanubelan-temi boyo nimi Aatum yagal bogopnesa o,” age-nalata, Yesus iyo bogola ko.
18 Ninguém a tira de mim, mas eu a dou de mim mesmo e tenho o poder de a dar, como tenho o poder de a reassumir. Tal é a ordem que recebi de meu Pai.
19 Juda kasel imi kamogimal iyo weng bo tolong do-nilip e, bigi ko yak una mek una ke wengaal digin-kalip kale,
19 A propósito dessas palavras, originou-se nova divisão entre os judeus.
20 tinum kwiin tagang iyo bogolip, “Beyo sinik mafak tebe dufak daalata, ilum ilum ke-bomta bagan-be kuba. Kale intaben o ageta ibo imi weng uyo tolong dugan-bilip o?” agelip e minte,
20 Muitos deles diziam: Ele está possuído do demônio. Ele delira. Por que o escutais vós?
21 iip maak maak iyo bogolip, “Kuta sinik mafak iyo tinum be dufak daa-nama uyo, weng tambal bo kanube bagam-nama binim ko. Sinik mafak iyo dogonube-nalata, tiin mafak iyo tiin baabe-nama o?” agan-kalip ko.
21 Outros diziam: Estas palavras não são de quem está endemoninhado. Acaso pode o demônio abrir os olhos a um cego?
22 Jerusalam kal diil tebemin am uyo daan bom-bulu e, kota numi amalap imi ulotu am miton bomi de kosip umi aget fugunin am uyo daanu kalaa age-nilipta, iman tigimip ko.
22 Celebrava-se em Jerusalém a festa da Dedicação. Era inverno.
23 Ulotu am miton umi daam dong diim uyo am timitim uyo dinan kwep unanbu yang daasip kale, bomi win uyo, King Solomon imi Daam Dong Diim Am o agan-nuubip kale, Yesus iyo Solomon imi Am ku-tele tiine-bala e,
23 Jesus passeava no templo, no pórtico de Salomão.
24 Juda kasel imi kamogimal iyo mep so tal-nilip e, falala do-nilip e, bogolip, “Nuyo aget yamyam kup fugun-bulup bota, dok kota bogobelapta, bilili agelan-temup a? Kabo aafen God imi ulaa kamdula kamok kesap tinum umdii, kamano kota tol weng uyo bogobelapta o,” agelip e,
24 Os judeus rodearam-no e perguntaram-lhe: Até quando nos deixarás na incerteza? Se tu és o Cristo, dize-nos claramente.
25 Yesus isiik imi weng uyo mobe-nala e, “Niyo weng uyo bogobe-sii kuta, ibo nimi weng uyo tolong dota, beyo aafen baganbaala o nage-silip kuba. Nimi Aatum imi win tolop diim kuguup ugulumi migik tambal tambal ke-bii bota niyo nimkem daabu kuta,
25 Jesus respondeu-lhes : Eu vo-lo digo, mas não credes. As obras que faço em nome de meu Pai, estas dão testemunho de mim.
26 ibo nimi sipsip ko age nimi ilak dolin unang tinum kelipta ba kale, ibo nitamipta, beyo God imi Man kalaa aganbaalip ko.
26 Entretanto, não credes, porque não sois das minhas ovelhas.
27 Nimi sipsip iyo nimi weng uyo utamsip e minte, nagal iyo tele itamsi no kale, iyo nimi daang begepne tibip ko.
27 As minhas ovelhas ouvem a minha voz, eu as conheço e elas me seguem.
28 Kale niyo dong dogobelita, suun nin unang tinum ke-nilipta, albip kale, kaanan-temip uyo, maagalo ke kaanan-temaalip binim e minte, tinum iyo maak nimi diim kal tagaa imdep yak iinon-temaala no ko.
28 Eu llhes dou a vida eterna; elas jamais hão de perecer, e ninguém as roubará de minha mão.
29 Kale nimi Aatum ita unang tinum iyo ulu kopne-se kale minte, imi win uyo kwiin kiim e minte, tinum kamogim migik iyo kubaganip no kale, tinum iyo maak min Aatum imi diim kal bagang-kaleta tagaa imdep yak iinon-temaala no ko.
29 Meu Pai, que mas deu, é maior do que todos; e ninguém as pode arrebatar da mão de meu Pai.
30 Niso nimi Aatum sino ulim nuyo maagup o,” agela ko.
30 Eu e o Pai somos um.
31 Juda kasel imi kamogimal iyo asok tuum kuluta, angkolup kaanak o agan-kalip e,
31 Os judeus pegaram pela segunda vez em pedras para o apedejar.
32 Yesus iyo bogobela, “Nimi Aatum iyo kuguup tambal kwiin tagang uyo kafalne-balata, niyo telele-bilita, ibo utabip kuta, ibo kuguup ko ke-bii boyo mafak umaak ke-bilita, umi kalan o age-nilipta, tuum tuup nangkolum o agan-bilip aga o?” agela e,
32 Disse-lhes Jesus: Tenho-vos mostrado muitas obras boas da parte de meu Pai. Por qual dessas obras me apedrejais?
33 iyo weng bo mobelip, “Nuyo kapmi kuguup tambal ke-balap bomi aget fuguno-nulupta ba kale, God imi titul weng baga-e-balap umi aget uta fuguno-nulupta, tuum tuup kangkolup kaanal o agan-bulup ko. Kabo iip kugol tinum kuta, kabo bogo-nalap, ‘Nagal God o,’ agan-balap bota o,” agelip e,
33 Os judeus responderam-lhe: Não é por causa de alguma boa obra que te queremos apedrejar, mas por uma blasfêmia, porque, sendo homem, te fazes Deus.
34 Yesus iyo bogobela, “Ibo intaben o ageta kam agan-bilip a? Ipmi God imi suuk kon tem weng tikim-nuubip uyo bogo-nulu e, ‘God niyo bogobe-nili, “Ibo God nalatap kelip o,” agesi o,’ agesu kale,
34 Replicou-lhes Jesus: Não está escrito na vossa lei: Eu disse: Vós sois deuses {Sl 81,6}?
35 sugayok uyo God ita kafin diim tinum maak maak imi bogobe-nala, ‘Ibo God nalatap o,’ agesa kale, ibo utamipta, alugum God imi weng uyo aafentap kale, kupka-numup ba kalaa agesip bole,
35 Se a lei chama deuses àqueles a quem a palavra de Deus foi dirigida {ora, a Escritura não pode ser desprezada},
36 niyo ki Aatum yagal ulaa nimdu-nalata, nimdala kafin diim kaa ti-sii kale, niyo bogo-nili, ‘Niyo God imi Man o,’ agan-bii uyo, ibo, intaben o ageta bogo-nilip, ‘Kabo God imi titul weng baga-e-balap o,’ agan-bilip a?
36 como acusais de blasfemo aquele a quem o Pai santificou e enviou ao mundo, porque eu disse: Sou o Filho de Deus?
37 “Niyo Aatum imi ogok tambal kopnesa uyo kanuman-temaali uyo, ibo, nimi weng ugol mungkup dam bagan-be kalaa agelan-temaalip kuta,
37 Se eu não faço as obras de meu Pai, não me creiais.
38 niyo Aatum imi kuguup tambal tambal kopnesa uyo kanum-nuubi kale, ibo, nimi weng boyo dam bagan-be kalaa agelin o ageta ko. Kale ibo nimi weng uyo dam bagan-be kalaa agelaalip umdii, nimi ogok tambal ko kanu-bii boyo utamipta, aafen tambal kup kanu-be kalaa agelin o ageta kale, bota ibo tele utamipta e, nimi Aatum iyo nisino alba e minte, niyo isino albi no kale, ulim nuyo maagup nuubup kalaa agelin o,” agela ko.
38 Mas se as faço, e se não quiserdes crer em mim, crede nas minhas obras, para que saibais e reconheçais que o Pai está em mim e eu no Pai.
39 Asok Juda kasel imi kamogimal iyo, Yesus iyo aafuta sok de dolum o agan-kalip kuta, imkaa tambaliim daagina ko.
39 Procuraram então prendê-lo, mas ele se esquivou das suas mãos.
40 Yesus iyo asok no Ok Jodan uyo ilo ko yak milii abe-nalata, no siin Jon imi unang tinum ok sam uga-emsa umi baan diim kugol bom-balata,
40 Ele se retirou novamente para além do Jordão, para o lugar onde João começara a batizar, e lá permaneceu.
41 unang tinum kwiin tagang iyo no atam-nilip e, bogobina tala kelip, “Jon iyo mirakel ko age kuguup ugulumi migik umaak kanubesaala kuta, Jon imi tinum bemi sang bogo-se uta aafentap kuba,” agelip e,
41 Muitos foram a ele e diziam: João não fez milagre algum,
42 unang tinum kwiin tagang kugol albip iyo imi ilak dolip ko.
42 mas tudo o que João falou deste homem era verdade. E muitos acreditaram nele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.