Atos 2
GOD IMI WENG (TLF) vs NVT
1 Kale am ban kal umaak tiinuta, Pentikos ko age iman dung am daan-bom-suluta, Yesus imi ilak dolin bilip iyo alugum tala tala ke am maak kutam kal bom-bilipta,
1 No dia de Pentecostes, todos estavam reunidos num só lugar.
2 biileng dulul afalik umi biileng ulutap maak abiil tigiin kutam-tele ong sagam kup uun tuluta, alugum am tonbip kutam iyo tinangku-nilip e,
2 De repente, veio do céu um som como o de um poderoso vendaval e encheu a casa onde estavam sentados.
3 utamipta e, ugem dong ilatap kefola kefola kem te te alugum bilip imi diim abelu kalaa agelip ko.
3 Então surgiu algo semelhante a chamas ou línguas de fogo que pousaram sobre cada um deles.
4 Kale bole alugum bilip iyo God imi Sinik Tambal tebe bilip imi diim abe titil kobelata, abiip maak maak imi weng migik migik utamsaalip binim umdii kota ku-nilipta, bagamip kale, boyo God imi Sinik ita dong dogopmata, bagamip ko.
4 Todos ficaram cheios do Espírito Santo e começaram a falar em outras línguas, conforme o Espírito os habilitava.
5 Kale tam Juda kasel maak God imi kuguup tambal waafulin tinum iyo tebe alugum kafin kaa kutufosu umi tinum miit maak maak iyo imkaa Jerusalam kutam kal tala tala ke-bom nip kale, yagalami weng uyo baga-bala baga-bala kem-nuubip kale,
5 Naquela época, judeus devotos de todas as nações viviam em Jerusalém.
6 biileng boyo uun-bulu e, bilip imi unang tinum kwiin tagang iyo tinangku-nilip e, yuut tala tala ke-nilipta, tinangkulipta e, Ai. Kalip iyo nimi weng uyo ko bagan-bilip kalaa agela agela ke kumang mo
6 Quando ouviram o som das vozes, vieram correndo e ficaram espantados, pois cada um deles ouvia em seu próprio idioma.
7 aget yamyam fugun-bom bogo-nilip e, “Mep alugum bagan-bilip kalip iyo utamsip tinum ba kale, Galili kasel ita kup kwei.
7 Muito admirados, exclamavam: “Como isto é possível? Estes homens são todos galileus
8 Kalip iyo numi weng uyo bagan-bilip tinangkula tinangkula kelup kuta, dogobe-nilipta, numi weng uyo baga-bala baga-bala ke-bilip a?
8 e, no entanto, cada um de nós os ouve falar em nosso próprio idioma!
9 Patia kasel, Midia kasel, Elam kasel, Mesopotemia kasel, Yuudiya kasel, Kapadosia kasel, Pontus kasel, Esia kasel,
9 Estão aqui partos, medos, elamitas, habitantes da Mesopotâmia, da Judeia, da Capadócia, do Ponto, da província da Ásia,
10 — ausente —
10 da Frígia, da Panfília, do Egito e de regiões da Líbia próximas a Cirene, visitantes de Roma
11 — ausente —
11 (tanto judeus como convertidos ao judaísmo), cretenses e árabes, e todos nós ouvimos estas pessoas falarem em nossa própria língua sobre as coisas maravilhosas que Deus fez!”.
12 kumang mo-bom-nilip e, aget yamyam taga-bom bogobina tala ke-bom-nilip e, “Kanu-bilip bomi magam uyo intaben o?” agan-kalip kale minte,
12 Admirados e perplexos, perguntavam uns aos outros: “Que significa isto?”.
13 tinum migik ita titul weng uyo Yesus imi ilak dolin imi bogobe-nilip e, “Ok mafak abalim tebesu uyo kwiin tagang unan-bii-nilipta, ilum ilum ke-bom kanupmin weng boyo bagan-bilip o,” agan-kalip ko.
13 Outros, porém, zombavam e diziam: “Eles estão bêbados!”.
14 Kale Fita iyo ipkumal Yesus imi kalaan tinum kum kal so mo-bom-nala e, weng uyo fomtuup unang tinum imi bogobe-nala e, “Nugumal Juda kasel so alugum tinum migik Jerusalam kaa albip so ibaa. Komi magam uyo bogobelan o ageta kale, tinangku-silipta.
14 Então Pedro deu um passo à frente com os onze apóstolos e dirigiu-se em alta voz à multidão: “Ouçam com atenção, todos vocês, povo da Judeia e habitantes de Jerusalém! Escutem o que lhes digo!
15 Ibo, ninggil iyo ok mafak unan-bii ilum ilum ke-bom-nilipta o agan-bilip aga? Umbae. Kamano koyo ataan te tam iip kwek iinu kutim koba.
15 Estas pessoas não estão bêbadas, como alguns de vocês pensam, pois são apenas nove horas da manhã.
16 Kuta God imi profet Joel imi sugamiyok uyo God imi weng suuk kon tem dola kosa mitam tulu boyo ko utamip kale, beyo kam age-nala e,
16 Pelo contrário! O que vocês estão vendo foi predito há tempos pelo profeta Joel:
17 ‘God iyo bogo-nala e, “Biilu kafin komi mep so binimanan-temu uyo, nimi Sinik iyo daali daak alugum unang tinum imi diim abe dong dogobelata, ipmi man tinum so e man unang so iyo nimi weng uyo ku unang tinum kupka-eman-temip kale, niyo ilam duluun weng maak maak uyo ipmi man tinum maat kasaak kasaak imi kafale-bom-nili e minte, ilam duluun weng maak maak uyo ipmi tinum usom usom imi baga-e-bom no keman-temi kale,
17 ‘Nos últimos dias’, disse Deus, ‘derramarei meu Espírito sobre todo tipo de pessoa. Seus filhos e suas filhas profetizarão; os jovens terão visões, e os velhos terão sonhos.
18 am ko daanan-temu kota, niyo mungkup nimi Sinik iyo daali daak nimi bon tem kiit fenin unang tinum imi diim abela nimi weng uyo ku unang tinum kupka-e-bom bom-bilip e minte,
18 Naqueles dias, derramarei meu Espírito até mesmo sobre servos e servas, e eles profetizarão.
19 niyo mirakel ko age kuguup ugulumi migik migik maak iit abiil tigiin kugol kafalebe-nili e minte, mufekmufek ugulumi migik maak daak kafin diim kugol kafalebe no kelan-temi kale, isak so at kenan-bo so at tum afalik so uyo mitam abelu e minte,
19 Farei maravilhas em cima, no céu, e sinais embaixo, na terra: sangue e fogo, e nuvens de fumaça.
20 ataan uyo atin mililanu e minte, kayop uyo isagulut ke no kelu bii-nulu e, kota Bisel nimi am afalik daanu e, utamipta, God beyo titil tebesa kalaa agelan-temip ko.
20 O sol se escurecerá, e a lua se tornará vermelha como sangue, antes que chegue o grande e glorioso dia do Senhor.
21 Kale waantap ita Bisel niyo olapnelip umdii, bilip iyo dong dogobelita, waalanan-temip o,” ageta God iyo kam agan-kala o,’
21 Mas todo aquele que invocar o nome do Senhor será salvo’.
22 Age-nala e, Fita iyo weng maak bogobe-nala e, “Nugumal Israel tinum ibaa. Nimi weng koyo tinangku-silipta. Ipkil utamsip kale, Nasaret kayaak Yesus beyo ipmi iibak tem kal bom-balata, God iyo dong daga-e-balata, kuguup afaligen min kuguup ugulumi migik migik ko age mirakel uyo telelam-nuuba kale, God imi kanu-bii-se uyo ipmi kafale-bala utamipta e, God yagal daala ti-se kalaa age utam-silip uta kale,
22 “Povo de Israel, escute! Deus aprovou publicamente Jesus, o nazareno, ao realizar milagres, maravilhas e sinais por meio dele, como vocês bem sabem.
23 sugamiyok uyo God iyo imi aget fugunin uyo de ko-nala e, ‘Bota tambaliim kale, kupkali mitam tolon-temu o,’ agesa kale, God iyo Yesus iyo daala yak ipmi sagaal diim abelata, ibo imkalata, Yesus iyo dep no-nilipta, God imi ilak dolin binim tinum imi diim daalipta, dep yak at diim kal dubiit mo angkolip kaanata, duba-silip kuta,
23 Ele foi entregue conforme o plano preestabelecido por Deus e seu conhecimento prévio daquilo que aconteceria. Com a ajuda de gentios que desconheciam a lei, vocês o pregaram na cruz e o mataram.
24 beyo begel am kal suun nuubaala kale, asok God iyo tebe ulaa du dufolata, fen tigi mo-se ko.
24 Mas Deus o ressuscitou, libertando-o dos horrores da morte, pois ela não pôde mantê-lo sob seu domínio.
25 Kale sugayok uyo King Devit iyo Yesus suun nan-tema imi sang uyo bogo-nala e,
25 A respeito dele disse o rei Davi: ‘Vejo que o Senhor está sempre comigo; não serei abalado, pois ele está à minha direita.
26 nimi aget tem uyo tambalanep-namu e minte, deng kup tebe-bom weng bagan-bii kale, niyo utamita e, kaanan-temi kuta, asok fen tigi molan-temi kalaa age-nilita, bilili agebi kale,
26 Não é de admirar que meu coração esteja alegre e que minha língua o louve; meu corpo repousa em esperança.
27 boyo dok uta ba kale, kapmi tuup tem man niyo kam-kagamin binim kale, nimi kaanan-temi uyo, kabo nimi sinik uyo bisat kupkap-namapta, begel am uyo nan-temaalu e minte, nimi dam uyo sing daalan-temaalu no kale,
27 Pois tu não deixarás minha alma entre os mortos, nem permitirás que o teu Santo apodreça no túmulo.
28 kabo kafan so ilep uyo kafalepnebap kale, kabo niso nap uyo, deng kup tebeman-temi kalaa age-nilita, bilili agebi o,’
28 Tu me mostraste o caminho da vida, e me encherás com a alegria de tua presença’.
29 Age-nala e, aa mungkup Fita iyo weng maak bogobe-nala e, “Nugumal ibaa. Numi afalik Devit imi sang uyo ipmi dupkop daabelan o agan-bii kale, sugayok uyo beyo atin kaanata, dubasip kale, imi tuum tem kutam kal dubasip uyo nuubu kale, kamano koyo mep yang kugol albu (kalaa age-nulupta, utamupta e, Devit beyo ilami sang uyo bogosaala kale, tinum migik imi sang uta bogosa kalaa agan-bulup) ko.
29 “Irmãos, permitam-me dizer com toda convicção que o patriarca Davi não estava se referindo a si mesmo, pois ele morreu e foi sepultado, e seu túmulo ainda está aqui, entre nós.
30 Kale Devit beyo God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum kale, utamata e, God iyo bogopne-nala e,
30 Mas ele era profeta e sabia que Deus havia prometido sob juramento que um de seus descendentes se sentaria em seu trono.
31 biilan-temu uyo, God iyo kanumin kanumin uyo kanuman-tema kalaa age no ke-nalata, God imi ulaa dula kamok kesa tinum Krais imi fen tigi molan-tema umi sang uyo bogo-nala e,
31 Davi estava olhando para o futuro e falando da ressurreição do Cristo, que não foi deixado entre os mortos nem seu corpo apodreceu no túmulo.
32 Kale Yesus beyo God yagal tebe dufolata, fen tigi mo-se kale, alugum mep kaa albip kalip iso atam-sulup ko.
32 “Foi esse Jesus que Deus ressuscitou, e todos nós somos testemunhas disso.
33 Kale imi Aalap God iyo dufola fen tigi molata, dep tam-nalata, ilami sagaal ipkuk diim umi mep so daa-nala e bole, kamano koyo sugamiyok God tebe ilami Man Yesus imi bogobe-nala, ‘Nimi Sinik Tambal iyo kapmi unang tinum imi dobelan-temi o,’ agesa uta kanube-nalata, daala malaak numi diim abe dong daga-e-be kale, numi weng migik migik utamsaalup umi baga-bala baga-bala ke-bulup itaman-bilip min tinangkan-bilip boyo God imi Sinik bemi ogok uta ko.
33 Ele foi exaltado ao lugar de honra, à direita de Deus. E, conforme havia prometido, o Pai lhe deu o Espírito Santo, que ele derramou sobre nós, como vocês estão vendo e ouvindo hoje.
34 Kale Devit iyo tiin kafan tam abiil tigiin tam unsaala kale, Yesus ita kale, Devit yagal Yesus imi sang uyo bogo-nala e,
34 Pois Davi não subiu ao céu e, no entanto, disse: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Sente-se no lugar de honra à minha direita,
35 son-temu uyo, kapmi waasi iyo imdep daalita, kapta kamok kelapta, kapmi weng kup tinangka-bom kapmi afak tem kal nan-temip o,” ageba o,’
35 até que eu humilhe seus inimigos e os ponha debaixo de seus pés’.
36 “Kale alugum Israel kasel ibo tele utamin. Yesus iyo ipkil daalip yak waasi imi sagaal diim abela dep yak at diim kal dubiit mo angko-silip kuta, beyo God tebe bogobe-nala e, ‘Kabo Kamogim e minte nimi tinum ulaa kamduli kamok kesap no o,’ age-se o,” age Fita iyo kam agan-kala ko.
36 “Portanto, saibam com certeza todos em Israel que a esse Jesus, que vocês crucificaram, Deus fez Senhor e Cristo!”.
37 Kale unang tinum iyo tinangku-nilip e, bubul fuyap tebebeluta, Fita so e ipkumal Yesus imi kalaan tinum ninggil so imi bogobe-nilip e, “Nugumal ibaa. Nuyo dogonupman-temup o?” agelip e,
37 As palavras partiram o coração dos que ouviam, e eles perguntaram a Pedro e aos outros apóstolos: “Irmãos, o que devemos fazer?”.
38 Fita isiik bogobe-nala e, “Ibo aget fupkela ko-nilip e minte, Yesus Krais imi olabe ok sam ugo no kela kela kelipta bole, God iyo ipmi fengmin uyo kupkan kepma binimanepmu e minte, God yagal tebe maagup maagup ibo ilami Sinik Tambal iyo dobe dobe ke no kelak o ageta ko.
38 Pedro respondeu: “Vocês devem se arrepender, para o perdão de seus pecados, e cada um deve ser batizado em nome de Jesus Cristo. Então receberão a dádiva do Espírito Santo.
39 Kale sugamiyok uyo God iyo bogo-nala e, ‘Nimi Sinik Tambal iyo alugum bilip imi dobelan-temi o,’ agesa kale, kanube ipso e minte ipmi man so alugum simanim kal nuubip so ipmi dobelan o agan-be kale, waantap ita numi Bisel God tebe olapma meng ilami tagan tem e tilip umdii, alugum imi dobelan-tema o,” age Fita iyo kam agan-kala ko.
39 Essa promessa é para vocês, para seus filhos e para os que estão longe, isto é, para todos que forem chamados pelo Senhor, nosso Deus”.
40 Kale Fita iyo weng kwiin tagang uyo baga-e-bom-nala e, fomtuup bogobe-nala e, “Utama-bom-nilipta, alugum unang tinum imi kuguup mafak uyo kupka-nilipta, bilip imi kaal fuyabok kulan-temip uyo waalanin o,” agela e bole,
40 Pedro continuou a pregar, advertindo com insistência a seus ouvintes: “Salvem-se desta geração corrompida!”.
41 waantap ita Fita imi weng uyo tinangku-nilip, “O,” agelip umdii, bilip iyo ok sam uyo ugolip kale, am ko daanbu kota, unang tinum ilimi kup 3,000 ita Yesus imi ilak uyo do-nilip e, mitam Yesus imi ilak dolin imi iibak tem e ti-silip ko.
41 Os que acreditaram nas palavras de Pedro foram batizados, e naquele dia houve um acréscimo de cerca de três mil pessoas.
42 Kale Yesus imi ilak dolin iyo dital faga-bom-nilipta, Yesus imi kalaan tinum bilip imi weng uyo tinangka-bom-nilip e minte, negal kabelal maagup ke-nilip e, iman uyo dagaap unan-bom-nilip e, God imi aman duga-e-bom no ke-bii-silip ko.
42 Todos se dedicavam de coração ao ensino dos apóstolos, à comunhão, ao partir do pão e à oração.
43 Kale God yagal Yesus imi kalaan tinum iyo dong dogobelata, kuguup ugulumi migik migik ko age mirakel kwiin tagang uyo telela-bilipta, alugum unang tinum iyo kumang mo-nilipta, aget yamyam fugun-bii-silip ko.
43 Havia em todos eles um profundo temor, e os apóstolos realizavam muitos sinais e maravilhas.
44 Kale alugum Yesus imi ilak dolin unang tinum iyo negal kabelal maagup ke-nilip e minte, alugum mufekmufek uyo dagaap dagaap ke-bom no kem-nuubip kale,
44 Os que criam se reuniam num só lugar e compartilhavam tudo que possuíam.
45 imi bagan min mufekmufek maak uyo tinum migik imi baabelip molipta, tisol uyo kulu-nilipta, mufekmufek binim man imi kuga-em tiinemsip ko.
45 Vendiam propriedades e bens e repartiam o dinheiro com os necessitados,
46 Kale bilip iyo aget maagup kale, alugum am daanamsu uyo, no ulotu am miton katam kal tala tala ke ulotu ke-bom-nilip e minte, tala tala ke ilimi am kal iman uyo dagaap unan-bom-nilip e, tagaal tebe-bom mangkal ninggil iman uyo un-bom deng tebe-bom-nilip e,
46 adoravam juntos no templo diariamente, reuniam-se nos lares para comer e partiam o pão com grande alegria e generosidade,
47 God imi ifup tebe-bom no ke-bilipta, alugum unang tinum migik iyo bilip imi deng uyo tebemsip ko. Kale suun am maagup daan daan kemsu uyo, unang tinum iyo Kamogim Yesus ilami ilak dolipta, yagal tebe dong dogobela imi fengmin uyo kupkalip kalaa age-nalata, telela imola mitam unang tinum isiik Yesus imi ilak do-silip imi iibak tem iine-bilipta, mitam sengan kwep talan-bii suu ko.
47 sempre louvando a Deus e desfrutando a simpatia de todo o povo. E, a cada dia, o Senhor lhes acrescentava aqueles que iam sendo salvos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.