Atos 18

GOD IMI WENG (TLF) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Kale bii-nalata, Fol iyo abiip Atens uyo kupka-nala e, no abiip Korin kugol siit-nalata,
1 Depois disto, deixando Paulo Atenas, partiu para Corinto.
2 Juda tinum maak Akwila iyo abu daa atama kale, bemi abiip miton uyo unanbu yak Provins Pontus kugol albu kale, siin uyo iso imi kalel Prisila so agam iyo abiip afalik Rom kugol bom-bilip e, Rom kasel imi King Klodius iyo tebe bogo-nala e, “Alugum Juda kasel ibo Rom kasel numi abiip koyo kupkaa daaginin o,” agela e, agam iyo Provins Itali uyo kupka-nilipta, kamaa kagal tal Korin talbip kale, Fol iyo, agam iyo itaman o ageta no abomu,
2 Lá, encontrou certo judeu chamado Áquila, natural do Ponto, recentemente chegado da Itália, com Priscila, sua mulher, em vista de ter Cláudio decretado que todos os judeus se retirassem de Roma. Paulo aproximou-se deles.
3 agam bilip imi ogok uyo nalami ogok ulutap kalaa age-nalata, iso kugol bom-nilip e, imi ogok uyo ke-bom sel am uyo bigi kulep ku top saansip ko.
3 E, posto que eram do mesmo ofício, passou a morar com eles e ali trabalhava, pois a profissão deles era fazer tendas.
4 Kale God imi ifin am daanu uta, suun kup Fol iyo daage tam Juda kasel imi ulotu am tam-nalata, Juda kasel so e Grik kasel so iyo God imi weng uyo fomtuup baga-e-bilita, bilip iyo Yesus imi ilak uyo dolin o age-nalata, kafale-bom baga-emsa ko.
4 E todos os sábados discorria na sinagoga, persuadindo tanto judeus como gregos.
5 Kale Sailas so Timoti so alop imi Provins Masedonia kupkaa tilip kota, Fol iyo suun kup am daanamu uyo, God imi weng uyo baga-e-bom-nala e, Juda kasel imi bogobe-nala e, “God imi ulaa dula kamok kesa tinum iyo Yesus beta o,” age suun kup baga-e-balata,
5 Quando Silas e Timóteo desceram da Macedônia, Paulo se entregou totalmente à palavra, testemunhando aos judeus que o Cristo é Jesus.
6 Juda kasel isiik bogobe-nilip e, “Kapmi weng boyo bisop bagan-balap o,” age-nilip e minte, weng mafak uyo bogobe no kelip Fol iyo itam-nalata, Juda kasel imi kuguup uta ku-nalata, ilami ilim diim ifip tububu uyo kupku mola kalino daak iinu kupkaa bogobe-nala e, “Biilan-temu uyo, ibo ifip kalino daak iinebu ulutap ke maagalo ke kaal fuyap ogen utaman-temip boyo nimi san ba kale, ilipmi san kuba. Kamano koyo niyo ibo imkaa asit kek kek ita baga-eman-temi o,” age-nala e bole,
6 Opondo-se eles e blasfemando, sacudiu Paulo as vestes e disse-lhes: Sobre a vossa cabeça, o vosso sangue! Eu dele estou limpo e, desde agora, vou para os gentios.
7 ulotu am boyo kupkaa daagina kale, asit kek kek tinum God imi aman duga-emin maak bemi win uyo Titius Jastus kale, bemi am uyo Juda kasel imi ulotu am umi magaang tem kugol desip kale, Fol iyo no bemi am kal bom-nala e, unang tinum iyo baga-e-bom kafalema ko.
7 Saindo dali, entrou na casa de um homem chamado Tício Justo, que era temente a Deus; a casa era contígua à sinagoga.
8 Kale Juda kasel imi ulotu am bomi tiin molin tinum Krispus so alugum ilami am maagup nin so iyo Kamogim Yesus imi ilak uyo dolip e, Korin kasel kwiin tagang iyo Fol imi weng uyo tinangku-nilip e, Kamogim Yesus imi ilak uyo do no ke-nilip e, ok sam ugolip ko.
8 Mas Crispo, o principal da sinagoga, creu no Senhor, com toda a sua casa; também muitos dos coríntios, ouvindo, criam e eram batizados.
9 — ausente —
9 Teve Paulo durante a noite uma visão em que o Senhor lhe disse: Não temas; pelo contrário, fala e não te cales;
10 — ausente —
10 porquanto eu estou contigo, e ninguém ousará fazer-te mal, pois tenho muito povo nesta cidade.
11 Kale Fol iyo kugol bom-nala e, God imi weng uyo unang tinum iyo kafale-bii atol maagup e minte kayop bugup kal no kela ko.
11 E ali permaneceu um ano e seis meses, ensinando entre eles a palavra de Deus.
12 Kale Rom tinum migik maak Galio beyo Provins Akaya bomi kiyap miton ke-bom-balata, Juda kasel iyo afeta ibo-nilip e, Fol iyo an-togon-bom-nilip e, aafuu dep tam kot kemin umi am kutam daa-nilip e,
12 Quando, porém, Gálio era procônsul da Acaia, levantaram-se os judeus, concordemente, contra Paulo e o levaram ao tribunal,
13 kiyap imi bogobelip ko. “Kabaa. Tinum keyo unang tinum iyo uget togolata, iyo ulo uyo kupka-nilip e, imi God imi ulotu ke-emin uyo igilimi migik uta ulotu kem-nuubip o,” agelip kale,
13 dizendo: Este persuade os homens a adorar a Deus por modo contrário à lei.
14 Fol yagal bogolan agin kuta, kiyap Galio iyo Juda kasel imi bogobe-nala e, “Juda kasel ibaa. Tinum keyo kuguup mafak ke-be min, fuut taban-be min keluta, bomi kalan uta dep tilipta, niyo ipmi weng uyo tinangkuta niyo dong dogopman agin kuta,
14 Ia Paulo falar, quando Gálio declarou aos judeus: Se fosse, com efeito, alguma injustiça ou crime da maior gravidade, ó judeus, de razão seria atender-vos;
15 ibo tal bemi weng bagan-be min, Yesus imi win kufu-bom bagan-be min, ilipmi ulo umi sang uta kup bogopnelip kale, niyo kanupmin bomi sang uyo tele utama-bom im-kuguman-temaali kale, ipkil telelamin o,” age-nala e,
15 mas, se é questão de palavra, de nomes e da vossa lei, tratai disso vós mesmos; eu não quero ser juiz dessas coisas!
16 bilip iyo fot tebelata, kot kemin umi am uyo kupkaa tam iinip e,
16 E os expulsou do tribunal.
17 alugum Grik tinum iyo tebe-nilip e, Juda kasel imi ulotu am tiin molin tinum Sostenes iyo aafu-nilip kot kemin umi am umi amitem mep so kugol saal dagamip kuta, Galio iyo tiin itama ko.
17 Então, todos agarraram Sóstenes, o principal da sinagoga, e o espancavam diante do tribunal; Gálio, todavia, não se incomodava com estas coisas.
18 Kale Fol iyo abiip Korin kugol bii, am kwiin tagang ke-nala e bole, Kristen iyo weng umobe-nala e, imkaa no-nala e, abiip Senkria kugol dubom kon uyo bito-nala e, kafalebelata, atamipta e, beyo God imi fen dam bogobe-nala, “Kota kanubelan-temi o,” age-se uyo fen kanubela binimanu dubom kon bitola kalaa agelip e bole, imkaa Provins Siria unon o age-nalata, tam sip tem una kale, Prisila so Akwila so agam iyo iso tam unip e,
18 Mas Paulo, havendo permanecido ali ainda muitos dias, por fim, despedindo-se dos irmãos, navegou para a Síria, levando em sua companhia Priscila e Áquila, depois de ter raspado a cabeça em Cencreia, porque tomara voto.
19 — ausente —
19 Chegados a Éfeso, deixou-os ali; ele, porém, entrando na sinagoga, pregava aos judeus.
20 — ausente —
20 Rogando-lhe eles que permanecesse ali mais algum tempo, não acedeu.
21 — ausente —
21 Mas, despedindo-se, disse: Se Deus quiser, voltarei para vós outros. E, embarcando, partiu de Éfeso.
22 Kale Fol iyo no abiip Sisaria no-nala e, sip uyo kupkaa met Jerusalam met-nala e, Yesus imi ilak dolin unang tinum iyo weng umobe-nala e, daage malaak abe yang abiip Antiok yang-nala e,
22 Chegando a Cesareia, desembarcou, subindo a Jerusalém; e, tendo saudado a igreja, desceu para Antioquia.
23 siit ilugo-nala e, Antiok uyo kupkaa unanbu met Provins Galesia umi atuk Frigia umi abiip maak maak kem tiine-bom-nala e, alugum Yesus imi ilak dolin bilip imi baga-em tiine-balata, igil mitam titil kup fagagamsip ko.
23 Havendo passado ali algum tempo, saiu, atravessando sucessivamente a região da Galácia e Frígia, confirmando todos os discípulos.
24 Kale Juda tinum maak tal Efesis kugol nuuba kale, bemi win uyo Apolos kale, bemi abiip miton uyo Isip umi abiip afalik Aleksandria kale, beyo weng tambal bagamin tinum e minte, God imi suuk kon tem weng uyo tele dagaa ku no kesa kale,
24 Nesse meio tempo, chegou a Éfeso um judeu, natural de Alexandria, chamado Apolo, homem eloquente e poderoso nas Escrituras.
25 siin uyo Kamogim Yesus imi sang uyo kafalemsip kuta, Jon Baptis imi ok sam uga-emsa umi sang so Jon imi Yesus imi sang bogo-se umi sang so uta kup utamsa kale, bota dital fagaa unang tinum imi kafale-bom Yesus imi sang boyo tol kup baga-em-nuuba kale,
25 Era ele instruído no caminho do Senhor; e, sendo fervoroso de espírito, falava e ensinava com precisão a respeito de Jesus, conhecendo apenas o batismo de João.
26 Apolos beyo tam Juda kasel imi ulotu am tam-nala e, God imi weng kufo baga-ema kale, alugum imi tiin diim uyo fitom binim baga-emata, Prisila so Akwila so agam iyo imi weng uta tinangku-nilipta, dep no ilimi am daa-nilip e, Yesus imi sang uyo maak so baga-e-bom-nilip e, God imi weng uyo tele tol dupkop daga-emip ko.
26 Ele, pois, começou a falar ousadamente na sinagoga. Ouvindo-o, porém, Priscila e Áquila, tomaram-no consigo e, com mais exatidão, lhe expuseram o caminho de Deus.
27 Bii-nala e, Apolos iyo yak Provins Akaya kwek iinon o agela e, Efesis kasel Kristen iyo, “Suguul ke unap o,” age-nilip e, Akaya kasel Kristen imi suuk kon uyo dola kobe bogobe-nilip e, “Ibaa. Tinum keyo ipmi am e no tolon-tema uyo, weng umobe telela tiin mo-bom-nilipta o,” age-nilip e, dola kobelip e bole, daage no Provins Akaya no-nala e, unang tinum God tebe kuguup tambal kobela Yesus imi ilak dosip iyo tele dong daga-ema kale,
27 Querendo ele percorrer a Acaia, animaram-no os irmãos e escreveram aos discípulos para o receberem. Tendo chegado, auxiliou muito aqueles que, mediante a graça, haviam crido;
28 boyo ki, alugum imi tiin diim uyo titil kup fagaa Juda kasel imi kafale-bom bogobe-nala e, “Ipmi weng bagan-bilip boyo bisop bagan-bilip o,” agan-bom-nala e minte, God imi suuk kon tem weng kwek uyo kafale-bom bogobe-nala e, “God imi ulaa dula kamok kesa tinum iyo Yesus beta o,” agan-bom no kema ko.
28 porque, com grande poder, convencia publicamente os judeus, provando, por meio das Escrituras, que o Cristo é Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.