Apocalipse 18
GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH
1 Kale ensel imi weng uyo binimanuta, kota Jon niyo atamita, ensel maak abiil tigiin ilo tala beyo ki God imi titil afalik uyo kobela kwep tala kale, bemi dong uyo ki, daal yogon umi dong ulutap ela kwep tilin kelata, kafin kaa kutufosu koyo alugum ilagen kupkalu kalaa age utami ko.
1 Depois disso vi outro anjo descendo do céu. Ele tinha um grande poder, e o seu brilho iluminava toda a terra.
2 Kale ensel iyo fomtuup ola-nala e, “Ibo weng tambal ko tolong do-nilip e, deng tebemin a. Abiip miton Babilon uyo balata kumen daak abe binimanan o angbu kale, kanubelan-temu bota, mufekmufek mafak mitam tolon-temu uyo kulbu kale, abiip Babilon boyo amem tem kasel so uun mafak mafak so bilip imi abiip kelan-temu ko.
2 E gritava com voz forte: — Caiu! Caiu a grande Babilônia ! Agora quem vive ali são os demônios e todos os espíritos imundos. Todos os tipos de aves e feras imundas e nojentas vivem nela.
3 Kale God imi tebe abiip boyo kufak daala binimanan-temu bomi magam uyo ki, unang ko age abiip Babilon uyo tebe-nulu e, umi kuguup mafak uyo kafin kaa kutufosu komi unang tinum iyo kafale-buluta, kanum tebesip kale, kanube tinum ok mafak une dubom tem ilum ilum keba ulutap kale, kafin kaa kutufosu komi unang tinum iyo sa dagamin kuguup ulutap uyo unang kuso ke-bom-nilip e, umi kuguup mafak uyo waafu-bom-nilipta, ilum ilum ke-bom God iyo dupkaa yang iinsip kale, kafin kaa kutufosu komi kamogimal iyo sa dagamin kuguup ulutap uyo unang kuso ke-bilip e minte, Babilon kasel iyo kamogimal bilip imi mufekmufek mok uyo unan-bom-nilip e, umi aget uyo ugaa kwaa-bom kwaamum o agan-bilipta, kafin kaa kutufosu komi bisnis kemin tinum iyo tebe kuga-e-bilip saan-bilipta bii, mitam mufekmufek soyaap tinum kelip bomi kalan uta God iyo tebe Babilon kasel iyo ifak daa anolan o agan-be o,” age-nala e, ensel iyo kam agela ko.
3 Pois todas as nações beberam do seu vinho, o vinho forte do seu desejo imoral. Os reis do mundo inteiro cometeram imoralidade sexual com ela, e os homens de negócio deste mundo se enriqueceram à custa das práticas sexuais sujas da prostituta.
4 — ausente —
4 Então ouvi outra voz do céu, que disse: — Saia dessa cidade, meu povo! Saiam todos dela para não tomarem parte nos seus pecados e para não participarem dos seus castigos!
5 — ausente —
5 Pois os seus pecados estão amontoados até o céu, e Deus lembra das suas maldades.
6 Age-nala e, asok God iyo bogo-nala e, “King ko age kamogimal nagaal kal ibaa. Babilon kasel iyo tebe ibo atin kuguup mafak kupka-em tebesip kale, ipsiik yan kebe atin ki kuguup mafak umaak kupka-e-bilip bii, ogen man figilip uyo utaman-temip kale, ipsiik imi kuguup mafak boyo yan ke-e-bilip bii, ilep alop fagalin o ageta kale, kanube imi ninuk tebe-e-bilip ipmi kuguup mafak ko age ok mafak unansip ulutap ke ipsiik tebe ok mafak titil kup tebesu kupka-emin ulutap ke-bom atin kuguup mafak uta kupka-e-bilip bii, ogen man figilip uyo utamin o ageta ko.
6 Deem a ela o mesmo que ela deu a vocês; paguem em dobro o que ela fez. Encham a taça dela com bebida duas vezes mais forte do que a bebida que ela preparou para vocês.
7 Kale abiip Babilon boyo unang kamok ulutap kale, uyo ton-bom aget fugun-bom-nulu e, ‘Niyo kamok unang ko age kwiin kale, abiin tambal kup tonbi kale, son-temu uyo, niyo unang kaluun umi aget iluum ku-nulu aget afek kup fugunbu ulutap uyo kelan-temaali o,’ agan-bom-nuluta, mufekmufek tambal kwiin tagang uyo afeta-bii fagaa kupkaa ket kon tambal kup tii-bii kupka-nulu e, atin tambal kup tonu kuta, ipmi tebe kaal fuyabok afalik kobelan-temip uyo, ulumi kuguup mafak kanum-nuubu bota kobelipta, tii kelan-temu ko.
7 Deem a ela tanto sofrimento e tristeza quanto luxo e ela deu a si mesma. Porque ela pensa assim: “Estou sentada aqui como rainha! Não sou viúva e nunca mais vou sofrer!”
8 Kale unang ko age abiip Babilon umi kuguup mafak ko kanum tebesu bota, Bisel God titil magam kayaak niyo yega dobeli e, maak fagalin tap mafak ilinok uyo malaak umi diim abelu e, umi unang tinum kaanebelip uyo, aget iluum afalik tebebelu e minte, iman tebok uyo mitam abe no ke-buluta, at fakam daa-nulu e, uyo kwe fuulu ken tebe-bulu bii, binimanan-temu o,” age God iyo kam agela ko.
8 Por isso num mesmo dia cairão sobre ela estas pragas: doenças, dor e fome, e ela será queimada no fogo. Pois o Senhor Deus, que a julga, é poderoso.
9 Kale kafin kaa kutufosu komi kamogimal iyo unang ko age abiip Babilon kasel imi sa dagamin kuguup uyo ke-bom e minte, imi mufekmufek afetamin kuguup uyo ke-bom no kem-nuubipta, simanim ilota tiin umolipta, at tum afalik maak fakam daalu kalaa age-nilipta, utamipta e, Bei. Abiip Babilon uta ken taban-bo kalaa age-nilipta, “Babilon umi mufekmufek tambal boyo maak so kulan-temaalup o,” agan-bom-nilipta, aget iluum afalik tebepmuta, iyo fomtuup ol-bom ameman-temip ko.
9 Os reis do mundo inteiro que tomaram parte na imoralidade e na corrupção dela vão gritar e chorar quando virem a fumaça do seu incêndio.
10 Kale kamogimal iyo finanip kale, kanupmin kaal fuyabok boyo nuyo kulan-temaalup o age-nilipta, meng mep so tilin-tem unanbu yang simanim kal bom-nilip e, bogo-nilip e, “Kanupmin kuguup boyo atin mafak kwei. Kanube abiip afalik Babilon boyo kwiin kiim e minte, titil tebesu no kuta, God iyo maak fagalin tap kaal fuyabok kobe abiip uyo at ken tebe binimanu kupkala o,” age-nilipta, finanan-temip ko.
10 Eles ficam de longe porque têm medo de tomar parte no castigo que ela vai sofrer e dizem: — Ai de você! Ai de você, Babilônia, grande e poderosa cidade! Em apenas uma hora você já foi castigada!
11 Kale ulutap kale, kafin kaa kutufosu komi bisnis kemin tinum iyo utamipta, mufekmufek saanin abiip Babilon uyo ken tebe binimanu e minte, unang tinum bom-bilip mufekmufek kwep no saanan agin iyo alugum biniman no kelip kalaa age-nilipta, numi bisnis ke-bulup koyo kumen daak abe mafaganu kalaa ageta iyo aget iluum afalik kup tebepmuta, fomtuup ameman-temip ko.
11 Os comerciantes do mundo inteiro também gritam e se lamentam por causa dela porque ninguém mais compra os produtos deles.
12 — ausente —
12 Ninguém compra o seu ouro, prata, pedras preciosas e pérolas; nem o seu linho finíssimo, a sua púrpura , a sua seda e a sua lã vermelha; nem qualquer espécie de madeira rara ou qualquer tipo de objetos feitos de marfim e de madeira cara, de bronze, ferro e mármore;
13 — ausente —
13 nem canela, cardamomo , incenso, mirra ou perfumes. Ninguém compra o seu vinho, azeite, farinha de trigo e trigo em grão; nem gado e ovelhas, cavalos e carruagens, nem escravos ou outros seres humanos.
14 Kale bisnis kemin tinum iyo bogo-nilip e, “Babilon kasel imi mufekmufek umi aget ugaa kwaa-bom kwaamin uyo ki, iman tambal so ket kon tambal so binimanbu uyo bilip iyo asok dogonubeta kulipta, umi olang uyo kulan-temaalu o,” agan-kalon-temip ko.
14 Os comerciantes dizem à cidade: — Acabaram todas aquelas coisas boas que você tanto desejava, e você perdeu para sempre toda a riqueza e toda a fama que possuía e não as encontrará mais.
15 Kale kanube siin uyo bisnis kemin tinum iyo no abiip Babilon une-bom mufekmufek saan-bom, un faga-bom-nulupta, tinum win so kelum o agan-bom kem-nuubip uyo, kota numi bisnis uyo binimanu kalaa age-nilipta, iyo aget iluum afalik kup tebepmuta, fomtuup ol-bom ameman-temip kuta, imi aget fugunin uyo, “Babilon kasel imi kaal fuyabok kubip kulutap nugol ku-numup o,” age-nilipta, finan-bom meng abiip Babilon umi mep so tolomip binim, unanbu yang simanim kugol bom-nilipta,
15 E os comerciantes, que se tornaram ricos negociando naquela cidade, ficarão de longe, com medo de serem castigados junto com ela. Eles vão gritar e lamentar assim:
16 bogo-nilip e, “Kwiin. Babilon kasel so umtal kup daalip kubei. Babilon kasel iyo ilim namaal tambal so ilim isagulut tambal so uta kup tii-bom-nilip e minte, ket kon boyo gol so tuum titup fukolin so samaal so umi kulu telela kosip uyo tii bom no kem-nuubip kuta,
16 — Ai da grande cidade! Ai da cidade que estava vestida de linho finíssimo, de púrpura e de lã vermelha e que se enfeitava com joias de ouro, com pedras preciosas e com pérolas!
17 kanupmin mufekmufek boyo maak fagalin tap binimanepmu o,” agan-kalon-temip ko.
17 Em somente uma hora ela perdeu toda a sua riqueza! Todos os capitães de navios e todos os passageiros, marinheiros e outros que ganham a vida no mar ficaram de longe.
18 utamipta, at tum fakam daalu boyo abiip afaligen uyo ken taban-bo kalaa age-nilipta, fomtuup ol-bom-nilip e, “Kek kek tinum imi abiip maak maak umaak kanupmin abiip afalik Babilon kulutap umaak albaalu binim o,” agan-kalon-temip kale,
18 Então, vendo a fumaça do incêndio da cidade, gritaram: — Nunca houve uma cidade igual a esta grande cidade!
19 tinum ninggil bilip iyo aget tem iluum afalik kup tebepmuta, ame-bom bogo-nilip e, “Kwiin Babilon kasel so umtal kup daalip kubei,” age-nilip e minte, “Numi sip tem ilep mufekmufek kulep tal Babilon kutam to-bom-nulup mani kwaa-bom win so ke-bulup ko so maak fagalin tap ken tebelu bulup man kelup kubei,” agan-kalon-temip ko.
19 Em sinal de tristeza eles jogaram pó sobre a cabeça, choraram e gritaram assim: — Ai da grande cidade! Ai da cidade onde, à custa da sua grande riqueza, se enriqueceram todos os que tinham navios no mar! E em apenas uma hora ela perdeu tudo!
20 Kale kam agan-kalon-temip kuta, abiil tigiin kasel so Yesus imi kalaan tinum so God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum so, minte God imi unang tinum migik so ibaa. Jon niyo ilam duluun ilep mufekmufek ko mitam tolon-temu bomi utabi uyo ki, kanube kamano kota God iyo tebe Babilon kasel tebe-nilip ibo aa-bilip kaanan-nuubip umi kalan uta abiip Babilon uyo kufak daala binimanan-temu kale, ibo bomi deng uyo tebemin a.
20 Alegrem-se, ó céus, por causa da destruição dessa cidade! Alegrem-se, povo de Deus, apóstolos e profetas ! Pois Deus a condenou pelo que ela fez a vocês!
21 Kale ensel titil tebesa ita tuum afalik iluum tebesu uyo kufo kwaala unanbu daak yol ok kumun tem iinu e, bogo-nala e, “Kanube tuum ko kufo kwaali unu kulutap ke waasi iyo tal-nilipta, abiip afalik Babilon umi tuum am afalik boyo dalata belelalip malaak abe binimanan-temu kale, dogonubeta asok abiip boyo telela kolip utaman-temaalip binim ko.
21 Então um anjo forte levantou uma pedra do tamanho de uma grande pedra de moinho e a jogou no mar. E disse: — É assim que a grande cidade de Babilônia será jogada fora com violência e nunca mais será vista.
22 Kale tinum iyo maak Babilon kasel imi biingbuung ko age gitaa weng so fongket weng so bigul weng so aseng so umaak tolong dolan-temaalip binim e minte, Babilon kutam uyo tinum mufekmufek telelmin kuguup dagaa kusip iyo mufekmufek tambal uyo maak so telela-bilip kalaa agelan-temaalip binim e minte, Babilon kasel unang imi tuum kulu wiit te-bilip flawa ke-bo umi biileng umaak tolong dolan-temaalip binim e minte,
22 A música dos tocadores de harpa , de flauta e de trombeta e as vozes dos cantores nunca mais serão ouvidas em você, e em você nunca mais será encontrado nenhum trabalhador de qualquer ofício, e nunca mais se ouvirá em você o barulho das pedras de moinho!
23 Babilon kutam umi ilaam dong umaak kefo-bulu utaman-temaalip e minte, Babilon umi tinum unang kula, unang tinum dulu kelip imi deng taban-bilip umaak tolong dolan-temaalip binim, atin dumeng age kupkalan-temu ko. Kale kanube Babilon umi bisnis kemin tinum bilip iyo mani afalik waafulin tinum kale, bilip iyo mani umi titil diim kal bom-nilipta, kafin kaa kutufosu komi tinum iyo kubaganip imkasip kale, Babilon kasel iyo bisop bagamin kuguup uta ke-bilipta, kafin kaa kutufosu komi unang tinum imi aget uyo dupkopmuta, ilep tambal uyo kupkaa yang asit abe Babilon kasel imi kuguup mafak uta kemsip o,” age ensel iyo kam agan-kala ko.
23 Em você jamais brilhará a luz de uma lamparina, e nunca mais se ouvirá em você a voz dos noivos e das noivas. Os seus comerciantes foram os mais poderosos do mundo, e com feitiçaria você enganou todos os povos da terra.
24 Kale kanube God iyo utamata e, Babilon kasel iyo tebe nimi profet ko age weng kem baga-emin tinum so e minte nimi unang tinum migik sino yak abiip maak maak mep so simaan so kwiin tagang albip so iyo an tebesip kalaa age-nalata, God iyo tebe kaal fuyabok boyo kobelan-tema ko.
24 A grande Babilônia foi castigada porque nela foi encontrado o sangue dos profetas, o sangue do povo de Deus e o de todos os que foram assassinados na terra.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.