1 Coríntios 10
GOD IMI WENG (TLF) vs NTLH
1 Kale duubal ibe. Nimi aget fugunin uyo, weng kaa bogobelan-temi koyo tele utamin. Sugamiyok Israel kasel numi olal Moses so unsip uyo, iip bosiik abe-bom-nuluta, ilep uyo kafale-buluta, alugum iyo tambaliim yol ok uyo ilo ko yak iinsip kale,
1 Irmãos, eu quero que vocês lembrem do que aconteceu com os nossos antepassados que seguiram Moisés. Todos foram protegidos pela nuvem e passaram pelo mar Vermelho.
2 alugum bilip iyo Moses imi daang begebe yak iinsip kale, ok sam ugamin ko age baptisim kemin umi sang uta felep yak ise iip so yol ok so bomi diim tota bagan-bii ko.
2 Como seguidores de Moisés, eles foram batizados na nuvem e no mar.
3 Kale abe-bilipta, God iyo tebe unan-kalin uyo kupka-e-bala alugum bilip iyo unan-bom-nilip e minte,
3 Todos comeram da mesma comida espiritual
4 ok uyo kuga-e-bala ila-bom unan-bom no ke-bii-silip kale, tuum tem ok boyo bisop unan-biisaalip kale, Yesus Krais iyo ok boyo kupka-e-balata, God imi tuum tem ok uta unan-bii-silip kale, iso abe-bom-nalata, ok uyo kuga-e-balata, unan unan-bii-silip ko.
4 e beberam da mesma bebida espiritual. Pois bebiam daquela rocha espiritual que ia com eles; e a rocha era Cristo.
5 Kuta God iyo tinum unang kwiin tagang bilip imi kuguup boyo utafinon-bom-nalata, ifak daalata, unang tinum kwiin tagang iyo iibaan kutam kal kaanan-bii-silip ko.
5 Mas Deus não ficou contente com a maioria deles, e por isso eles morreram, e os seus corpos ficaram espalhados no deserto.
6 Kale alugum mufekmufek ko mitam ti-suu bota tebe nuyo bogobe-nulu e, “Ipkil mufekmufek mafak uyo utam kong saan-bom Israel kasel bilip imi kanu-bii-silip kulutap uyo kemin ba e minte,
6 Tudo isso aconteceu a fim de nos servir de exemplo, para nós não querermos coisas más como eles quiseram,
7 ibo men amem uyo aman duga-e-bom iip maak imi kanu-bii-silip ulutap uyo ke-bom no kemin ba o,” agesu kale, God imi suuk kon tem uyo bilip imi sang uyo bogo-nulu kano,
7 nem adorarmos ídolos, como alguns deles adoraram. Como dizem as Escrituras Sagradas : “O povo sentou-se para comer e beber e se levantou para se divertir.”
8 ke-bilip kalaa age-nalata, unang tinum ilimi kup 23,000 kalip iyo God iyo imkalata, ilimi kamogimal igil tebe am maagup daanbu kota, anolip kaansip kale, nugol mungkup bilip imi sa dagamsip kulutap uyo kemin ba ko.
8 Não devemos cometer imoralidade sexual, como alguns deles fizeram. E, porque eles fizeram isso, vinte e três mil deles caíram mortos num dia só.
9 Kale Krais beyo nuyo intaben nubelan-temaala o age dup-kugu-bom suun kup feng-bomta siin Israel kasel iip maak maak imi tebe Bisel dup-kugum-kalip yagal inap kulula tebe inolip kaan maagalo kesip ulutap uyo kemin ba e minte,
9 Não devemos pôr à prova a paciência de Cristo, como alguns deles fizeram, e por isso foram mortos pelas cobras.
10 ibo God iyo weng mafak uyo kupka-e-bom siin tinum iip maak maak iyo weng taban-kalip ensel tinum anola kaanamin imi daala tebe-nala anola kaan maagalo kesip ulutap uyo ke-bom no kemin ba ko.
10 Vocês não devem se queixar, como fizeram alguns deles, e por isso foram destruídos pelo Anjo da Morte.
11 Kale alugum mufekmufek boyo mitam imi diim abe-nuluta, kafale-bulu utamamsip kale, bomi sang uyo God imi suuk kon tem kal bom-nuluta, kafin koyo mep so binimanan o agan-bo komi tinum albup numi finanin weng uyo kupka-e-bo ko.
11 Tudo isso aconteceu com os nossos antepassados a fim de servir de exemplo para os outros, e aquelas coisas foram escritas a fim de servirem de aviso para nós. Pois estamos vivendo no fim dos tempos.
12 Kale tinum iyo yagal utamata, niyo titil faga-bom albi kalaa agela umdii, daak abelan-tema kale, tele utama-bom-nalata o ageta ko.
12 Portanto, aquele que pensa que está de pé é melhor ter cuidado para não cair.
13 Kale kuguup mafak ko tal ipmi diim abe im-kugum tebesu boyo ugulumi migik ba kale, kuguup mafak ko suun tal tinum unang alugum ko im-kugu-bulu utaman-bomip bota kuta, God iyo ilami weng kwep daa-nala, “Dong daga-eman-temi o,” agesa uta waafu-nalata, beyo kuguup mafak tebe im-kugumin uyo maak kupkala tebe uta uta ke-nuluta, ipmi titil uyo kubaganu imkalan-temaalu binim kale, kuguup mafak tal ipmi diim abe im-kugulan-temu uyo, God iyo tebe ibo ilep uyo kafale-bomta dong dogobelan-tema kale, ilep bomi uyo ki, ibo dong dogobelata, ipkil mitam titil fagaa mo-nilip im-kugu-bo bomi kubaganu kupkalan-temip bomi sang uta ko.
13 As tentações que vocês têm de enfrentar são as mesmas que os outros enfrentam; mas Deus cumpre a sua promessa e não deixará que vocês sofram tentações que vocês não têm forças para suportar. Quando uma tentação vier, Deus dará forças a vocês para suportá-la, e assim vocês poderão sair dela.
14 Agesu kale, atin nalami duubal ibe. Ibo men amem aman duga-emin kuguup boyo kupkaa umik ugobelin o ageta kale,
14 Por isso, meus queridos amigos, fujam da adoração de ídolos.
15 ibo utamsip tinum kalaa age-nilita, niyo weng koyo baga-e-bii kale, nimi weng baga-e-bii koyo ku-nilipta, ipkil abo tifi-bom-nilipta, tambal kalaa, mafak kalaa agan-bom-nilipta o ageta kale,
15 Eu falo com vocês como com pessoas que têm capacidade para entender o que estou afirmando. Julguem vocês mesmos o que eu estou dizendo.
16 komiyon unan-kalon-temup kwek uyo ki, nuyo kwego dego ke God iso aget maagup ke-nulupta, sok dum ok boyo ilu-nulupta, God iyo, “Misam o,” age-nulupta, Yesus Krais imi isak singkam daa-suu umi aget uta fugun-bom unan-bom-nulup e minte, bret bota fagaa ku-nulup e, Krais imi dam ilo ko-suu umi aget uta fugun-bom-nulupta, unan-bom no kem-nuubup kale,
16 Pensem no cálice pelo qual damos graças a Deus na Ceia do Senhor. Será que, quando bebemos desse cálice, não estamos tomando parte no sangue de Cristo? E, quando partimos e comemos o pão, não estamos tomando parte no corpo de Cristo?
17 nuyo unang tinum kwiin tagang kuta, bret boyo maagup kale, alugum nuyo bret maagup bota unan-nuubup atamta, alugum nuyo ilami fugu tilin ilatap ke maagup kiina tala ke-sulup ko.
17 Mesmo sendo muitos, todos comemos do mesmo pão, que é um só; e por isso somos um só corpo.
18 Kale ipkil Israel kasel imi kuguup kanum-nuubip umi aget uyo fugunolin. Tinum iyo mufekmufek kwep no kwe fuulip kenu God imi kupka-emin umi atuk unan-nuubip boyo ki, God iso aget maagup ke-bom-nilipta, kanum-nuubip ko.
18 Pensem no povo de Israel. Aqueles que comem as coisas oferecidas em sacrifícios tomam parte juntos no sacrifício que é oferecido a Deus no altar.
19 Kale nimi weng kwek uyo intaben sang uta bagan-bii? “Korin kasel God imi ilak dolin binim imi mufekmufek men amem umi kuga-emin kuso men amem kuso boyo fen tuluun mufekmufek o,” agan-bii a?
19 O que é que eu quero dizer com isso? Que o ídolo ou o alimento que é oferecido a ele tem algum valor?
20 Umbae. Kam age baganbaali kale, nimi weng bagan-bii kwek uyo ki, God imi ilak dolin binim bilip imi mufekmufek ko kupka-em-nuubip boyo, sinik tambal God ilatap imi kupka-e-bulup ko agan-bilip kuta, fen men amem ko age sinik mafak imi kupka-em-nuubip kale, ibo sinik mafak iso aget maagup ke kwego dego kemin ba o agan-bii ko.
20 É claro que não! O que estou dizendo é que aquilo que é sacrificado nos altares pagãos é oferecido aos demônios e não a Deus. E eu não quero que vocês tomem parte nas coisas dos demônios.
21 Kale kanube kuguup alop tagamin ibo yak Kamogim Yesus imi aget uyo fugun-bom bret so sok dum ok so uyo unan tal kupka-nilip e minte, yak sinik mafak umi aget uyo fugun-bom bomi ok min, iman min, kong min uyo une no kemip umdii, boyo God iyo ibo dong dogopman-temaala kale, ibo boyo kanumin ba ko.
21 Vocês não podem beber do cálice do Senhor e também do cálice dos demônios. Vocês não podem comer na mesa do Senhor e também na mesa dos demônios.
22 Kanube nuyo sinik mafak umi mufekmufek umi unan-kalon-temup bole, Kamogim iyo aget mafak kupka-eman-tema kale, numi titil uyo fen bagang-kale-nulupta, imi titil uyo kubaganu dupkaa no kelan-temaalup kale, yagal tebe-nala e, kanuman-temup bomi yan uyo kobela ogen utaman-temup ko.
22 Ou será que queremos provocar o Senhor, fazendo com que ele fique com ciúmes? Por acaso vocês pensam que somos mais fortes do que ele?
23 Aa bole, ipmi weng bogo-nilip, “Yak alugum mufekmufek albu boyo, kanubelum o agelup uyo, boyo weng binim kale, kanumin uta kup o,” agan-nuubip boyo tambaliim kuta, alugum mufekmufek boyo maak tebe-nuluta, nuyo dong daga-em-nuubaalu e minte, ipmi bogo-nilip, “Yak alugum mufekmufek albu boyo, kanubelum o agelup uyo, boyo weng binim kale, kanumin uta kup o,” agan-nuubip boyo tambaliim kuta, alugum mufekmufek bota maak tebe-nuluta, kuntuk mobelu atin mitam titil fagagan-nuubaalup no ko.
23 Alguns dizem assim: “Podemos fazer tudo o que queremos.” Sim, mas nem tudo é bom. “Podemos fazer tudo o que queremos”, mas nem tudo é útil.
24 Kale kabo kalapmi kaal ilak uta kup dugamin ba kale, kapkumal tinum unang migik imi kaal ilak uyo duga-bom no ke-bom-nalapta o ageta ko.
24 Ninguém deve buscar os seus próprios interesses e sim os interesses dos outros.
25 Kale tolop saanin baan diim umi no alugum tolop molan-temip boyo maagalo unan-kalin kale, boyo aget yamyam uyo fugun-bomta, “Tolop boyo men amem umi kobe-nilipta, kwep tilip bele o?” age tolop kasel bilip iyo dagagan yakyak ke-bomta saanin ba ko.
25 Vocês podem comer de tudo o que se vende no açougue, sem terem nenhuma dúvida de consciência.
26 Kale bomi magam uyo ki, God imi suuk kon kwek uyo bogo-nulu e, “Kafin kaso e minte alugum mufekmufek kafin umi diim albu kuso boyo Bisel ilami aligaap o,” agesu boyo amem binim kale, boyo dagagamin ba ko.
26 Pois, como dizem as Escrituras Sagradas : “A terra e tudo o que nela existe pertencem ao Senhor.”
27 Kale kanube tinum God imi ilak dolin binim iyo maak tebe olapke-nala, “Talap iman unan-kulum o,” agela unon o agelap uyo, boyo tambaliim kale, no tamap alugum mufekmufek kopkelan-temip uyo unan-kalon-temap kuta, bomi aget uyo yamyam taga-bom, “Tolop koyo men amem umi kobe-nilipta, kwep tilip bele o?” age dagaga-bomta unan-kalin ba ko.
27 Se alguém que não é cristão convidá-los para comer, e vocês resolverem ir, comam o que for posto na frente de vocês e não façam perguntas por motivo de consciência.
28 Kuta tinum iyo maak utamata, Kristen iyo tolop kulu-nulup men amem kupka-ebup boyo unan-nuubaalip kalaa age bogopke-nala, “Tolop koyo men amem umi kobe-nilita, kwep tili o,” agela umdii, tinum ko age bogopkela bemi aget uyo fugunolapta e, unelan-temi bole, bemi aget fugunin uyo kufak daabelan-temi kalaa age kup-kagamin ko.
28 Mas, se alguém disser a vocês: “Esta comida foi oferecida aos ídolos”, neste caso não comam, por causa daquele que disse isso e também por motivo de consciência.
29 Kale niyo kapmi sang uta baganbaali kale, niyo tinum migik bemi sang uta bagan-bii kale, bemi God imi ilak dugamin uyo mitam titil fagabelin-tem albu kalaa age-nalapta, tolop boyo kup-kagamin ko.
29 Não estou falando da sua própria consciência, mas da consciência do outro. Mas alguém pode perguntar: “Por que é que a minha liberdade deve ser diminuída pela consciência dos outros?
30 Kanube niyo God iyo, ‘Misam o,’ age unelan-temi uyo, tinum migik iyo tebe nimi, ‘Misam o,’ age unan-bii boyo weng mafak uyo kupkanemin ba o,” agelan-tema ko.
30 Se eu agradeço a Deus o alimento que como, por que é que sou criticado, se já o agradeci a Deus?”
31 Agelan-tema uyo, nisiik yan kebe bogobelan-temi ko. Kanube ibo iman unan-bom min, ok unan-bom mufekmufek migik migik kemip uyo, alugum mufekmufek boyo God imi win uta kup kufu-bom-nilipta, kanuman-temip kale,
31 Portanto, quando vocês comem, ou bebem, ou fazem qualquer outra coisa, façam tudo para a glória de Deus.
32 Kristen unang tinum ibo utamipta, ipmi intap intap kuguup kanumip uyo, ipkumal kek kek igil utam-nilip e, God imi miit tem uyo kupkaa yang unon-temip kalaa agelip uyo, kanupmin kuguup boyo ibo kanumin ba kale, Juda kasel so e minte tinum miit migik so God imi tinum unang so imi aget uyo fugun-bom-nilipta o ageta ko.
32 Vivam de tal maneira que não prejudiquem os judeus, nem os não judeus, nem a Igreja de Deus.
33 Kale nagal mungkup alugum mufekmufek ko kanum-nuubi boyo utamita e, ilimi tiin fala utam, boyo kuguup tambal o agon-temip kalaa age-nilita, umi kuguup uta kup kanum-nuubi kale, niyo nalami kaal umi ilak kup dugan-nuubaali kale, unang tinum kwiin tagang iyo dong daga-e-bilita, God iyo imdep meng ilami miit tem daalak o age-nilita, dong daga-em-nuubi ko.
33 Façam como eu. Procuro agradar a todos em tudo o que faço, não pensando no meu próprio bem, mas no bem de todos, a fim de que eles possam ser salvos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.