Apocalipse 18

God Ami Alokso Weng (TIF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kanumsi bii ensel ami weng uyo disa kelule, kulaa Jon nayo talaalila, Ensel ma abiil tikiin kawu tala kaali, God ami titil dukum kuuta, kola kulii-tala kala, kalila, kaami dawang kaali, ti kulip yokon dawang tap iila, kulii-tilin tap kelaya, am bokon kala dik-daa kulaasu uyo alik falala-kup kalula utami.
1 Depois disso vi outro anjo descendo do céu. Ele tinha um grande poder, e o seu brilho iluminava toda a terra.
2 Kulaa, ensel ayo dukum-kup naanbi bokola ko: Ibi weng tangbal kalawuuli weng san-iliwa! Abip aalap dukum Babilon uyo dekela tildaak aba-lomdu disa kelon o, kalbu kemin, kunolon o, kalbu kuyaku mafek mafek mafak tiltam tabokomu namti kabuu no. Kemin, Babilon kaali ti, awem tem kasel so, awon mafak alik iso, imi abip ke-lokomu.
2 E gritava com voz forte: — Caiu! Caiu a grande Babilônia ! Agora quem vive ali são os demônios e todos os espíritos imundos. Todos os tipos de aves e feras imundas e nojentas vivem nela.
3 God ami taba abip kaptam ku-mafak-daala disa ke-lokomu kaami miit kabak-ali, unang o, kala abip Babilon uyo taba kuumi kukup mafak uyo tawaal kala dik-daa kulaasu kaami unang tunum iyo kukuyin-buluya, kanum-tabasip. Kemin, kanola tunum ok mafak inamnala, ami dabom tem babonba ultap, kanola tawaal dik-daa kulaasu kalawaami tunum unang iyo sadikimin kukup ultap kaata, unang kuuso kanu-bam ale, kaami kukup mafak kaata kutal-fuku-bomdiwa, baboneng duku-bomdip God ayo kela yang banaasip; tawaal kala kulii una-tala-kesu umi kamok kamok iyo sadikimin kukup ultap kaata unang kuuso kanu-bilipla, Babilon kasel kamok kamok iyo am bokon kusnum unang tunum imi mafek mafek yaapkan uyo ma molum o, ke-bilip, am bokon kusnum kalawaami bisnis kemin tunum ita kukaayim-bilip saan-bi-lom bii tiltam bung kayaakal ke-biliwa, kaami kalan kaata God namti taba Babilon kasel iyo yam-mafak-daa anu-lon o, kalba kayi! kalba-kup, ensel ayo kanum bokola ko.
3 Pois todas as nações beberam do seu vinho, o vinho forte do seu desejo imoral. Os reis do mundo inteiro cometeram imoralidade sexual com ela, e os homens de negócio deste mundo se enriqueceram à custa das práticas sexuais sujas da prostituta.
4 — ausente —
4 Então ouvi outra voz do céu, que disse: — Saia dessa cidade, meu povo! Saiam todos dela para não tomarem parte nos seus pecados e para não participarem dos seus castigos!
5 — ausente —
5 Pois os seus pecados estão amontoados até o céu, e Deus lembra das suas maldades.
6 Kala-som ale, asuk God ayo bokola: Kipyo, Babilon kasel ita taba-bomdip atin kukup mafak uyo kukaayila-tabasip. Kemin, ipsiik maan tiiya-lom atin kukup mafak ayo ma kukaayin-bilip bii utamik. Kipsiik imi kukup mafak uyo maan uyo tiiyim-bilip bii liip alep fak-daalin o, kala-somla ko. Kanola ita kipni yam aba saanbip kipyo, kukup mafak ok mafak kala insip ultap ke-lom, kipsiik atin ti wok mafak titil-kup tabasu ayo kuyak diiyip inin ultap ke-lom, atin kukup mafak kaata kukaayim-bilip, bii-lom utam um-tal-daalik o, kala-somla ko.
6 Deem a ela o mesmo que ela deu a vocês; paguem em dobro o que ela fez. Encham a taça dela com bebida duas vezes mais forte do que a bebida que ela preparou para vocês.
7 Abip aalap Babilon uyo unang kamokan ultap uta tiin-bom aket fukun-bamdula: Nali Kamokan Kwiin kemin, abiin tangbal-kup tiin-ilom kaptoop-ali nali unang kaluun kaami aket uluum kuluu-lomdu aket uluum awak fukunbu tap kaa kanolokomi disa yo, kal-bomdula, mafek mafek tangbal tangbal yaapkan iyo afetbi fak-tii kela, kiit kon tambal-kup tiibi kenbu-kup, kulaa atin ti akal akal ma tambal-kup tiinu. La, ulmi angtiil yol dukum kuwokomip uyo, ulmi kukup mafak kanun-yaabu kulaata, kuwipla tik-nokomu no.
7 Deem a ela tanto sofrimento e tristeza quanto luxo e ela deu a si mesma. Porque ela pensa assim: “Estou sentada aqui como rainha! Não sou viúva e nunca mais vou sofrer!”
8 Unang o, kala faldak abip Babilon ti umi kukup mafak kaa kanum tabasu kuluuta, God Dukum Titil Miit Kayaak nali, um-bak-saanbi kalile, abiltap mafak-ilin uyo tildaak umi diim aba, umi tunum unang saak tem daabip imi aket uluum dukum ayo dap-tiiwa-som ale, ima tinap am uyo kutaltam daa ke-bulula, bii as kaami fak-tam-daa-lomdu uyo kiin-bulu, bii dinim-nokomu no, kala God ayo kanum bokola ko.
8 Por isso num mesmo dia cairão sobre ela estas pragas: doenças, dor e fome, e ela será queimada no fogo. Pois o Senhor Deus, que a julga, é poderoso.
9 Kemin, am bokon dik-daa kulaasu kamok kamok ili mep unang o, kala abip Babilon kayaak imi sadikimin kukup kaata nuu-bam ale, imi mafek mafek afetmin kukup uyo nuu-bam kanun-umbipla, samaanlo kawu iyo tilii umbilin daalipla, as lak aalap ma babilik-babilik tiltam tabu kala, kala-somdip utamipya, Kwin! Babilon namti kiin-tabu kala! kalaliwa, Kwin! Babilon kaptam-ami mafek mafek kaa maso ma fokolokomup dinim o! kal-bomdiwa, aket uluum dukum dap-tiiya-buluya, dukum-kup ol-bamdip aman dulum saanokomip.
9 Os reis do mundo inteiro que tomaram parte na imoralidade e na corrupção dela vão gritar e chorar quando virem a fumaça do seu incêndio.
10 Kamok kamok-miin iyo suunip. Kemin, kanolin angtiil yol kuuli, nuli kuluu-laamin disa yo, kalalip, tildang mepso talemin dinim, umbiyang samaan kabangu bom ale, bokolip: Yak kanolin kukup kuu atin mafak kawi! Abip aalap dukum Babilon kaali, atin sakbaalim dukum titil-fokolin. La, God ayo maak fak-daalin tap, angtiil yol dukum kuuwa, abip uyo as kuyak daala, abiltap dinimnu kewa ni! kala-lomdip suun-bam kanumip.
10 Eles ficam de longe porque têm medo de tomar parte no castigo que ela vai sofrer e dizem: — Ai de você! Ai de você, Babilônia, grande e poderosa cidade! Em apenas uma hora você já foi castigada!
11 Ultap kemin, am bokon dik-daa kulaasu, kaami bisnis kemin tunum iyo utamiwa yi, Mafek mafek wan fakamin abip Babilon uyo kiin-taba disa ke-som ale, tunum unang bom-bilip imi mafek mafek kulii-din saanakin ayo alik disa ke-som kelip kala, kalaliwa, numi bisnis kebup kaluuli kulii daak aba disa kelu no, kalalip, iyo aket uluum dukum dap-tiiyilula, dukum-kup amamip ko.
11 Os comerciantes do mundo inteiro também gritam e se lamentam por causa dela porque ninguém mais compra os produtos deles.
12 — ausente —
12 Ninguém compra o seu ouro, prata, pedras preciosas e pérolas; nem o seu linho finíssimo, a sua púrpura , a sua seda e a sua lã vermelha; nem qualquer espécie de madeira rara ou qualquer tipo de objetos feitos de marfim e de madeira cara, de bronze, ferro e mármore;
13 — ausente —
13 nem canela, cardamomo , incenso, mirra ou perfumes. Ninguém compra o seu vinho, azeite, farinha de trigo e trigo em grão; nem gado e ovelhas, cavalos e carruagens, nem escravos ou outros seres humanos.
14 Bisnis kemin tunum ili boko-lomdip: Babilon kasel imi mafek mafek kaami aket kaata yan-buluya, ima tambal so, kiit kon tambal so, uyo disa kebu kaa, ili asuk kalok no kuluuliwa, kaami baan uyo kuluulokomu daa yo, ke-mokomip o.
14 Os comerciantes dizem à cidade: — Acabaram todas aquelas coisas boas que você tanto desejava, e você perdeu para sempre toda a riqueza e toda a fama que possuía e não as encontrará mais.
15 Kemin, siin kaali, bisnis kaamin tunum iyo din Babilon une-bam mafek mafek wan faka-bamdupla, tunum win tibin kelum o, kal-bom kanun-umbip namti, kulaata numi bisnis namti disa kelu no, kalaliwa, iyo aket uluum dukum dap-tiiyula, dukum-kup aman duluu-mokomip. Lale, imi aket fukunin uyo, Babilon kasel imi angtiil yol utabip ultap nokol kuluulalup o, kalaliwa, suun-bam tildang abip Babilon umi mepso talolip dinim; kalo umbiyang samaan kabangu bomdiwa boko-lom:
15 E os comerciantes, que se tornaram ricos negociando naquela cidade, ficarão de longe, com medo de serem castigados junto com ela. Eles vão gritar e lamentar assim:
16 Kwin! Babilon kasel so, um-tal-daalip kawi! Babilon kasel ili ilim namaal tangbal, ilim fiingim tangbal kaata-kup miki-bam ale, kiit kon uyo, gol so, tuum titup-kup biila tabin so, bukupsan pel o, kebip iso, iyo dotusip ayo tii-bam kem-tabasip. La,
16 — Ai da grande cidade! Ai da cidade que estava vestida de linho finíssimo, de púrpura e de lã vermelha e que se enfeitava com joias de ouro, com pedras preciosas e com pérolas!
17 kanolin mafek mafek uyo maak fak-daalin tap disa keyilu no, ke-mokomip o.
17 Em somente uma hora ela perdeu toda a sua riqueza! Todos os capitães de navios e todos os passageiros, marinheiros e outros que ganham a vida no mar ficaram de longe.
18 tital-dang-daaliwa, as lak namti baplika-tabu, uyo ti abip aalap dukum namti kiin-tabu kala, kalaliwa, dukum-kup ol-bam, Kayak kayak tunum imi abip uyo Babilon ultap so ma bombuu dinim o, ke-mokomip.
18 Então, vendo a fumaça do incêndio da cidade, gritaram: — Nunca houve uma cidade igual a esta grande cidade!
19 Kemin, tunum nikil kiimi aket tem ayo aket uluum dukum-kup dap-tiiyula, tawaal ta tiin matum til-daka-bam ama-bamdip boko-lom: Kwin! Babilon kasel so um-tal-daalip kawi! ke-bam ale, Kwin! numi bung sii tem kutal Babilon kaptam tii-bamdup moni wan saan-bam win so, ken-umbup kaso, abiltap maak fak-daalin tap tip fal-daalula bafinal kelup kawo we! ke-mokomip.
19 Em sinal de tristeza eles jogaram pó sobre a cabeça, choraram e gritaram assim: — Ai da grande cidade! Ai da cidade onde, à custa da sua grande riqueza, se enriqueceram todos os que tinham navios no mar! E em apenas uma hora ela perdeu tudo!
20 Kanum baka-mokomip. La, abiil tikiin kasel so, Yesus ami lak duulin tunum so, God ami profet tunum kaa bom-bilip so, God ami tunum unang kusnum kiiso kipyo, Jon nami lom dulum tap weng liip mafek mafek kaa tiltam tabokomu kabak-ami utabi kaali, kano kamala kulu God ayo Babilon kasel iyo taba-lom kipni ye-bilip, taan-laan-umbip kaami kalan kaata, abip Babilon kasel uyo ku-mafak-daala disa ke-lokomu kemin, ibi kaami fiyaap uyo duumin aa!
20 Alegrem-se, ó céus, por causa da destruição dessa cidade! Alegrem-se, povo de Deus, apóstolos e profetas ! Pois Deus a condenou pelo que ela fez a vocês!
21 Ensel titil-kup tabasa ata tuum dukum uluum-kup tabasu uyo kuluu kufo kulaala um-bi-lom umbalaak yol ok kumun tem unula bokola ko: Tuum kaa duk-duu kulaali unu tap ke, waasi ita tal taba abip aalap Babilon umi tuum am dukum kiili, dakela balatnip tildaak aba disa ke-lokomu. Kaa dok kanola asuk abip kaptam dotulip uta-mokomip disa yo.
21 Então um anjo forte levantou uma pedra do tamanho de uma grande pedra de moinho e a jogou no mar. E disse: — É assim que a grande cidade de Babilônia será jogada fora com violência e nunca mais será vista.
22 Tunum ali ma Babilon kasel imi gita weng so, bikul weng so, baaleng aye, uyo ma weng senokoma dinim o. Babilon kaptam-ali tunum malo ma talalmin kukup kaal-tiklin-kesip iyo mafek mafek tambal uyo, maso ma talalbip kala, kalalip ita-mokomip dinim ale, Babilon kasel unang tunum imi tuum eng tabu wiit tii-bilip flawa ke-laaba uyo, ma weng sanokomip disa.
22 A música dos tocadores de harpa , de flauta e de trombeta e as vozes dos cantores nunca mais serão ouvidas em você, e em você nunca mais será encontrado nenhum trabalhador de qualquer ofício, e nunca mais se ouvirá em você o barulho das pedras de moinho!
23 Aa, Babilon kaptam ilaam dawang ma iilfo-bulula, uta-mokomip disa. Kaptam kayaak imi tunum unang kuluula, unang tunum dabuulu kelipla, fiyaap duubip kala, kalalip ma itam-ilom weng sanokomip disa. Atin malaneng dinim ke-lokomu te! Kanola Babilon kaptam-ami bisnis kemin tunum ili, moni umi titil diim kawu bomdipla, am bokon dik-daa kulaasu kalaami tunum ili kabaak banip keyinsip. Kemin, Babilon kasel ili kasen-fakamin kukup kaata nuu-bamdiwa, tawaal dik-daa kulaasu kaami unang tunum imi aket uyo dong dokoyula, liip tambal uyo kela yang wiis liip aba Babilon kasel imi kukup mafak kaata kemsip o, kala ensel ayo kanum bakama.
23 Em você jamais brilhará a luz de uma lamparina, e nunca mais se ouvirá em você a voz dos noivos e das noivas. Os seus comerciantes foram os mais poderosos do mundo, e com feitiçaria você enganou todos os povos da terra.
24 Kemin, God ali utamala, Babilon kasel iyo taba nami profet nami weng ku-fatap-dakamin tunum so, nami tunum unang kusnum so, yak abip malo ma mep so, abip malo ma samaan iso, yaapkan bom-bilip iyo, yem-tal-une-bisip kala, kala-somdala, God asiik angtiil yol awak uyo kuyokoma ko.
24 A grande Babilônia foi castigada porque nela foi encontrado o sangue dos profetas, o sangue do povo de Deus e o de todos os que foram assassinados na terra.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.