Mateus 25
Tangoa New Testament (TGP_WBT) vs VC
1 “Hin pongi atu, mauri atu God mo aulu hinia i pa sohen har̃ai maevo mo sangavulu sei la lavi na nora lamu potele la vano vara la tapai na tamlohi i pa lahi.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Mo lima hinira la rongorongo vono, ale mo lima la lelevosahi.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Matan la haratu la rongorongo vono lara la lavi na nora lamu potele, la sopo lavi te wel matara,
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 pani la haratu la lelevosahi la lavi na potele wel peresi na nora lamu potele.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Ale tamlohi vara i pa lahi mo sopo mai vila, ale la har̃ai maevo tari atu la tapulo peka, ale la juruvi.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Pani na livuha vutepongi la rongo na leo matea mo ulo mara, ‘Tamlohi i pa lahi nahai. Ha mai ha tapaia.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Ale la har̃ai maevo atu la kilau, ale la tai nar̃ihi na korukoru pingo ruru na nora lamu potele vara lamu la mele memera i r̃uhu.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Pani la haratu la rongorongo vono, la verea isan la haratu la lelevosahi lara, ‘Ha sile te nomim wel makomona isamam matan nomam lamu potele la lo tapulo mate.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Pani la haratu la lelevosahi la r̃aramira lara, ‘Wel mo sopo tataholo hinir̃a mo isoiso. Ha vano na stoa ha voli te nomim!’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Ale la pa lo vano vara la voli tea, tamlohi vara i pa lahi mo pala, ale la haratu la lo tatamahu la usuria la vano na hanhani lahi, ale la pelatihoro na matarua.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Mo sopo tuai la har̃ai maevo tinapua atu la pala lara, ‘Tamlohi tavera! Tamlohi tavera, o roi isamam!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Pani mo r̃aramira mara, ‘Varar̃uhu na verea isamim, na sopo levosahi kamim.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Iesu mo mele verea mara, “Matan hinau atu ha tatamahu, matan ka sopo levosahia vara sava rani teni aoa Natun Tamlohi i pa mele mai hinia.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Mo mele verea mara, “I pa sohena tamlohi matea mo vano na nona hahau matea. Mo tovi na nona slev, ale mo tau na nona hinahinau na limara.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Isan matea, mo silea na selen mo lima. Selen matea hinira, mo tataholo mata voli tamlohi matea mata voko mata rani i tari vahatea (1,000). Ale isan matea mo sile na selen mo rua, ale isan matea mo sile na selen matea. Mo silea isara mo tataholo na nora er̃ia, moiso mo malue mo vano na nona hahau.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Haratu mo lo sile na selen mo lima isana tiroma, mo vano vahatea mo voko peresia, ale mo mele tikeli na selen mo lima tinapua.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Haratu mo lo lavi na selen mo rua mo sohena mo mele tikeli na selen mo rua tinapua.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Pani haratu sei mo lo lavi na selen matea, mo vano mo heli na koko matea na lepa mo tavuni jarohi mania atu non nona tamlohi tavera.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Rani matuvana la vano moiso, ale tamlohi tavera non la slev atu mo mele hilu vara i levosahia vara la vai na sava hin la mania atu.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Ale haratu mo lo lavi na selen mo lima mo juha mai isana, mo lavi na selen mo lima tinapua hin la haratu mo lo lavira tiroma mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, ko sileau na selen mo lima; ale na mele vai na selen mo lima tinapua.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Ale nona tamlohi tavera mo verea isana mara, ‘Ko vai na voko r̃uhu. Ko r̃omturu r̃ilangi na nom makomo hinau, ale nake a pa tauho o aulu na hinau mo mar̃ivi. O unu na avulahi tavera non nom tamlohi tavera.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Ale haratu mo lo lavi na selen mo rua mo juha mai isana, mo lavi na selen mo rua tinapua hin la haratu mo lo lavira tiroma mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, ko sileau na selen mo rua; ale na mele vai na selen mo rua tinapua.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Ale nona tamlohi tavera mo verea isana mara, ‘Ko vai na voko r̃uhu. Ko r̃omturu r̃ilangi na nom makomo hinau, ale nake a pa tauho o aulu na hinau mo mar̃ivi. O unu na avulahi tavera non nom tamlohi tavera.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Ale haratu mo lo lavi na selen matea mo juha mai isana mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, na levosahia vara engko tamlohi r̃ilangi matea, ko lo lavi na vua pahai engko ko sopo lavoa. Ko lo takonahi na wit na jara engko ko sopo hapor̃ahi tea ea,
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 ale na matahu, na vano na jarohi na nom mania na lepa. Nahai, o mele lavi na sava enia nom.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Pani nona tamlohi tavera mo r̃aramia mara, ‘Engko tamlohi sasati, ko slev maloko vari. Ko r̃omi vara enau tamlohi r̃ilangi matea, ale na lo lavi na vua pahai na sopo lavoa, ale na lo takonahi na wit na jara na sopo hapor̃ahi tea ea?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Vara mo sohena, i pa mele r̃uhu jea vara o lo tau na mania isana tamlohi bank matan vara a mele pala a pa er̃i lavi na noku mania peresi haratu makomona bank i pa mele silea aulu na noku mania.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Ale mo verea isan te nona slev tinapua mara, ‘Ha lavi nar̃ihi selen atu isana, ha silea isan haratu mo lavi na selen mo sangavulu,
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 matan isan la haratu la lavi te hinau, la pa mele silera hin te hinau, ale i pa masurere isana. Pani isan haratu mo lekoleko, sava enia nona tiroma i pa lavi nar̃ihia.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ale ha pulahi slev atu mo sopo r̃uhu hin te hinau hatea i vano na jara r̃or̃oha. Hin jara atu la pa tangtangi, ale la pa ngar̃ngar̃ori na hur̃ura mata hajhaji ea.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Na rani vara Natun Tamlohi i mai na nona sasarami peresi na angelo tari, hin rani atu natu i pa sakele na nona jara sakele mata suiha nona Supe.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Mara jara tinatinapua na varama la pa turu na nahona moiso i pa asera hatehateahi sohena tavui sipsip matea mo lo ase na pulana sipsip na nani.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Ale i pa tau na sipsip na matuana, ale nani na marauna.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Ale i pa verea isan la haratu na matuana vara, ‘Ha mai, kamim sei Tamaku mo ler̃uhu hin kamim! Ha lavi mauri atu God mo aulu hinia sei mo tau mamahunia matamim tuai tiroma moiso mo pa vai na varama.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Matan na marohati ka sileau na hanhani, na mar̃ohu ka sileau na inu, enau na vinano matea ka toviau na imamim,
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 mo sopo te noku ruru ka sileau na ruru, na rojo ka mai ka rohiau, na lo toho na ima r̃ilangi, ale ka mai ka hiteau.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Moiso la tamlohi tataholo atu la pa r̃aramia vara, ‘Moli, nangisa kama hiteho ko marohati, ale kama vahaniho, teni ko mar̃ohu, ale kama sileho na wai?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ale nangisa natu, kama pa hiteho ko vinano, ale kama toviho na imamam, teni ko malamala, ale kama ruruho?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ale nangisa natu, kama hiteho ko rojo teni ko lo toho na ima r̃ilangi, ale kama rohiho?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Ale Supe i pa r̃aramira, vara ‘Varar̃uhu na verea isamim, na rani ko vaia te hinau mo r̃uhu isan te voraiku teni te vevorai rihirihi hatea, ko lo vaia isaku.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Ale i pa verea isan la haratu na marauna vara, ‘Ha malue na nahoku, kamim ka lo toho na ruhuruhu lesati, ha unu na hapu matan tui tui atu na tatamahunia matan Tiapolo peresi na nona angelo sati,
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 matan na marohati, pani ka sopo sileau hin te hanhani, na mar̃ohu, pani ka sopo sileau hin te wai,
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 enau na vinano matea, pani ka sopo toviau na imamim, enau na malamala, pani ka sopo ruruau, na rojo, ale ka sopo mai vara ha rohiau, ale na lo toho na ima r̃ilangi, pani ka sopo mai isaku.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Ale enira sohena la pa r̃aramia vara, ‘Moli, nangisa natu, kama hiteho ko marohati, teni ko mar̃ohu, teni ko vinano matea, teni ko malamala, teni ko rojo teni ko lo toho na ima r̃ilangi, ale kama sopo tueniho?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Ale i pa r̃aramira vara, ‘Varar̃uhu na verea isamim, matan ka sopo vai te hinau r̃uhu isan te voraiku rihirihi hatea ka sopo vaia isaku.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Ale la haratu, la pa vano la unu na talai matan tui tui, pani la haratu la tataholo la pa unu na mauri tui.’” Dan 12.2
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.