1 Coríntios 9

Tangoa New Testament (TGP_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Enau mo sopo tamlohi materi matea? Teni enau mo sopo vahar̃ule matea? Enau mo sopo haratu sei mo hite Iesu nor̃a Moli na mataku? Kamim mo sopo noku vua vavahinau hin Moli?
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Vara isana tinapua enau mo sopo vahar̃ule matea, pani isamim, enau vahar̃ule matea, matan kamim ka mai kalesia mata noku vua vavahinau, ale mo vujangia vara enau tamlohi vahar̃ule non Moli.
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 Hinau sei enia noku r̃arami isan la haratu la lo aleau mata noku vavahinau.
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 Ka r̃omi vara mo sopo tataholo vara ha vahani kamam?
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 Ka r̃omi vara mo sopo tataholo vara kama lavi na naroumam sei la kalesia la usuri kamam, sohen la vahar̃ule tinapua sei la lo vaia, ale sohen tasin Moli peresi Peter la lo vaia?
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor, tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 Teni, enia matan enau Barnabas purongo vara mo sopo tataholo vara kama isoiso na nomam voko mata mania?
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Sava tamlohi vuro mo lo hasena volia? Sava tamlohi isa mo lavo na isa matea, ale mo sopo hani te vuana? Teni hare mo lo korohi te nani pani mo sopo inu te wai susuna?
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 Ka r̃omi vara na lo vere la hinau nike usuri na noku r̃omr̃omi purongo? Ka r̃omi vara leu mo sopo verea sohena?
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Matan la ulia na Leu non Moses moiso, vara ‘O sopo pesihoro na jingo buluk vara mo lo varasi nar̃ihi na piri wit’. Deut 25.4 Ka r̃omi vara God mo lo r̃omr̃omi na buluk purongo?
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin ox sanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 Ka r̃omi vara mo sopo vere reti sei matar̃a? La ulia matar̃a, matan haratu mo lo r̃ule na lepa mo lo r̃ule na nona r̃omtau, ale haratu mo lo pete na piri wit mo lo petera na nona r̃omtau vara i pa lavi na r̃ungana hin la piri wit atu?
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Vara kamam vahar̃ule kama lo lavo na piri r̃uhu mata mauri isamim, ka r̃omi vara mo sopo tataholo vara kama lavi te hinau mata i tueni na maurimam nake isamim?
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 Vara tinapua la opoia vara la lavi na oloolo isamim, ka r̃omi vara kamam mo sopo tataholo vara kama lavia i jeu na vahar̃ule tinapua? Hina purongo, kama sopo ngurunguru hin kamim vara ha sile na oloolo isamam, pani kama hitea vara i pa mele r̃uhu jea vara kama sopo mele tau te hinau i vai kamim ha tialahalaha hinia, ale ha r̃ohu na Retir̃uhu non Kr̃isto matana.
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti.
13 Kamim ka sopo levosahia vara la pr̃is atu la lo kilau na Temple nona Jew, la lo lavi na hara hinau na hanhani mata silesilea nona tamlohi? Ale ka sopo levosahia vara pr̃is sei la lo volitusi na votavota mata malamalai atu la lo asease na silesilea mata malamalai?
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 Hin malele akerihi natu, Moli mo retileu hinia vara la haratu la lo vereuli na Retir̃uhu non Kr̃isto la pa lavi na hara hinau mata nora vavahinau na Retir̃uhu.
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Mo tataholo vara a usi kamim vara ha tueniau, pani na sopo usia. Na sopo uliuli isamim nake vara a usia isamim. Mo vono. I pa mele r̃uhu isaku vara a mate i jeua vara a usi kamim mata nomim tuetueni!
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Vara a lo retivujavujangi na Retir̃uhu, mo sopo sile te masapa isaku vara a pa mangisi matana. Matan God mo taua na limaku vara a pa vaia. Rani sati i pa mai isaku vara a sopo retivujavujangi na Retir̃uhu.
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 Vara na lo vaia usuri na masaloku a pa lavi na noku otori matana, pani God mo vir̃oniau, ale mo sileau hin voko tapu nike, ale enau, a sopo er̃i vai te hinau tinapua.
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Sava natu enia noku otori? Enia masapa vara a retivujavujangi purongoi na Retir̃uhu, ale na sopo usi na sava sei mo tataholo mata tamlohi retivujavujangi na Retir̃uhu matea i er̃i lavia.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 Matan hina purongo vara enau tamlohi materi, na sopo toho na ruhuruhun tea, pani na hase vaiau vara a volitusi isana tamlohi tari vara a pa er̃i lavi te vaora isara la mai isan Kr̃isto.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyu sabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 Isana Jew, na mai sohena Jew matea matan vara a lavi na Jew la mai isan Kr̃isto. Isan la haratu la lo toho na ruhuruhu leu, na mai isara sohena tamlohi matea sei mo lo toho na ruhuruhu leu, pani na sopo toho na ruhuruhu leu matan vara a lavi la haratu la lo toho na ruhuruhu leu la mai isana.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 Isan la haratu la sopo toho na ruhuruhun te leu, na mai sohena tamlohi matea mo sopo toho na ruhuruhun te leu, mo sopo vara na sopo toho na ruhuruhu leu non God, pani na lo toho na ruhuruhu leu non Kr̃isto, matan vara a er̃i lavi la haratu la sopo toho na ruhuruhun te leu la mai isan Kr̃isto.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 Isan la haratu la sopo lo r̃omr̃ilangi na retivarar̃uhu, na mai sohera, matan vara a lavi la haratu la sopo lo r̃omr̃ilangi la mai. Isana tamlohi tari tinatinapua na mai sohera na malelera tari matan vara a er̃i juri tea.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 Na lo vai la hinau tari sei mata Retir̃uhu purongo, matan vara hinira enau peresira a pa er̃i lavi na hina r̃uhur̃uhu sei Retir̃uhu mo retitauhi hinira.
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 Korong ka levosahia vara na rani maromaro matea, tamlohi maromaro tari la maro, pani tamlohi matelete purongo i pa mai tiroma. Ale matana, ha maro matan vara ha er̃i mai tiroma.
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 Tamlohi maromaro hatehateahi tari, la tau na r̃omira vara la hase taurilatira na hinahinau matuvana. La lo vaia matan vara la er̃i lavi na r̃ongor̃ongo rau vipahai purongo sei i pa r̃ovo. Pani enr̃a, r̃a lo vaia matan vara r̃a pa lavi na hinau i pa sopo er̃i r̃ovo.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 Matan hinau sei, enau na sopo maromaro purongo; na sopo tutuhi sohen tamlohi matea mo lo tutuhi purongoi na masapa.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 Pani na lo taurilati na epeku, ale na aulu hinia matan vara i vono, hitahu na noku retivujavujangi isana tinapua, enau haseku purongo na mele tau nar̃ihiau na noku vujangi.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur. Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.