Mateus 25
Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs VC
1 Amba i dage weŋgi iŋa, “E mbaŋako iyako Loi le ghamba mbaro le mena ne ŋgoreiyake. Gagamaina theuyawora thɨ bigiya lenji lemp, thɨ wa na vethɨ roghagha ragheghe ghɨmoru ele ŋgolo ghadidiye. Thɨ roroghaghawe gheghada ragheghe ghɨmoru i njoghama weiye ragheghe wevo na i vaŋguruwoŋgi e ŋgolo tɨne.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Theulima unounoŋgi na theulima thɨ manabu.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Unounoŋgima thɨ bigiya lenji lemp, ko ma va thɨ guda ghembwa seiwova,
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 ko iyemaeŋge manabuŋgima va thɨ bigiŋgiya lenji lemp weiye ghembwa e variye.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Ragheghe ghɨmoru le vutha va i vuyowo iwaeŋge wanakauma maranji i gaboŋgi na thiya ghenelaŋa.”
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Vama gougou mboro amba lolo regha i mena i kula iŋa, ‘Ragheghe ghɨmoru ma iyake! Hu mena na hu thuwe.’”
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 “Gagamainama thɨ rakathuweiru na thɨ vakatha wagiyaweŋgiya lenji lemp.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Amba unounoma thɨ dage weŋgiya manabuma thɨŋa, ‘Hu giyama lemi mbwana seiwo weime kaiwae lama lempɨŋgike ma ma e ghanjimbwa na kaero iya vara thiya mareke.’”
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Thɨ gonjogha weŋgi thɨŋa, ‘Nandere. Ghemi na ghime ma valɨkaiwanda. Wo hu wa e ghamba vamodoko na vou vamodo kaiwami.’”
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “Ko vamba thɨ loŋgaloŋga mbwa ghavamodo kaiwae, ragheghe ghɨmoru kaero i vutha. Gagamainama va thɨ vivatha wagiyawema thɨ ru weinji ragheghema e thaga tɨne, amba thɨ kiya thɨnɨmba.”
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Muyai gagamaina unounoma thɨ vutha na thɨŋa, ‘Amalana, amalana, u vugha thɨnɨmbana wo ruwo.’”
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 “Amalama i gonjogha weŋgi, iŋa, ‘Ya dage emunjoru e ghemi, ma ya ghareghareŋga.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 “Iya kaiwae hu njimbukikiŋga, kaiwae ma hu ghareghare thembaŋa o the lughawoghawo ghamigiya ne i menawe.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “E mbaŋako iyako Loi le ghamba mbaro le mena ne ŋgoreiya amala regha i wareriŋa valɨvaŋga regha. I kula vathaŋgiya le rakakaiwo na i giya le bigibigiko weŋgi thɨ njimbukiki.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 I giyawa regha paeb tausan kina, theghewoniye tu tausan kina na theghetoniye wan tausan kina. I giya ŋgoreiya regha na regha le ghareghare le laghɨlaghɨye, amba muyai i wareri.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Amalama me mbana paeb tausanɨma i wa e mbaŋako iyako na ve vakaiwoŋa na tembe i vaidiva paeb tausan kina.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Amalama me mbana tu tausanɨma i vakatha ŋgoreiye na tembe i vaidiva tu tausan kina.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Ko amalama me mbana wan tausanɨma, i wa ve tɨgha doda e thelau na i beku ghagiyama le maniwe.”
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Vama mbaŋa molao amba giyama i njogha, i dage weŋgi na thɨ utugiyawe ŋgoroŋga va thɨ vakaiwoŋa na thɨŋa le maniko.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Amalama iyava i mbana paeb tausanɨma weiye mbowo paeb tausanɨva e vwatae i mena i giyawe na i dagewe iŋa, ‘Amalana, va u giya paeb tausan e ghino. Wo u thuwe, vama ya vaidiva paeb tausan.’”
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “Giyama i dagewe, iŋa, ‘I thovuye moli! Rakakaiwo thovuye na emunjoru ghen. Bigibigi ma thɨ ghanagha u njimbukiki wagiyaweŋgi. Ne ya woraweŋge na u njimbukikiŋgiya bigibigi thɨ ghanagha. U mena weiŋgu ghen ra warari.’”
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Amalama va i mbana tu tausanɨma i mena na iŋa, ‘Amalana, va u giya tu tausan e ghino. Wo u thuwe, vama ya rovaidiva tu tausan.’”
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “Giyama i dagewe, iŋa, ‘I thovuye moli! Rakakaiwo thovuye na emunjoru ghen. Bigibigi ma thɨ ghanagha u njimbukiki wagiyaweŋgi. Ne ya woraweŋge u njimbukikiŋgiya bigibigi thɨ ghanagha. U mena weiŋgu ghen ra warari.’”
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Amba amalama va i mbana wan tausanɨma i mena iŋa, ‘Amalana, ya ghareghare len mbaro i vurɨgheghe kaiwae thebigiya ma va u ghavo u tɨghɨ na u vathe e len ŋgolo. Gharɨgharɨ vavana lenji kaiwo une ghen u mban.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Iya kaiwae va ya mararu na ya wa na va beku len manina e thelau. Wo u thuwe len manima mbe iya, ya biginjogha e ghen.’”
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Giyama i dagewe iŋa, ‘Rakakaiwo raitharɨ na njavovo ghen. Kaero u ghareghare, thebigiya ma va ya ghavo ya tɨghɨ na ya vathe elo ŋgolo na gharɨgharɨ vavana lenji kaiwo une ghino ya mban.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Ko iyake, mbalava vo bigiraweya lo manike e beŋɨk na thɨ vakaiwoŋa na mbaŋa ya njoghama ya mban njogha weiye vavanava e vwatae.’”
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “I dage weŋgiya rakakaiwo vavanava, iŋa, ‘Hu bigiya maninawe na hu bigigiya weya amalana iya ten tausana inawe.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Thela i vakaiwoŋa wagiyaweya ghabebeko, ghino ya vatabowe na iye veimaima. Ko iyemaeŋge weya thela ma e ghavareminje, othembe nasiye moli inawe, ya bigivaowe.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ko iya rakakaiwoke raitharɨ iyake, hu wokiyathu eto, e mouwoko tɨne na ghakaiwo randa na i rɨghɨmbiya ŋiŋiye.’”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Mbaŋa Lolo Nariye ne i mena weiyaŋgi nyaoko thovuthovuye wolaghɨye, na amalaghɨniye i tabo na kiŋ, ne i yaku ele ghamba yaku thovuye na i mbaro.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Yambaneke laghɨye gharɨgharɨniye ne thɨ mevathavatha e marae na i vaghathaŋgi na wabwi theghewo, ŋgoreiya sip gharanjimbunjimbu i ghathaŋgiya sip na gout tomethi lenji yaku.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Ne i bigiraweŋgiya sip e une na gout e moiye.”
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Amba Kiŋ i dage weŋgiya gharɨgharɨ inanji e uneko iŋa, ‘Hu rakamena, thavala ghemi Bwebwe i mwaewo weŋga. Hu mena hu rakaru ele ghamba mbaroke, iyava i vivatharaweke kaiwami mbaŋa va i vakatha yambaneke.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Kaiwae bada i gharɨŋgo na hu giya ghanɨŋga e ghino, mbwa i gharɨŋgo na hu giya e ghino na ya mun, bobwariya ghino na hu kulavoreŋaŋgo e lemi ŋgolo,
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 ya bukabuka na hu giya kwama weŋgo, ya ghambwera na hu njimbukikiŋgo, inaŋgu e thiyo na hu mena hu thuweŋgo.’”
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Amba gharɨgharɨko thovuthovuye ne thɨ gonjoghawe thɨŋa, ‘Amalana, thembaŋa va wo thuweŋge bada i gharɨŋge na wo giya ghanɨŋga na u ghan, o mbwa i gharɨŋge na wo giya mbwa e ghen?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Na thembaŋa va wo thuweŋge u mebobwari na wo kulavoreŋaŋge, o u bukabuka na wo ligiya kwama na u njimbo?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Na va thembaŋa wo thuweŋge u ghambwera o inan e thiyo na wo ghaona wo thuweŋge?’”
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “Kiŋ ne i gonjogha weŋgi iŋa, ‘Ya dage emunjoru e ghemi, thembaŋa thoŋgo hu vakatha bigi regha weya oghaghaŋguŋgike regha iya idae ma i laghɨye, ŋgoreiya hu vakatha weŋgo.’”
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Amba ne i dage weŋgiya thiye inanji e moiyeko iŋa, ‘Hu rakaiteteŋgo, ghemi iya valɨkaiwae hu vaidiya lithɨ weya Loi. Hu rakawa e ndɨgheko une iya memeghabananiyeko, iyava Loi i vivatharaweko Seitan na le nyao kaiwanji.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Kaiwae bada i gharɨŋgo na ma hu giya ghanɨŋga weŋgo, mbwa i gharɨŋgo na ma hu giya mbwa weŋgo,
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 bobwariya ghino na ma hu kulavoreŋaŋgo e lemi ŋgolo, ya bukabuka na ma hu giya kwama weŋgo, ya ghambwera na inaŋgu e thiyo na ma hu mena hu njimbukikiŋgo.’”
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Thiye tembe thɨ thombeweva thɨŋa, ‘Amalana, va thembaŋa wo thuweŋge bada o mbwa i gharɨŋge, o u mebobwari o u bukabuka o inan e thiyo, na ma wo thalavuŋge?’”
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Ne i thombe weŋgi na iŋa, ‘Ya dage emunjoru e ghemi, thembaŋa hu botewo hu thalavugha oghaghaŋguŋgike iya nanasiyeke thiyake iya hu yaŋgiwanaŋgike regha ŋgoreiya hu botewo hu thalavuŋgo.’”
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Thiyake ne vethɨ vaidiya vuyowoko iya ma mbaŋa regha ne i koko na gharɨgharɨ thovuthovuye ne vethɨ vaidiya yawalɨ moli.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.