Mateus 23

Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Amba Jisas i dage weŋgiya wabwima na gharaghambuma, iŋa,
1 Então Jesus falou à multidão e aos seus discípulos.
2 “Mbaro gharavavaghare na Parisi thiye thɨ ghareghare wagiyawe Mosese le mbaro na valɨkaiwanjiya thɨ vamanjamanjalaŋa.
2 Ele disse:
3 Iya kaiwae, hu vandeŋekikiya ghalɨŋanjiko na hu ghambugha lenji utuko wolaghɨye, ko iyemaeŋge thava hu vakatha ŋgoreiya lenji vakathako kaiwae budakaiya thɨ vakatha, ma mboromboro weiye lenji utuko.
3 Por isso vocês devem obedecer e seguir tudo o que eles dizem. Porém não imitem as suas ações, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Lenji mbaro i ghanagha moli ne thɨ giya weŋga na hu bigi, ko iyemaeŋge thiye mane nɨmanji gɨgɨra regha i nja na i thalavuŋga na hu wo vuyowoko iyako.”
4 Amarram fardos pesados e os põem nas costas dos outros, mas eles mesmos não os ajudam, nem ao menos com um dedo, a carregar esses fardos.
5 “Thɨ vakathaŋgiya bigibigike wolaghɨye mbala gharɨgharɨ thɨ thuweŋgi. Nambonambo ŋgamwaiwo, thɨ vakathaŋgi na i laghɨye moli, Buk Boboma rɨgherɨghe vavana inanjiwe. Ŋgamwara thɨ ŋgarɨ e ghamwanji na ŋgamwara e nɨmanji mborowa. Tembe ŋgoreiyeva, ghanjikwama mbothiye ghabithabitha thɨ vakathaŋgi na molamolao.
5 Tudo o que eles fazem é para serem vistos pelos outros. Vejam como são grandes os trechos das das suas
6 Thaga e tɨne nuwanjiya vethɨ yaku ŋgora gharɨgharɨko laghɨlaghɨye lenji ghamba yaku na e lenji ŋgolo kururu tɨne vethɨ yaku e ghamba yaku thovuye gharɨgharɨ e ghamwanji.
6 Eles preferem os melhores lugares nos banquetes e os lugares de honra nas
7 Thoŋgo gharɨgharɨ thɨ vaidiŋgi e kamwathɨ, nuwanjiya gharɨgharɨko weiye lenji yavwatata thɨ dage mwaewo weŋgi na thɨŋa ‘Ravavaghare’ weŋgi.”Parisi thɨ ŋgarɨ nambonambo e ghamwanji na e nɨmanji na ghanjikwama mbothiye e ghabithabitha molamolao|alt="a pharisee" src="lb00276c.tif" size="col" copy="BFBS (Bass)" ref="23:1-7"
7 Gostam de ser cumprimentados com respeito nas praças e de ser chamados de “mestre”.
8 “Thava ghamunena thɨ dage weŋga na thɨŋa, ‘Ravavaghare’ kaiwae ghami Ravavaghare mbe ghambereghaeŋge na taulaghɨna ghemi mbe oghaghami eŋge iya ghamunena.
8 Porém vocês não devem ser chamados de “mestre”, pois todos vocês são membros de uma mesma família e têm somente um Mestre.
9 Tha hu una lolo regha e yambaneke na huŋa ramami kaiwae Ramami mbe ghambereghaeŋge ina e buruburu.
9 E aqui na terra não chamem ninguém de pai porque vocês têm somente um Pai, que está no céu.
10 Thava gharɨgharɨ thɨ dage weŋga na thɨŋa, ‘Randeviva’ kaiwae lemi randeviva ghamberegha, iye Mesaiya.
10 Vocês não devem também ser chamados de “líderes” porque vocês têm um líder, o
11 Thela thoŋgo iye i laghɨye e tɨnemina, iye i tabo na lemi rakakaiwo.
11 Entre vocês, o mais importante é aquele que serve os outros.
12 Thela thoŋgo ghamberegha tembe i wovoreŋa Loi ne i wonjoŋa, na thela i wonjoŋa ghamberegha, Loi ne i wovoreŋa.”
12 Quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
13 “Aleu, mbaro gharavavaghare na Parisi! Taukwana ghemi! Nevole hu thovuyaona, kaiwae hu kiya Loi le ghamba mbaro ghakamwathɨ gharɨgharɨ e ghamwanji na hu botewo hu ru na thavala nuwanjiya thɨ ru hu ndegana lenji kamwathɨ.”
13 — Ai de vocês,
14 “Aleu, mbaro gharavavaghare na Parisi! Taukwana ghemi! Nevole hu thovuyaona! Hu bigiya bigibigike wolaghɨye weŋgiya wambwiwambwi na hu mbaroŋaŋgi. Lemi naŋgo gharɨgharɨ e maranji i molao mbala thɨ vandeŋeŋga. Lemi vakathake thiyake kaiwanji ne hu vaidiya lithɨ laghɨye moli.”
14 [— Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês exploram as viúvas e roubam os seus bens e, para disfarçarem, fazem longas orações! Por isso o castigo de vocês será pior!]
15 “Aleu, mbaro gharavavaghare na Parisi! Taukwana ghemi! Nevole hu thovuyaona! Vou ghɨnagha na hu loŋgatakweya vanautumake wolaghɨye. Hu mando na hu utuvɨva lolo regha nuwae na i kururu weya Loi ŋgoreiya lemi kamwathɨna. Mbaŋa i loŋweghathɨŋga, hu vakatha na i tabona Gehena loloniye moli ŋgoreiye ghemi.”
15 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês atravessam os mares e viajam por todas as terras a fim de procurar converter uma pessoa para a sua religião. E, quando conseguem, tornam essa pessoa duas vezes mais merecedora do inferno do que vocês mesmos.
16 “Aleu, ghemi randeviva raraitharɨ na marami i kwaghe! Nevole hu thovuyaona! Ghemi huŋa, ‘Thoŋgo lolo regha i tholo na i una Ŋgolo Boboma, i thovuye eŋge thoŋgo ma i ghambugha dageraweko iyako; ko thoŋgo lolo regha i tholo na i una golɨko e Ŋgolo Boboma tɨne, ma i thovuyewe thoŋgo ma i ghambugha dageraweko iyako.’
16 — Ai de vocês, guias cegos! Pois vocês ensinam assim: “Se alguém jurar pelo Templo, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se alguém jurar pelo ouro do Templo, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
17 Unouna ghemi na marami i kwaghe! Iyaŋganiya bigi laghɨye, gol o Ŋgolo Boboma iya i vakatha golɨko na i boboma?
17 Tolos e cegos! Qual é mais importante: o ouro ou o Templo que
18 Ghemi tembe huŋava, ‘Thoŋgo lolo regha i tholo na i una varɨko iya ghamba vowoko, i thovuyewe eŋge thoŋgo ma i ghambugha dageraweko iyako; ko thoŋgo lolo regha i tholo na i una wogiyako iya vowoko kaiwae, ma i thovuyewe thoŋgo ma i ghambugha dageraweko iyako!’
18 Vocês também ensinam isto: “Se alguém jurar pelo altar, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se jurar pela oferta que está no altar, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
19 Ghemi marami i kwaghe! Iyaŋganiya bigi laghɨye wogiya o ghamba vowoko iya i vakatha wogiyako na i boboma.
19 Cegos! Qual é mais importante: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Iya kaiwae, mbaŋa thoŋgo lolo regha i tholo na i una ghamba vowoko, i tholo e ghamba vowoko weiye wogiyako iya vowoko kaiwae.
20 Por isso, quando alguém jura pelo altar, está jurando pelo altar e por todas as ofertas que estão em cima dele.
21 Tembe ŋgoreiyeva, mbaŋa thoŋgo lolo regha i tholo na i una Ŋgolo Boboma, i tholo e Ŋgolo Boboma na Loi, ina i yaku gheko.
21 Quando alguém jura pelo Templo, está jurando pelo Templo e por Deus, que mora ali.
22 Na mbaŋa thoŋgo lolo regha i tholo na i una buruburu, i tholo ele ghamba yaku thovuye na weiye Loi ghamberegha.”
22 E, quando alguém jura pelo céu, está jurando pelo trono de Deus e pelo próprio Deus, que está sentado nele.
23 “Aleu, mbaro gharavavaghare na Parisi! Taukwana ghemi! Nevole hu thovuyaona! Ghanɨŋga ŋgoreiya utha, njambao na sele, hu vakatha wabwi na wabwiyaworo na hu giya wabwira weya Loi lemi mwaewo, ŋgoreiya mbaro i woraŋgiya. Othembe hu ghambu wagiyawe mbaroko iyako, ko iyemaeŋge hu renuwaŋa valaweya mbaro laghɨlaghɨye na ma hu ghambuŋgi. Mbaro ŋgoranjiya thiyake: la vakatha i rumwaru weŋgiya gharɨgharɨ, gharenda i njaweŋgiya ghandaune na ra ghambuvao Loi. Mbala hu ghambuŋgiya mbaroke thiyake na tembe ŋgoreiyeva ghanɨŋga ghanjimbaro hu ghambuŋgi.
23 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês dão a Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da erva-doce e do
24 Ghemi randeviva raraitharɨ na marami i kwaghe! Mbaro nanasiye hu ghambu wagiyaweŋgi, ko iyemaeŋge mbaro laghɨlaghɨye hu renuwaŋa valaweŋgi. Hu woraŋgiya mbilambila e ghamimbwana, ko iyemaeŋge ma hu thuwe kamel mbe umbwara vara hu kovululu weiye ghamimbwana.”
24 Guias cegos! Coam um mosquito, mas engolem um camelo!
25 “Aleu, mbaro gharavavaghare na Parisi! Taukwana ghemi! Nevole hu thovuyaona! Ghemi ŋgoramiya gharɨgharɨ thɨ thavwi wagiyawe kom na gaeba vwatanji, ko iyemaeŋge ma thɨ thavwiya tɨnenji. Hu vakatha wagiyaweya vwatanji ko votha na kurakura thɨ riyevanjaraŋgo.
25 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês lavam o copo e o prato por fora, mas por dentro estes estão cheios de coisas que vocês conseguiram pela violência e pela ganância.
26 Ghemi Parisi marami i kwaghe! I viva wo hu thavwi wagiyaweya kom na gaeba tɨnenji ambane vwatanji i thɨna.”
26 Fariseu cego! Lave primeiro o copo por dentro, e então a parte de fora também ficará limpa!
27 “Aleu, mbaro gharavavaghare na Parisi! Taukwana ghemi! Nevole hu thovuyaona! Ghemi ŋgoramiya ghabubu, thɨ vanamwe vwatae na thɨ kabu jin. Ghayamoyamo i thovuye, ko e tɨneko kaka wokiwokiniye na vwatha i riyevanjara.
27 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês são como túmulos pintados de branco, que por fora parecem bonitos, mas por dentro estão cheios de ossos de mortos e de podridão.
28 Ghemi ŋgoreiye, eto gharɨgharɨ thɨ thuweŋga ŋgoreiya gharɨgharɨ thovuthovuye, ko e gharemina kwan na thanavu raraitharɨ i riyevanjara.”
28 Por fora vocês parecem boas pessoas, mas por dentro estão cheios de mentiras e pecados.
29 “Aleu, mbaro gharavavaghare na Parisi! Taukwana ghemi! Nevole hu thovuyaona! Hu vatadɨŋgiya Loi ghalɨŋae gharautu ghabubunji na hu vabithabithaŋaŋgiya gharɨgharɨko me vivako, thiye ghanjithanavu va i rumwaru, ghabubunji,
29 — Ai de vocês,
30 na huŋa thoŋgova hu yaku orumburumbunda e ghanjimbaŋa, mbala mava hu vakatha ŋgoreiya va thɨ vakatha na ma hu gaboŋgiya Loi ghalɨŋae gharautuŋgi.
30 E dizem: “Se tivéssemos vivido no tempo dos nossos antepassados, não teríamos feito o que eles fizeram, não teríamos matado os profetas.”
31 Ko iyemaeŋge tembe ghamimberegha hu woraŋgiyaŋga, mbema gheminani orumburumbumiŋgiya iya thiye va thɨ gaboŋgiya Loi ghalɨŋae gharautu.
31 Assim vocês confirmam que são descendentes daqueles que mataram os profetas.
32 Ko mbema hu rombele eŋge iya thanavuna orumburumbumi va thɨ vakavakathanawe. Na ne hu vaidiya ghamilithɨwe.”
32 Portanto, vão e terminem o que eles começaram!
33 “Ghemi ŋgoramiya mwata na mwata le ŋgaŋga ghemi! Ma tene hu ghaeruva, ghemi kaero inami Gehena.
33 Cobras venenosas, ninhada de cobras! Como esperam escapar da condenação do inferno?
34 Iya kaiwae ya dage e ghemi, ne ya variyeŋgiya Loi ghalɨŋae gharautu, rathimbathimba laghɨlaghɨye na ravavaghare e ghemi. Ne hu gaboŋgiya vavana, hu rokrosiŋgiya vavana, hu yabɨbɨŋgiya vavana e ŋgolo kururu tɨne na hu vagevagege loloŋga weŋgi e ghemba na ghemba.
34 Pois eu lhes mandarei profetas, homens sábios e mestres. Vocês vão matar alguns, crucificar outros, chicotear ainda outros nas
35 Iyake kaiwae, ne hu vaidiya lithɨ gabo gharɨgharɨ thovuthovuye kaiwanji. Va thɨ unɨghɨkaivara Eibol na i mena le ghambako ghemi Jiu hu unɨghɨ Sakaraiya Barakaiya nariye, e Ŋgolo Boboma na ghamba vowo ghanjilughawoghawo e tɨne.
35 Por isso Deus castigará vocês pela morte de todas as pessoas inocentes que os antepassados de vocês mataram, desde a morte do inocente Abel até a de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram entre o Templo e o altar.
36 Ya dage emunjoru e ghemi, vakathako thiyako wolaghɨye ghalithɨ ne i nja weŋga, ghemi thake iyake.”
36 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o castigo por tudo isso cairá sobre o povo de hoje.
37 “O, o Jerusalem ee Jerusalem! Ghemi va hu gaboŋgiya Loi ghalɨŋae gharautu na hu tagavavamareŋgi e varɨ thavala Loi va i variyeŋgi weŋga. Mbaŋa i ghanagha nuwaŋguiya ya mbanvathavathaŋgiya ghanɨrayakuyaku ŋgoreiya kamkam manɨwevo i thogaramuramuŋgiya le ŋgaŋga e vineiye, ko iyemaeŋge ma nuwamiya ya vakatha weŋga.
37 Jesus terminou, dizendo:
38 Loi ne i garaiteta ghambami na ma kokowa eŋge.
38 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada.
39 Kaiwae ya dage e ghemi, ma tene hu thuweŋgova gheghada mbaŋa ne huŋa, ‘Loi ghare weya loloke iya i mena Giya Loi e idaeke.’”
39 Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.