Mateus 15
Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs NTLH
1 Parisi na mbaro gharavavaghare vavana thɨ ri Jerusalem, thɨ wa weya Jisas na thɨ vaito, thɨŋa
1 Então alguns fariseus e alguns mestres da Lei vieram de Jerusalém para falar com Jesus e lhe perguntaram:
2 “Buda kaiwae ghanɨraghambuke ma thɨ ghambugha budakaiya orumburumbunda va thɨ valawe weinda? Kaiwae mbaŋa thɨ ghanɨŋga ma thɨ thavwiya nɨmanɨmanji, ŋgoreiya la kururu le woraŋgiya weinda.”
2 — Por que é que os seus discípulos comem sem lavar as mãos, desobedecendo assim aos ensinamentos que recebemos dos antigos?
3 Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Na ghemi buda kaiwae ma hu ghambugha budakaiya Loi va i dage weinda na ra vakatha ŋgoreiye, ko mbe hu ghambu eŋge mbe ghemi ghamithanavu?
3 Jesus respondeu:
4 Kaiwae Loi iŋa, ‘Mbe hu yavwatata wanaŋgiya rama na tɨna.’ Na tembe iŋava, ‘Thela i utuvatharɨ ramae na tɨnae weŋgi, thɨ tagavamare.’
4 Pois Deus disse: “Respeite o seu pai e a sua mãe!” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
5 Ko iyemaeŋge ghemi lemi vavaghare ŋgoreiyake: huŋa thoŋgo lolo le bigibigi lemoyo valɨkaiwae i thalavuŋgiya tɨnae na ramae, ko mbe i thovuye eŋge thoŋgo ma i giya weŋgi na ma i yavwatata wanaŋgi. Na tembe huŋava valɨkaiwae ne i dage weŋgi na iŋa, ‘Bigibigi mendava ya bigirawe kaiwami, kaero mendava ya dagerawe Loi kaiwae, mane ya giya weŋga.’
5 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, em sinal de respeito, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
6 Hu utu ŋgoreiyako kaero hu kivwala Loi le mbaro na mbe hu goruweŋge lemi vavagharena iya i mena weŋgiya o rumburumbumina.
6 então não precisa ajudar os seus pais. Assim vocês desprezam a mensagem de Deus para seguir os seus próprios ensinamentos.
7 Taukwana ghemi! Aiseya, Loi ghalɨŋae gharautu, va i utuŋa emunjoru, ghemi utunimi:
7 Hipócritas! Isaías estava certo quando disse a respeito de vocês o seguinte:
8 Loi iŋa,
8 “Deus disse:
9 Lenji kururu weŋgo ŋgoreiya bigi bwabwaga, thɨ vavaghareŋa gharɨgharɨ lenji renuwaŋa na thɨŋava Loi le mbaro.”
9 A adoração deste povo é inútil,
10 Jisas i kula vathavathaŋgiya gharɨgharɨ na i dage weŋgi, iŋa, “Hu vandeŋeŋgo na nuwamina i rumwaru.
10 Jesus chamou a multidão e disse:
11 Budakai i ru e ghaendake ma i vambɨghɨyainda, ko budakai i raŋgima e ghaendake, iyake i vambɨghɨyainda.”
11 Não é o que entra pela boca que faz com que alguém fique
12 Gharaghambu thɨ menawe na thɨŋa, “Thare u ghareghare, Parisi gharenji me gaithɨ len utuna kaiwae?”
12 Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Sabe que os
13 Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Bigibigike wolaghɨye iya Bwebwe e buruburu ma va i kabuŋgi ne thɨ mutuyathuŋgi.
13 Jesus respondeu:
14 Tha hu rerenuwaŋa kaiwanji! Thiye ŋgoranjiya gharɨgharɨ maranji i kwaghe na thɨ mando na thɨ viva weŋgiya ghanjiune vavana. Thoŋgo lolo regha marae i kwaghe i viva weya tembe marae i kwagheva, mbene thenjighewoko vara thɨ dobu e goga.”
14 Não se preocupem com os fariseus. São guias cegos. E, quando um cego guia outro, os dois acabam caindo num buraco.
15 Pita i dagewe, iŋa, “U vamanjamanjalaŋa goghaimbake iyake weime.”
15 Então Pedro pediu: — Explique para nós aquilo que o senhor disse antes.
16 Jisas i dage weŋgi, iŋa, “Ko woraghambuke ghemi nuwami mbe ma i manjamanjalava?
16 Jesus disse:
17 Ma hu ghareghare? Budakai i ru e ghaendake i nja e ŋgamoinda na ve raŋgi ele kamwathɨ.
17 O que entra pela boca vai para o estômago e depois sai do corpo.
18 Ko budakai i raŋgima e ghaendake i mena e gharenda. Iyake i vambɨghɨyainda.
18 Mas o que sai da boca vem do coração. É isso que faz com que a pessoa fique impura.
19 Kaiwae i raŋgima e gharenda ŋgoranji: renuwaŋa raraitharɨ, gabo, yathima, dubwara, kaivɨ, utu kwanɨkwan na ra liya ghandau ghautu.
19 Porque é do coração que vêm os maus pensamentos, os crimes de morte, os adultérios, as imoralidades sexuais, os roubos, as mentiras e as calúnias.
20 Thiyake thɨ vambɨghɨyainda, ko ma ra thavwiya nɨmanda na ra ghanɨŋga ma i vambɨghɨyainda.”
20 São essas coisas que fazem com que alguém fique impuro. Mas comer sem lavar as mãos não torna ninguém impuro.
21 Jisas i iteta ghembako iyako na i wa Taiya na Saidon e lenji valɨvaŋga.
21 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto das cidades de Tiro e de Sidom .
22 Kenani wevoniye eunda, i yaku e valɨvaŋgako iyako, i mena weya Jisas. I kulakula, iŋa, “Amalana, Deivid Rumbuye, gharen i njaweŋgo! Nyao raitharɨ ina weya yawarumbuŋguno, i vakatha na i vɨrɨ laghɨye.”
22 Certa mulher cananeia, que morava naquela terra, chegou perto dele e gritou: — Senhor,
23 Ko Jisas ma va i ndegonjogha mun. Gharaghambu thɨ mena evasiwae na thɨ naŋgo vurɨgheghewe, thɨŋa, “U variyeyathu wevoko, kaiwae i kulakula reghamba weinda.”
23 Mas Jesus não respondeu nada. Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Mande essa mulher embora, pois ela está vindo atrás de nós, fazendo muito barulho!
24 Jisas iŋa, “Loi va i variyeŋgo mbe wabwi Isirel eŋge kaiwanji. Thiye ŋgoranjiya sip ma e ghanjiranjimbunjimbu.”
24 Jesus respondeu:
25 Elako i mena i ronja e gheghe vuvuye e ghamwae na iŋa, “Amalana, u thalavuŋgo.”
25 Então ela veio, ajoelhou-se aos pés dele e disse: — Senhor, me ajude!
26 I gonjoghawe, iŋa, “Ma valɨkaiwae ra wo gamagai ghanji na ra wokiyathu weŋgiya mbughambugha. Mbwata ma valɨkaiwae ya thalavuŋge.”
26 Jesus disse:
27 Elama iŋa, “Ŋgoreiye amalana. Ko iyemaeŋge mbughambugha thɨ ghana ghanɨŋga murimuriye thɨ dobu tanuwaganji ele ghamba ghanɨŋga raberabe. Iya kaiwae valɨkaiwae u thalavuŋgo.”
27 — Sim, senhor, — respondeu a mulher — mas até mesmo os cachorrinhos comem as migalhas que caem debaixo da mesa dos seus donos.
28 Amba Jisas iŋa, “Elana, len loŋweghathɨna i laghɨye. Kaero ŋgoreiya len renuwaŋana.” E mbaŋako iyako yawarumbuyema riwae i thovuye.
28 — Mulher, você tem muita fé! — disse Jesus. — Que seja feito o que você quer! E naquele momento a filha dela ficou curada.
29 Jisas i iteta ghembako iyako na i ŋgalai Galili Njighɨniye ghadidiye. I voro e ou vwatae na i yaku.
29 Jesus saiu dali e foi até o lago da Galileia. Depois subiu um monte e sentou-se ali.
30 Wabwi laghɨye thɨ rakamenawe, thɨ bigimenaŋgiya ghambweghambwera, thiye thɨ kuvokuvo, maranji i kwaghe, ghenji na nɨmanji i tharɨ, thiye ma e ghalɨghalɨŋanji na vavanava. Thɨ bigiraweŋgi Jisas e ghamwae na i thawariŋgi.
30 E foram até Jesus grandes multidões levando coxos, aleijados, cegos, mudos e muitos outros doentes, que eram colocados aos seus pés. E ele curou todos.
31 Gharɨgharɨma gharenji i yo laghɨye kaiwae thɨ thuweya ghalɨŋanjima i tharɨ kaero thɨ utu, ghenji na nɨmanji i tharɨ riwanji i thovuye, kuvokuvo thɨ loŋga wagiyawe na maranji i kwaghe kaero thɨ thuwe. Iya kaiwae thɨ taraweŋa Isirel lenji Loi.
31 O povo ficou admirado quando viu que os mudos falavam, os aleijados estavam curados, os coxos andavam e os cegos enxergavam. E todo o povo louvou ao Deus de Israel.
32 Jisas i kula vathaŋgiya gharaghambu, amba iŋa, “Ghareŋgu i vɨrɨ gharɨgharɨke thiyake kaiwanji, kaiwae mbaŋa mbaŋato kaero ra yaku weindaŋgi na kaero ma e ghanji. Ma nuwaŋguiya ya variyenjoghaŋgi mbe ŋgamoŋgamoinji eŋge, ne iwaeŋge ghare thavwathavwavo i nja weŋgi e kamwathɨ mborowa.”
32 Jesus chamou os seus discípulos e disse:
33 Gharaghambu thɨ vaito thɨŋa, “Vanatherowoke; aŋgane ra vaidiya ghanɨŋga i ghanagha na ra vaghanɨŋgiya wabwike laghɨye?”
33 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
34 Jisas i vaitoŋgi, iŋa, “Bred mbumbuviye na weŋga?” Thɨŋa, “Mbumbupirɨ na borogi nanasiye umboviye.”
34 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete pães e alguns peixinhos! — responderam eles.
35 I dage weŋgiya wabwima na thiya yaku e thelauko vwatae,
35 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão.
36 amba i mbana bredɨma mbumbupirɨma na borogima, i vata ago weya Loi, i njiviyaviya na i giya weŋgiya gharaghambuma na thiye thɨ giya weŋgiya wabwima.
36 Depois pegou os sete pães e os peixes e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
37 Taulaghɨko thiya ghanɨŋga na valɨkaiwanji. Amba gharaghambuko thɨ mbanɨŋgiya methɨ ghanɨvareŋgima na thɨ mban vanjaraŋgiya nambonambo ŋgamwapirɨ.
37 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
38 E ghanɨŋgako iyako tɨne ghɨmoghɨmoru lenji ghanaghanagha po tausan, ko wanakau na gamagai ma va thɨ vaonaŋgi.
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
39 Amba Jisas i variyeŋgi na thɨ raka. Amalaghɨniye i tha e waŋga na i wa Magadan ele valɨvaŋga.
39 Então Jesus mandou o povo embora, subiu no barco e foi para a região de Magadã .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.