Marcos 4

Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Jisas vambowo i vavaghareva e Galili Njighɨniye ghadidiye. Wabwiko iyava thɨ meghɨliŋako i laghɨye moli iya kaiwae va i tha e waŋga na i rovalawe. I ghagharaŋgi seiwo na wabwiko laghɨye thiya yaku e malavwata.
1 Jesus começou a ensinar outra vez à beira-mar. E uma numerosa multidão se reuniu em volta dele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Va i vavaghareŋgiya bigibigi i ghanagha. Vambe i goghaimba eŋge. I dage weŋgi iŋa,
2 Assim, ensinava-lhes muitas coisas por parábolas e, durante o seu ensino, dizia:
3 “Hu vandeŋe! Amala regha i wa na ve yathu le weiwo.
3 — Escutem! Eis que o semeador saiu a semear.
4 Mbaŋa i yathu le weiwoko e umako vavana thɨ dobu e kamwathɨ mara na ma thɨ mena thɨ ghanɨŋgi.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Vavana thɨ unja e thelau ele varɨvarɨ na mava thelauko i poku, na ŋgorava thɨŋama kaero thɨ yovoro kaiwae thelauko mava i poku.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Mbaŋa varae i ŋge thelauko na i dayagha kaero thɨ mare kaiwae wathelilinji ma vamba ina bwagabwaga.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Weiwo vavana i yathu ŋgora nana raraitharɨ inanjiwe. Nanako raraitharɨ lenji mbuthu i maya na thɨ vwariŋgi na ma thɨ rau.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 Ko weiwo vavana va thɨ unja e thelau thovuye, thɨ mbuthu wagiyawe na thɨ rau na uneunenji lenji ghanaghanagha i tomethi, vavana voghɨyeto (30), vavana voghɨyewona (60) na vavana voghɨthaŋarɨ (100).”
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto; a semente brotou, cresceu e produziu a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Jisas iŋa, “Thoŋgo e yanayanawami hu vandeŋe wagiyaweya ghalɨŋaŋguke.”
9 E Jesus acrescentou:
10 Mbaŋa Jisas vambe ghamberegha eŋge, gharɨgharɨko iyava thɨ vandeŋeko vavana thɨ menawe weinjiyaŋgiya gharaghambuko theyaworo na theghewoko. Thɨ dagewe na i vamanjamanjalaŋa goghaimbako weŋgi. Jisas i dage weŋgi iŋa,
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze começaram a lhe fazer perguntas a respeito das parábolas.
11 “E ghemi Loi le ghamba mbaro gharenuwaŋa thuwele kaero i woraŋgiya weŋga. Ko thavala ma inanji Loi ele wabwi Loi le ghamba mbaro emunjoru utuutuniye thɨ loŋwe e goghaimba.
11 Jesus disse a eles:
12 Kaiwae Buk Teuye iŋa, ‘Othembe ne thɨ njimbukiki mane thɨ thuwe; ne thɨ vandeŋe mane thɨ ghareghare. Kaiwae thoŋgo thɨ thuwe na thɨ ghareghare thɨ roiteteŋgiya lenji tharɨ, thɨ goru weya Loi, na ne i numotenɨŋgiya lenji tharɨ.’”
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se e sejam perdoados.
13 Amba Jisas i vaitoŋgi iŋa, “Ma hu ghareghare goghaimbake iyake? Ŋgoroŋga ne huŋa eŋge na hu ghareghareŋgiya goghaimbako wolaghɨye?”
13 Então Jesus lhes perguntou:
14 Jisas iŋa, “Wo ya vamanjamanjalaŋa weŋga, rakabu weiwo ŋgora i kabu Loi ghalɨŋae.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Gharɨgharɨ vavana ŋgoranjiya weiwo thɨ dobu e kamwathɨ mara; e mbaŋako iyako thɨ loŋweya Loi ghalɨŋae, Seitan i mena na i woraŋgiya weŋgi.
15 Estes são os da beira do caminho, onde a palavra é semeada: quando a ouvem, logo Satanás vem e tira a palavra semeada neles.
16 Vavana ŋgoranjiya weiwo thɨ dobu e thelau ele varɨvarɨ. E mbaŋako iyako thɨ loŋweya Toto Thovuye, thɨ wovatha weinji lenji warari.
16 E estes são os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 Ko ma i ru moli e gharenji ŋgora nana ma e wathewatheliliye thovuye na ma thɨ yaku mbaŋa molao. Mbaŋa vuyowo ne i vutha weŋgi o gharɨgharɨ thɨ botewoŋgi Toto Thovuye kaiwae, e mbaŋako iyako thɨ dobu.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 Vavana ŋgoranjiŋgiya weiwo thɨ dobu ŋgora nana raraitharɨ inanjiwe. Gharɨgharɨke thiyake thɨ loŋweya Loi ghalɨŋae,
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 ko yambaneke renuwaŋaniye i vagaghala nuwanji na nuwanjiko i ghaŋgo weya gogomwau na nuwanjiya lemoyo, iyake kaiwae ma te thɨ goruweva Loi ghalɨŋae. Thiye ŋgoranjiŋgiya weiwo ma e uneune.
19 mas as preocupações deste mundo, a fascinação da riqueza e outras ambições aparecem e sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
20 Ko gharɨgharɨ vavana ŋgoranjiya weiwo thɨ dobu e thelau thovuye. Thɨ loŋweya Loi ghalɨŋae, thɨ loŋweghathɨ na thɨ worawe e gharenji na i rau; vavana voghɨyeto (30), vavana voghɨyewona (60) na vavana voghɨthaŋarɨ (100).”
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 Jisas i vaitoŋgi iŋa, “Thare mbaŋa regha lolo regha i thɨnɨruwo kadɨŋeŋe na i thɨnɨrawe e uye tɨne o e tebol ghamba ghena raberabe? Ma i thɨnɨvakwate?
21 Jesus também lhes disse:
22 Budakaiya i rothuwele tene Loi i woraŋgiya e manjamanjala, na budakaiya e ghayaboyabo tene i tatethewo.
22 Porque não há nada oculto, senão para ser manifesto; e nada escondido, senão para ser revelado.
23 Thoŋgo e yanayanawami, hu vandeŋe wagiyawe ghalɨŋaŋguke na hu ghareghare!”
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 “Hu vakaiwoŋa yanayanawamina na hu vandeŋe wagiyawe; kaiwae thoŋgo hu vandeŋe na hu ghambu, amba ne valɨkaiwami hu ghareghare wagiyawe. Thela i ghareghare othembe mbema seiwo eŋge, weya amalaghɨniye Loi ne i woraŋgiyawe laghɨye. Ko the lolo ma ele ghareghare othembe the utu i loŋwe ne i ghawewe.
24 Então lhes disse:
25 Iyake ŋgoreiye, thoŋgo u wo ne i giya e ghen ma e vwataeva, ko thoŋgo ma u wo mun, ne u thɨvaivao iyana othembe budakai ina e ghen.”
25 Pois ao que tem, mais será dado; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Jisas vambowo i dageva weŋgi iŋa, “Loi le ghamba mbaro ŋgoreiya amala regha i raŋgi na ve yathu weiwo ele uma tɨne.
26 Jesus disse ainda:
27 I njogha gougou na i ghena ghararaghɨye i kaiwo mbaŋa regha na regha, weiwoko i yovoro na i mbuthu, ko ma i ghareghare eŋge ŋgoroŋga le mbuthumbuthu.
27 Ele dorme e acorda, de noite e de dia, e a semente germina e cresce, sem que ele saiba como.
28 Weiwoko tembe ghamberegha i mbuthu e thelauko na i rau: i viva mborowae, vunyenyeuye amba muyai uneune thɨ rakaraŋgi.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro aparece a planta, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 Mbaŋa uneune thɨ mweghe i wo le kaina na ve tenɨwe kaiwae kaero ghambaŋa.”
29 E, quando o fruto já está maduro, logo manda cortar com a foice, porque chegou a colheita.
30 Jisas mbowo i dage weŋgiva iŋa, “Mbowo ya utugiyava utuutu regha e ghemi, na i manjamanjala e ghemi ŋgoroŋga Loi le ghamba mbaro ghayamoyamo.
30 Disse mais:
31 Ŋgoreiya masɨted mbouye le mbuthumbuthu. Weiwoke wolaghɨye thɨ kabukabu e uma nasiyeninji moli.
31 Ele é como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 Mbaŋa thɨ wokabu na i mbuthu, i mbuthu kivwalaŋgiya ghanɨŋgako wolaghɨye e umako tɨne. Yaŋgayaŋgae laghɨlaghɨye na ma thɨ yoyo valɨkaiwae thɨ vakatha unyinji e riburibuwae.”
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças; cria ramos tão grandes, que as aves do céu podem se aninhar à sua sombra.
33 Jisas va i vavaghareŋaŋgiya goghaimba i ghanagha ŋgoranjiya iyake weŋgiya gharɨgharɨ, na valɨkaiwae nuwanjiko i manjamanjalawe.
33 E com muitas parábolas semelhantes Jesus lhes expunha a palavra, conforme podiam compreendê-la.
34 Vambe i goghaimba eŋge iyava i utu weŋgiya gharɨgharɨko, ko mbaŋa vambe thiye eŋge weiyaŋgiya gharaghambuko i vamanjamanjalaŋa bigibigiko wolaghɨye weŋgi.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 Va yeghɨyeghɨye e mbaŋako iyako i dage weŋgiya gharaghambu iŋa, “Ra lawaoko valɨmbwako.”
35 Naquele dia, sendo já tarde, Jesus disse aos discípulos:
36 Thɨ iteteŋgi wabwi laghɨye, thɨ tha e waŋgako Jisas vama inakowe na weinji. Waŋga vavana vambe weinjiyaŋgiva.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 Amba ndewendewe laghɨye i rowo, bagodu i vana e waŋga na i nja e waŋgate na mbalavama thɨ dama.
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava se enchendo de água.
38 Jisas ina e waŋgako tɨne i ghena e waŋgako gharɨghe na i wara umbaliye e bubuthe. Gharaghambu thɨ yavairɨ na thɨ dagewe thɨŋa, “Ravavaghare, thare u rerenuwaŋa kaiwanda, mbaŋa nasiye raya mare!”
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro. Os discípulos o acordaram e lhe disseram: — Mestre, o senhor não se importa que pereçamos?
39 Jisas i thuweiru na i dage weŋgiya ndewendewe na bagoduko iŋa, “Hu towo! Hu ndeghathɨ!” Mbaŋara ndewendewe na bagodu thɨ towo na tad laghɨye i ghagha.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: O vento se aquietou, e tudo ficou bem calmo.
40 Amba Jisas i dage weŋgi iŋa, “Buda kaiwae hu mararu? Ma e lemi loŋweghathɨ?”
40 Então Jesus lhes perguntou:
41 Thɨ mararu laghɨye moli na thɨ vedage weŋgi thɨŋa, “Thelake? Othembe ndewendewe na bagodu thɨ loŋweghathɨ ghalɨŋae.”
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: — Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.