Lucas 15
Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs NVT
1 Va mbaŋa regha takis gharamban na thiye tharɨ gharavakatha vavana thɨ rakamena weya Jisas na thɨ vandeŋe le utuko.
1 Cobradores de impostos e outros pecadores vinham ouvir Jesus ensinar.
2 Ko iyemaeŋge Parisi na mbaro gharavavaghareŋgi thɨ liya ghautu, thɨŋa, “Amalako iya i kula vathavathaŋgiya thiye tharɨ gharavakatha na i ghanɨŋga weiyaŋgi.”
2 Os fariseus e mestres da lei o criticavam, dizendo: “Ele se reúne com pecadores e até come com eles!”.
3 Amba Jisas i utuŋa goghaimbake iyake weŋgi iŋa,
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 “Thoŋgo ghemi regha ele sip hothaŋarɨ na i thɨvaghaweya regha, ne i vakatha budakai? Ne iteteŋgiya iyesiwo na umbosiwo e ghamba ghanɨthovuye na i wa ve tamweya reghako iya i ghaweko ghaghada ne ve vaidi?
4 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove no pasto e buscará a perdida até encontrá-la?
5 Na mbaŋa ne ve vaidi, weiye le warari laghɨye moli, i worawe e ŋgɨleŋgɨle na i njogha,
5 E, quando a encontrar, ele a carregará alegremente nos ombros e a levará para casa.
6 na mbaŋa ne i njogha e ghemba, i kula vathaŋgiya le bodaboda na ghaune na i dage weŋgi iŋa, ‘Weiŋguyaŋgiya ghemi ra warari, lo sipɨma me ghawema kaero ma vaidi.’
6 Quando chegar, reunirá os amigos e vizinhos e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha ovelha perdida!’.
7 Ya dage e ghemi, e buruburu tembe ŋgoreiyeva, thɨ warari laghɨye moli thoŋgo tharɨ gharavakatha regha i woraŋgiya le tharɨ na i roitete. Warariko iyako i kivwala iyesiwo na umbosiwo thiye kaero thɨ rumwaru Loi e marae na ma valɨkaiwanji tembe thɨ uturaŋgiya lenji tharɨ na thɨ roiteteŋgi.”
7 Da mesma forma, há mais alegria no céu por causa do pecador perdido que se arrepende do que por noventa e nove justos que não precisam se arrepender.”
8 “O thoŋgo wevo eunda le mani gethɨyaworo na i thɨvaghaweya gethɨra, mane valɨkaiwae i rɨmba theŋgi, i wanjiya ŋgoloko tɨne na i rovurɨgheghe i tamwe ghaghad i vaidi?
8 “Ou suponhamos que uma mulher tenha dez moedas de prata e perca uma. Acaso não acenderá uma lâmpada, varrerá a casa inteira e procurará com cuidado até encontrá-la?
9 Na mbaŋa ne i vaidi i kula vathavathaŋgiya le bodaboda na ghaune na iŋa, ‘Weiŋguyaŋgiya ghemi ra warari, kaiwae kaero ma vaidiya manima me ghawema.’
9 E, quando a encontrar, reunirá as amigas e vizinhas e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei a minha moeda perdida!’.
10 Ya dage e ghemi, e buruburu tembe ŋgoreiyeva, Loi le nyao thovuthovuye thiya warari thoŋgo tharɨ gharavakatha regha i numonjogha weya Loi.”
10 Da mesma forma, há alegria na presença dos anjos de Deus quando um único pecador se arrepende”.
11 Jisas i gotubwe iŋa, “Amala regha le ŋgaŋga theghewo.
11 Jesus continuou: “Um homem tinha dois filhos.
12 Nasiyeniye i dage weya ramae iŋa, ‘Bwebwe u tena bigibigike na u giyama lo bigibigi e mbaŋake iyake.’ Amalako i vakatha ŋgoreiye, i tena le bigibigiko na i giya weŋgiya le ŋgaŋgako.”
12 O filho mais jovem disse ao pai: ‘Quero a minha parte da herança’, e o pai dividiu seus bens entre os filhos.
13 “Mbaŋa gheviye e ghereiye nasiyeniye i mbana vathavatha le bigibigiko wolaghɨye kaero i mban na i wareri. I wa e vanautuma regha i bwagabwaga moli. Na gheko e kamwathɨ raitharɨ na vakatha raraitharɨ tɨnenji i vakowana le bigibigikowe.
13 “Alguns dias depois, o filho mais jovem arrumou suas coisas e se mudou para uma terra distante, onde desperdiçou tudo que tinha por viver de forma desregrada.
14 Na mbaŋa vama le maniko iko amba vunuvu i yomara e valɨvaŋgako iyako, ko amba bada i gharɨ.
14 Quando seu dinheiro acabou, uma grande fome se espalhou pela terra, e ele começou a passar necessidade.
15 Iwaeŋge ve kaiwo weya vanautumako iyako giyaniye regha. Amalako i variye na ve njimbukikiya le mbombo.
15 Convenceu um fazendeiro da região a empregá-lo, e esse homem o mandou a seus campos para cuidar dos porcos.
16 Badako kaiwae, nuwaeko nuwaiya moli i ghana ghanɨŋgako njimwanjimwa iya mbomboko ghanji, na ŋgamoiye i thigha, ko iyemaeŋge mava lolo regha i giya ghanɨŋgawe.
16 Embora quisesse saciar a fome com as vagens dadas aos porcos, ninguém lhe dava coisa alguma.
17 “Ko amba i renuwaŋa wagiyawe na iŋa, ‘Ou! Bwebwe ee mau, weiyaŋgiya le rakakaiwo ghanji lemoyo moli, thɨ ghanɨŋga na vaŋgothiye mbe inawe, na ghino mbe iyake badake ne i gharɨ vamareŋgo!
17 “Quando finalmente caiu em si, disse: ‘Até os empregados de meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui, morrendo de fome.
18 Mbema valɨkaiwa eŋge vara ya yondovirɨ na ya njogha weya bwebwe na ne va dagewe na yaŋa, “Bwebwe, kaero ya vakatha tharɨ Loi e marae na ghen e maran.
18 Vou retornar à casa de meu pai e dizer: Pai, pequei contra o céu e contra o senhor,
19 Ma elo thovuye na valɨkaiwae ne uŋa narunɨna ghino, mbema u vakathaŋgo eŋge ŋgoreiya len rakakaiwona regha ghino.” ’
19 e não sou mais digno de ser chamado seu filho. Por favor, trate-me como seu empregado’.
20 I yondovirɨ na i njogha weya ramae.
20 “Então voltou para a casa de seu pai. Quando ele ainda estava longe, seu pai o viu. Cheio de compaixão, correu para o filho, o abraçou e o beijou.
21 “Nariyeko i dagewe iŋa, ‘Bwebwe, kaero ya vakatha tharɨ Loi e marae na e maran. Ma elo thovuye na valɨkaiwae uŋa narunɨna ghino.’
21 O filho disse: ‘Pai, pequei contra o céu e contra o senhor, e não sou mais digno de ser chamado seu filho’.
22 “Ko iyemaeŋge ramae i kula weŋgiya le rakakaiwo iŋa, ‘Hu yoruku na hu lima kwama thovuye na hu vanjimbo. Hu worawe nɨmae kɨkiye ghae na hu bigiraweya gheghe ghae.
22 “O pai, no entanto, disse aos servos: ‘Depressa! Tragam a melhor roupa da casa e vistam nele. Coloquem-lhe um anel no dedo e sandálias nos pés.
23 Vohu vaŋguma kau nariya ghatabo vondɨvondɨ na hu unɨghɨ, na ra vakatha ghanɨŋga thovuye na raya ghanɨwarari.
23 Matem o novilho gordo. Faremos um banquete e celebraremos,
24 Kaiwae naruŋguke iyake va ya munje eŋge kaero i mare, ko iyemaeŋge mbaŋake mbe e yawayawaliye; vama i ghawe, ko kaero ya vaidiva.’ Kaero thɨ woraweya lenji vawarariko rɨghe.
24 pois este meu filho estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’. E começaram a festejar.
25 “Mbaŋa thɨ vakavakatha iyako ghaghae laghɨyeniye vamba ina e kaiwo rɨghe; na mbaŋa vama i njoghanjogha na kaero i vurɨthaiya ŋgoloko ghadidiye, amba i loŋwevaidiya wothu na thari.
25 “Enquanto isso, o filho mais velho trabalhava no campo. Na volta para casa, ouviu música e dança,
26 I kula weya rakakaiwo regha na i vaito iŋa, ‘Ŋgoroŋgako?’
26 e perguntou a um dos servos o que estava acontecendo.
27 Amba i dagewe iŋa, ‘Ghaghama kaero me njogha, na ramami meŋa na thɨ unɨgha kau nariye ghatabo vondɨvondɨ, kaiwae me njogha weiye le vurɨgheghe na mbe e yawayawaliye.’
27 O servo respondeu: ‘Seu irmão voltou, e seu pai matou o novilho gordo, pois ele voltou são e salvo!’.
28 “Ghaghae laghɨyeniye ghare i gaithɨ laghɨye na i botewo i ru e ŋgoloko tɨne. Ramae i raŋgi na i naŋgo vurɨgheghewe na thoŋgo valɨkaiwae i ru.
28 “O irmão mais velho se irou e não quis entrar. O pai saiu e insistiu com o filho,
29 Ko iyemaeŋge i gonjogha weya ramae iŋa, ‘Wo u thuwe, theghatheghake wolaghɨye va i menako ya kaiwo e ghen ŋgoreiya len rakakaiwo bwaga na ma mbaŋa regha ya goriwoyathu len mbaro. Iyemaeŋge ma mbaŋa regha u woveŋgo bigi regha, othembe gout na wo vakatha vawarari weiŋguyaŋgiya wouneke!
29 mas ele respondeu: ‘Todos esses anos, tenho trabalhado como um escravo para o senhor e nunca me recusei a obedecer às suas ordens. E o senhor nunca me deu nem mesmo um cabrito para eu festejar com meus amigos.
30 Ko iyemaeŋge mbaŋa narunɨke iya mendava i vakowana len bigibigike weŋgiya wanakau rayathiyathima, i njogha e ghen, u unɨgha kau nariye ghatabo vondɨvondɨ kaiwae.’
30 Mas, quando esse seu filho volta, depois de desperdiçar o seu dinheiro com prostitutas, o senhor comemora matando o novilho!’.
31 “Ramae i gonjoghawe iŋa, ‘Naruŋgu, mbaŋake wolaghɨye ya yaku weiŋgu ghen, na bigibigike wolaghɨye ina e ghino ghen len bigibigi.
31 “O pai lhe respondeu: ‘Meu filho, você está sempre comigo, e tudo que eu tenho é seu.
32 Ko iyemaeŋge valɨkaiwae ra warari na ra vakatha vawarari, kaiwae ghaghake raŋaeŋge vama i mare, ko mbaŋake mbe e yawayawaliye, vama i ghawe, ko mbaŋake kaero ra vaidiva.’”
32 Mas tínhamos de comemorar este dia feliz, pois seu irmão estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.