Atos 2

Toto Thovuye Loi Ghalɨŋae (TGO) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Mbaŋa Pentikos gha Thaga ghambaŋa, raloŋweloŋweghathɨko wolaghɨye thɨ mevathavatha e ŋgolo regha.
1 Chegando o dia de Pentecoste, estavam todos reunidos num só lugar.
2 E mbaŋako vara iyako, thɨ loŋwe bigi regha laiye ŋgoreiya ndewendewe vurɨvurɨghegheniye regha i njama e buruburuko na i riyevanjara ŋgoloko tɨne laghɨye, iyava thiya yakukowe.
2 De repente veio do céu um som, como de um vento muito forte, e encheu toda a casa na qual estavam assentados.
3 Amba thɨ thuwe bigi regha ŋgoreiya ndɨghe mamiye, i vivitenɨyathu na i uvaro regha na regha e vwatanji.
3 E viram o que parecia línguas de fogo, que se separaram e pousaram sobre cada um deles.
4 Taulaghɨko, Nyao Boboma i riyevanjaraŋgi na i vakatha valɨkaiwae thɨ utu ma e ghalɨghalɨŋa vavanava.Thɨ thuwe bigi regha ŋgoreiye ndɨghe mamiye, i vivitenɨyathu na i uvaro regha na regha e vwatanji|alt="HS on believers" src="CN01890B.TIF" size="col" copy="Cook" ref="2:1-4"
4 Todos ficaram cheios do Espírito Santo e começaram a falar noutras línguas, conforme o Espírito os capacitava.
5 E mbaŋako iyako, Jiu vavana thiye thɨ kururu weya Loi va inanji Jerusalem thɨ rakamena e vanautuma lemoyo e yambaneke laghɨye.
5 Havia em Jerusalém judeus, tementes a Deus, vindos de todas as nações do mundo.
6 Mbaŋa va thɨ loŋwe laiye, wabwi laghɨye thɨ mevathavatha. Gharenji i yo na nuwanji i unouno kaiwae va thɨ loŋwe raloŋweloŋweghathɨ thɨ utu wabwiko regha na regha e ghalɨŋanji.
6 Ouvindo-se este som, ajuntou-se uma multidão que ficou perplexa, pois cada um os ouvia falar em sua própria língua.
7 Gharenji i yo laghɨye moli iya kaiwae thɨ veutu weŋgi thɨŋa, “Gharɨgharɨke thiyake Galili gharɨgharɨniye, ae?
7 Atônitos e maravilhados, eles perguntavam: "Acaso não são galileus todos estes homens que estão falando?
8 Ko ŋgoroŋgaeŋge na ghinda regha na regha ra loŋwe thɨ utu mbe tomethi e ghalɨŋanda?
8 Então, como os ouvimos, cada um de nós, em nossa própria língua materna?
9 Ghinda ra rakamena Patiya, Midiya na Elam; Mesopoteimiya, Judiya na Kapadosiya, Pontas na Eisiya,
9 Partos, medos e elamitas; habitantes da Mesopotâmia, Judéia e Capadócia, Ponto e da província da Ásia,
10 Prigiya na Pampiliya, Ijipt na Libiya e lenji valɨvaŋga Sairin ghadidiye, na vavana ghinda ra rakamena Rom.
10 Frígia e Panfília, Egito e das partes da Líbia próximas a Cirene; visitantes vindos de Roma,
11 Vavana ghinda Jiu na vavana ma Jiu ko kaero ra rakaru Jiu lenji kururu e tɨne na vavana ghinda ra rakamena Krit na Areibiya; ko iyemaeŋge taulaghɨke ghinda ra loŋwe thɨ utuŋa Loi le vakatha laghɨlaghɨye regha na regha e ghalɨŋanda.”
11 tanto judeus como convertidos ao judaísmo; cretenses e árabes. Nós os ouvimos declarar as maravilhas de Deus em nossa própria língua! "
12 Taulaghɨko gharenji i yo na thɨ numounouno thɨ vevaitoŋgi, thɨŋa, “Ŋgoroŋga gharumwaruko?”
12 Atônitos e perplexos, todos perguntavam uns aos outros: "Que significa isto? "
13 Ko vavana ma thɨ vavɨrɨŋgi eŋge thɨŋa, “Me thiya muna waen i laghɨye moli.”
13 Alguns, todavia, zombavam deles e diziam: "Eles beberam vinho demais".
14 Amba Pita i yondovirɨ ghauneko theyaworo na reghako e tɨnenji, i utu na ghalɨŋae laghɨye weŋgiya wabwiko iŋa, “Lo bodaboda, ghemi Jiu na Jerusalem gharayakuyaku taulaghɨna ghemi wo hu vandeŋe lo utuke na ya vamanjamanjalaŋa weŋga ŋgoroŋga iyake gharumwaru.
14 Então Pedro levantou-se com os Onze e, em alta voz, dirigiu-se à multidão: "Homens da Judéia e todos os que vivem em Jerusalém, deixem-me explicar-lhes isto! Ouçam com atenção:
15 Vavana lemi renuwaŋa huŋava gharɨgharɨke thiyake thiya mun kabaleya, ko iyemaeŋge nandere. Amba naen klok mbaŋambaŋa vara iyake!
15 estes homens não estão bêbados, como vocês supõem. Ainda são nove horas da manhã!
16 Iyake gharumwaru moli iyava Loi ghalɨŋae gharautu Jowel i utuŋa, va iŋa,
16 Pelo contrário, isto é o que foi predito pelo profeta Joel:
17 Loi iŋa, ‘Mbaŋako thiyako e tɨnenji amba muyai yambaneke ne iko, ne ya liŋgiya Uneŋgu gharɨgharɨke wolaghɨye weŋgi.
17 ‘Nos últimos dias, diz Deus, derramarei do meu Espírito sobre todos os povos. Os seus filhos e as suas filhas profetizarão, os jovens terão visões, os velhos terão sonhos.
18 Ŋgoreiye, nevole mbaŋako iyako ya liŋgiya Uneŋgu weŋgiya lo rakakaiwo ghɨmoghɨmoru na wanakau, na ne thɨ utuŋa wombereghake ghalɨŋaŋgu weŋgiya gharɨgharɨ.
18 Sobre os meus servos e as minhas servas derramarei do meu Espírito naqueles dias, e eles profetizarão.
19 — ausente —
19 Mostrarei maravilhas em cima no céu e sinais em baixo, na terra, sangue, fogo e nuvens de fumaça.
20 — ausente —
20 O sol se tornará em trevas e a lua em sangue, antes que venha o grande e glorioso dia do Senhor.
21 Na thela ne i naŋgo weya Giya vamoru kaiwae ne i vamoru.’”Pita i utuŋa Toto Thovuye weŋgiya gharɨgharɨ|alt="Peter speaks to crowd" src="IB04186bw.tif" size="col" copy="Faadil" ref="2:14-41"
21 E todo aquele que invocar o nome do Senhor será salvo! ’
22 Pita i gotubwe, iŋa, “Isirel gharɨgharɨniye, hu vandeŋe na ya utu weŋga: Jisas rara Nasaret, iye Loi le tututhi loloniye i vaemunjoruŋa moli weŋga ele vakathaŋgi ghamba rotaele tɨne. Vakathake ghamba rotaele thiyake Loi va i vakaiwoŋa weya amalaghɨniye. Ghemi hu ghareghare thiyako kaiwae i yomara e tɨnemi.
22 "Israelitas, ouçam estas palavras: Jesus de Nazaré foi aprovado por Deus diante de vocês por meio de milagres, maravilhas e sinais, que Deus fez entre vocês por intermédio dele, como vocês mesmos sabem.
23 Loi ghamberegha moli le renuwaŋa na Jisas i vaidiya kamwathɨko iyako. Va le renuwaŋa ŋgoreiye iya kaiwae ghemi weimiyaŋgiya gharɨgharɨ raraitharɨ lenji thalavu hu ŋge e kros vwatae.
23 Este homem lhes foi entregue por propósito determinado e pré-conhecimento de Deus; e vocês, com a ajuda de homens perversos, o mataram, pregando-o na cruz.
24 Ko iyemaeŋge Loi va i vaŋguthuweiru mare e tɨne na i vamoru mare vuyowoniye e tɨne, kaiwae mare ma valɨkaiwae na ne i yalaweghathɨ.
24 Mas Deus o ressuscitou dos mortos, rompendo os laços da morte, porque era impossível que a morte o retivesse.
25 Utuutuke thiyake kaiwae Deivid i utuŋa Loi ghalɨŋae iŋa,
25 A respeito dele, disse Davi: ‘Eu sempre via o Senhor diante de mim. Porque ele está à minha direita, não serei abalado.
26 Iya kaiwae ghareŋgu i warari laghɨye na mamiŋgu i tarawe. Othembe ne ya mare, ya renuwaŋakikiya Loi e ghareŋguke,
26 Por isso o meu coração está alegre e a minha língua exulta; o meu corpo também repousará em esperança,
27 kaiwae mane u roiteta vara uneŋguke ramaremare e ghambanji tɨne; ma u vatomwe len lolo boboma na riwae i vwatha.
27 porque tu não me abandonarás no sepulcro, nem permitirás que o teu Santo sofra decomposição.
28 Kaerova u vatomwe yawalɨ ghakamwathɨ e ghino. Iyake lo mare e ghereiye u vakatha na ya thuweiru. Len wararina kaero i riyevaŋaraŋgo kaiwae ne weiŋgu ghen.’”
28 Tu me fizeste conhecer os caminhos da vida e me encherás de alegria na tua presença’.
29 “Lo bodaboda, ya ghareghare wagiyawe budakai ya utuŋake! Rumbunda Kiŋ Deivid kaerova i mare na thɨ beku, ghabubuye ina gheke e mbaŋake noroke.
29 "Irmãos, posso dizer-lhes com franqueza que o patriarca Davi morreu e foi sepultado, e o seu túmulo está entre nós até o dia de hoje.
30 Iya kaiwae ra ghareghare Deivid ma i utuŋa amalaghɨniye utuniye. Ko iyemaeŋge, iye Loi ghalɨŋae gharautu. Loi va i tholo na iŋa Deivid orumburumbuye e tɨnenji regha ne i tabo na kiŋ ŋgoreiya amalaghɨniye. Iye Mesaiya.
30 Mas ele era profeta e sabia que Deus lhe prometera sob juramento que colocaria um dos seus descendentes em seu trono.
31 Deivid va i ghareghare budakaiya Loi tene i vakatha iya kaiwae i utuŋa Mesaiya le thuweiruva utuutuniye, iyava iŋake,
31 Prevendo isso, falou da ressurreição do Cristo, que não foi abandonado no sepulcro e cujo corpo não sofreu decomposição.
32 “Loloke iyake iye Jisas. Loi va i vaŋguthuweiru na tembe e yawayawaliyeva. Va wo thuwe e marame na ghime wo ndethɨna utuutuke iyake.
32 Deus ressuscitou este Jesus, e todos nós somos testemunhas desse fato.
33 Kaerova i voro e buruburu na i yaku Loi e une e ghamba yavwatata amba i wo Nyao Boboma weya Ramae ŋgoreiya le dagerawe, ko amba i liŋgi weime, iya noroke budakaiya hu thuwe na hu loŋwe thɨ yomara.
33 Exaltado à direita de Deus, ele recebeu do Pai o Espírito Santo prometido e derramou o que vocês agora vêem e ouvem.
34 Kaiwae Deivid mava i utu ghamberegha ko iyemaeŋge i utuŋa Mesaiya mbaŋa iŋa,
34 Pois Davi não subiu ao céu, mas ele mesmo declarou: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Senta-te à minha direita
35 ghaghada ne ya biginjoŋa ghanɨthɨghɨya e gheghen raberabe.” ’”
35 até que eu ponha os teus inimigos como estrado para os teus pés’.
36 “Iya kaiwae Isirel gharɨgharɨniye taulaghɨna ghemi, hu ghareghare wagiyaweya iyake: Jisas, iye iyava hu unɨghɨ e kros vwata, Loi i vakatha na iye Giya na Mesaiya.”
36 "Portanto, que todo Israel fique certo disto: Este Jesus, a quem vocês crucificaram, Deus o fez Senhor e Cristo".
37 Mbaŋa gharɨgharɨko thɨ loŋwe utuutuko iyako, i vweya gharenji iya kaiwae thɨ dage weŋgiya Pita na Jisas ghalɨŋae gharaghambɨko thɨŋa, “Lama bodaboda, ne wo vakatha budakai?”
37 Quando ouviram isso, os seus corações ficaram aflitos, e eles perguntaram a Pedro e aos outros apóstolos: "Irmãos, que faremos? "
38 Pita i gonjogha weŋgi iŋa, “Regha na regha hu uturaŋgiya lemi tharɨ na hu roitete na hu bapɨtaiso Jisas Krais e idae mbala gharɨgharɨ thɨ ghareghare hu vakathavao iyake, ambane Loi i numotena lemi tharɨna na hu wo Nyao Boboma iye Loi le mwaewo.
38 Pedro respondeu: "Arrependam-se, e cada um de vocês seja batizado em nome de Jesus Cristo, para perdão dos seus pecados, e receberão o dom do Espírito Santo.
39 Nyao Bobomake iyake iye va i dagerawe, ghemi kaiwami, na lemi ŋgaŋga kaiwanji na gharɨgharɨke taulaghɨ thavala Loi Giya i kula weŋgi na thɨ menawe kaiwanji.”
39 Pois a promessa é para vocês, para os seus filhos e para todos os que estão longe, para todos quantos o Senhor, o nosso Deus chamar".
40 Utuutu i ghanagha Pita i vanuwovɨrɨŋgiwe na i giya vavurɨgheghe weŋgi iŋa, “Hu vatomwe Loi i vamoruŋga, na thava hu vaidiya vuyowoke iya thake raraitharɨ ne thɨ vaidi.”
40 Com muitas outras palavras os advertia e insistia com eles: "Salvem-se desta geração corrompida! "
41 Thavala thɨ loŋweghathɨgha Pita le utuko, thɨ bapɨtaisoŋgi na e mbaŋako iyako gharɨgharɨ lenji ghanaghanagha i wo tɨri tausan thɨ vatabo lenji wabwiko.
41 Os que aceitaram a mensagem foram batizados, e naquele dia houve um acréscimo de cerca de três mil pessoas.
42 Thiye va e mbaŋake wolaghɨye thɨ vatomweŋgi ghanjimberegha na thɨ vandeŋe ghalɨŋae gharaghambɨ lenji vavaghare na thɨ rabi na regha weinjiyaŋgiya lenji valɨraloŋweloŋweghathɨko, thiya ghanɨŋga na regha Jisas le mare gharenuwaŋakiki kaiwae na thɨ naŋgonaŋgo weya Loi.
42 Eles se dedicavam ao ensino dos apóstolos e à comunhão, ao partir do pão e às orações.
43 Ghalɨŋae gharaghambɨ lenji vakatha ghamba rotaele kaiwae i vakatha gharɨgharɨ weinji lenji mararu na lenji yavwatata Loi kaiwae.
43 Todos estavam cheios de temor, e muitas maravilhas e sinais eram feitos pelos apóstolos.
44 Raloŋweghathɨko wolaghɨye thiya yaku na bubuyamo na lenji bigibigi vwelawavwelawa.
44 Todos os que criam mantinham-se unidos e tinham tudo em comum.
45 Thɨ vakuneŋaŋgiya lenji bigibigi na lenji ghamba yakuyaku na thɨ mbana modae mani na thɨ giya weya thela thoŋgo i vuyowowe.
45 Vendendo suas propriedades e bens, distribuíam a cada um conforme a sua necessidade.
46 Mbaŋa regha na regha thɨ mevathavatha e Ŋgolo Boboma ghayayao tɨne. E lenji ŋgoloŋgolo thiya ghanɨŋga na thɨ renuwaŋakikiya Jisas le mare, thɨ vegiya weŋgi ghanɨŋga weinji lenji warari na lenji gharenja.
46 Todos os dias, continuavam a reunir-se no pátio do templo. Partiam o pão em suas casas, e juntos participavam das refeições, com alegria e sinceridade de coração,
47 Thɨ tataraweŋa Loi na gharɨgharɨko wolaghɨye thɨ yavwatata wanaŋgi. Mbaŋa regha na regha Giya i vatavatabo e lenji wabwiko thavala i vamoruŋgi.
47 louvando a Deus e tendo a simpatia de todo o povo. E o Senhor lhes acrescentava todos os dias os que iam sendo salvos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.