Mateus 25
Tetun Alkitab (TET) vs VC
1 Hotu Yesus dale natutan naꞌak, “Emi musti hadiꞌa aan atu simu Haꞌu kmai kikar, hanesan feto matenek iha lia hatetek neꞌe: Noo feto nurak naꞌin sanulu. Kalan ida, sia sai nodi badut atu baa simu sasudin mane ida iha siakaan maluk uman.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Nosi sia, noo lima mak momok. Lima seluk, matenek.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Mak momok sia, naluꞌa nodi mina resin.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Mais mak matenek sia, nodi kedas.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Toꞌo uma nia baa, sasudin sei la mai dauk. Kleu-leur feto nurak nia sia matan nakati, toꞌo toba dukur.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Baa kalan boot, ema nahii naꞌak, ‘Hoi! Sasudin mane mai tiꞌan! Mai simu nia!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Rona nola nunia, feto nurak nia sia nadeer bele-bele. Hotu sia baa nola siakaan badut atu simu sasudin mane nia.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Mais feto momok sia nusu baa feto matenek sia naꞌak, ‘Hoi mamaluk sia! Tulun foo ami mina oan ida lai, tan amikaan badut atu mate ona!’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Mais feto matenek sia nataa naꞌak, ‘Aikee! Keta nawan saꞌe, tan la bele. Amikaan mina neꞌe la toꞌo bodik ita hotu-hotu! Diꞌak liu emi baa sosa iha makfaꞌan mina sia.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Hotu sia sai baa sosa mina. Mais baa oras sia sai tiꞌan, sasudin mane moos toꞌo mai. Feto matenek sia tama baa dahur fatin bele-bele no sasudin no bainaka hotu-hotu. Tama hotu tiꞌan, ema sena odamatan.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 La kleur, feto momok sia fila mai. Sia nariik iha luan nodi nahii naꞌak, ‘Ama Naꞌi! Ama Naꞌi! Tulun loke odamatan baa ami lai!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Mais naꞌin nataa naꞌak, ‘Hoi! La bele! Haꞌu la katene emi!’ ”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Hotu Yesus taka lia hatetek nia naꞌak, “Emi moos musti hadiꞌa aan nohuun, tan emi la hatene Haꞌu kmai kona baa loron saa, lale, kona baa tuku hira.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Hotu Yesus dale natutan nodi lia hatetek ida tenik naꞌak, “Kalo Haꞌu klaꞌo kela emi tiꞌan, emi musti serwisu diꞌa-diꞌak bodik Haꞌu, hanesan lia hatetek neꞌe: Noo ema ulun ida atu baa rai dook. Oras atu laꞌo, nia bolu nola niakaan ema serwisu naꞌin tolu, hotu naruka naꞌak, ‘Hola osan neꞌe, halo baa osan naꞌin. Kalo haꞌu kmai kikar, emi musti hasara baa haꞌu, emi hetan funan hira tiꞌan.’
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Dale notu nunia, nia foo osan kakaluk lima baa ema serwisu nomer ida, nebee nia nalaꞌo osan nia toꞌo noo funan. Hotu nia foo osan kakaluk rua baa ema serwisu nomer rua, no osan kakaluk ida baa ema serwisu nomer tolu, tuir ida-idak niakaan babelen. Hotu ulun nia laꞌo baa rai dook.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Simu nola osan nia, ema serwisu nomer ida sai kedan baa fatin faꞌan. La kleur, nia netan funan kakaluk lima.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Nunia moos ema serwisu nomer rua. Nia netan funan kakaluk rua.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Mais ema serwisu nomer tolu mak simu nola osan kakaluk ida nia, nia baa keꞌe kuak, hotu rai subar osan nia.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 La kleur, ulun mai nikar. Nia libur nola niakaan ema serwisu naꞌin tolu nia atu leno niakaan osan mak sia babilan tiꞌan nia.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Ema serwisu nomer ida tama baa, latan osan kakaluk sanulu. Nia dale naꞌak, ‘Ama boot! Hori hirak nia ita boot latan osan kakaluk lima baa haꞌu. Oras neꞌe, ketan osan funan kakaluk lima tenik.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Rona nola nunia, ulun neon diꞌak. Nia dale naꞌak, ‘Kabaas! O neꞌe, ema serwisu mak diꞌak. Masik haꞌu la iha neꞌe moos, o serwisu bei-beik tuir haꞌukaan harukan. Tan o bele babilan lia kiꞌik nuneꞌe, haꞌu kfoti o atu babilan lia mak boot kaliuk. Haꞌu moos kalo dahur, nebee ita hotu-hotu neon diꞌak bele-bele.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Hotu ema serwisu nomer rua mai latan osan kakaluk haat. Nia dale naꞌak, ‘Ama boot! Uluk ita boot latan osan kakaluk rua baa haꞌu. Ita haree mai, tan haꞌu ketan osan funan kakaluk rua tenik.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Rona nola nunia, ulun moos neon diꞌak. Nia dale naꞌak, ‘Kabaas! O neꞌe moos ema serwisu mak diꞌak. Masik haꞌu la iha neꞌe moos, o serwisu bei-beik tuir haꞌukaan harukan. Tan o bele babilan lia kiꞌik nuneꞌe, haꞌu kfoti o atu babilan lia mak boot kaliuk. Haꞌu moos kalo dahur, nebee ita hotu-hotu neon diꞌak bele-bele.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Hotu ema serwisu nomer tolu tama. Nia dale naꞌak, ‘Ama boot! Haꞌu katene ita boot, ema mak laran makaꞌas. Ita boot hola saa mak ema seluk nalo, no kuꞌu hola saa mak ema seluk kuda.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Haꞌu kataꞌuk, keta toꞌo osan neꞌe lakon mohu, hotu ita boot taa ukun baa haꞌu. Tan lia nia, haꞌu ksubar osan neꞌe diꞌa-diꞌak. Neꞌe, ama boot! Mola mikar ona ama boot osan kakaluk ida neꞌe, tan nafati dei!’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Rona nola nunia, ulun nakbehek nia naꞌak, ‘O neꞌe, ema serwisu mak aat no baruk teen! Kalo o matene tiꞌan maꞌak, haꞌu kola saa mak ema seluk nalo, no kuꞌu kola saa mak ema seluk kuda,
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 tan saa o la baa rai osan neꞌe iha uma rai osan dei? Nebee kalo haꞌu kmai kikar, bele ketan funan. Masik oan ida dei moos, soꞌin!’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Hotu ulun naruka niakaan ema serwisu seluk sia naꞌak, ‘Hola hikar osan hosi ema neꞌe, latan baa ema serwisu mak netan funan kakaluk lima nia.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Ema mak babilan diꞌa-diꞌak saa mak nia kaer tiꞌan, nia atu netan hetak waꞌin tenik. Mais ema mak la noꞌuk babilan saa mak nia kaer tiꞌan, ema atu nola nikar hotu-hotu nosi nia.’
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Hotu ulun natutan tenik naꞌak, ‘Kohi hola ema serwisu mak la folin neꞌe. Dada sarat hodi nia baa luan. Habusik nia noran susar basuk nodi tanis la nanawa iha fatin makukun nebaa!’ ”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Hotu Yesus dale liu naꞌak, “Haꞌu neꞌe, Ema Raiklaran Isin nosi laleꞌan. Haꞌu atu ktuun mai kikar kodi Haꞌukaan Ama beran mak makaꞌas, bele-bele ko Niakaan makbukar laleꞌan sia. Hotu Haꞌu kabesi aan baa Haꞌukaan kadera ukun makaꞌas, nebee kleno ema ida-idak hahalok, tuir saa mak sia nalo tiꞌan iha raiklaran.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Baa oras nia, ema nosi rai hotu-hotu iha raiklaran naklibur. Sia ida-idak atu mai nasoru Haꞌu. Haꞌu atu ksasa-faꞌe sia, hanesan ema makbalin sasa faꞌe bibi malae nosi bibi dadi baa klibur rua.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Ema sia mak nalo tuir Naꞌi Maromak hakaran, Haꞌu atu ktau sia baa Haꞌukaan sorin kwana. Mais seluk sia, Haꞌu atu ktau baa sorin karuk.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Baa oras nia, Haꞌu kaer ukun Naꞌin. Haꞌu katak baa ema mak iha Haꞌukaan sorin kwana kaꞌak, ‘Emi neꞌe mak simu matak-malirin hosi Haꞌukaan Ama. Mai tama baa fatin kabaas mak Nia babilan kedan bodik emi. Oras raiklaran sei la iha dauk, Nia babilan kedan tiꞌan fatin Nia bodik emi.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Emi bele tama, tan uluk baa oras Haꞌu ksalaen, emi hahaan Haꞌu. Baa oras Haꞌu kanroo, emi haroo Haꞌu. Haꞌu kmai hanesan ema matak, emi simu Haꞌu iha emikaan uma.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Haꞌu la koo tais, emi foo tais baa Haꞌu. Haꞌu kmoras, emi mai babilan Haꞌu. Haꞌu iha bui, emi mai haliku Haꞌu.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Rona nola nunia, ema moon sia iha Haꞌukaan sorin kwana atu nataa nikar naꞌak, ‘Ama naꞌi boot, neꞌe nunabee tiꞌan? Ama naꞌi naꞌak, Ama naꞌi salaen, ami hahaan. Ama naꞌi nanroo, ami haroo.
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ama naꞌi hanesan ema matak, ami simu iha amikaan uma. Ama naꞌi la noo tais, ami foo tais.
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ama naꞌi moras, ami baa babilan. Ama naꞌi iha bui, ami haliku. Hori hirak ami halo lia nia sia?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Haꞌu atu kataa sia kaꞌak, ‘Rona! Haꞌukaan dalen neꞌe, tebes no loos! Baa oras emi halo lia nunia sia bodik Haꞌukaan ema, masik sia ema kiꞌik basuk moos, emi halo tiꞌan bodik Haꞌu!’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Hotu Haꞌu katak kedan baa ema seluk sia mak iha Haꞌukaan sorin karuk kaꞌak, ‘Hoi ema aat sia! Sees hosi neꞌe! Naꞌi Maromak lelen emi. Nia atu soe tama emi baa haꞌi naraka mak laka la nanawa. Nia nadiꞌa tiꞌan fatin susar nia bodik diabu sia no siakaan ulun.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Emi kona lelen nia, tan oras Haꞌu ksalaen, emi la hahaan haꞌu. Oras Haꞌu kanroo, emi la haroo Haꞌu.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Haꞌu kmai hanesan ema matak, emi la simu Haꞌu iha emikaan uma. Haꞌu la koo tais, emi la foo. Haꞌu kmoras, emi la babilan. Haꞌu iha bui, emi la haliku.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Rona nola nunia, ema aat nia sia atu nataa naꞌak, ‘Ama naꞌi boot, neꞌe nunabee tiꞌan? Ama naꞌi naꞌak, Ama naꞌi salaen, ami la hahaan. Ama naꞌi nanroo, ami la haroo. Ama naꞌi mai hanesan ema matak, ami la simu iha amikaan uma. Ama naꞌi la noo tais, ami la foo. Ama naꞌi moras, ami la babilan. Ama naꞌi iha bui, ami la haliku. Hori hirak ami halo ama naꞌi nunia?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Hotu Haꞌu atu kataa sia kaꞌak, ‘Rona! Haꞌukaan dalen neꞌe, tebes no loos! Baa oras emi la tulun Haꞌukaan ema kiꞌik sia, emi la tulun Haꞌu tiꞌan.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Hotu ema aat nia sia netan kastikar nima-nimak. Mais ema moon nia sia netan moris nima-nimak.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.