Marcos 12
Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI
1 Den Zizas bin yan ol nada stori wea i gad mining. ‘Wan man bin plante gadan blo greipbain.|src="lb00103b.tif" size="col" ref="Mak 12:1" Em bin bilde stonwol raun wea da gadan ane em bin meke big oll po smase dem greip po meke wain. Den em bin bilde ston taua solong man ken stanap de antap po gade da gadan. Em bin rente dis gadan po sam man, den em bin gowei po nada kantri.
1 Imaibo Jesu oroubonamaim sabuw i’obaiyih eo, “Orot ana masaw bo ai ro’on tanum fur ear ituwafut, naatu wine bunubunuw ana hub bai, kaifenayan ana bar wowab sawar naatu sabuw afa tubunih hima masaw hikaif, masaw matuwan bainanawanamih in.
2 Da taim bin kam po broke ol dem greip po selem. Da prapa ouna blo da gadan bin sane wan wokman blo em kam po gede da rentmani prom dem pipol uda bin rente dat gadan.
2 Grape iyamur bairuhin ana veya, ana akir orot iyafar na masaw kaifenayah biyah tit ibo aunowan bairuhin isan.
3 Bat dem man bin ploke dat wokman ane sanem gobaigen, gad nating.
3 Baise masaw kaifenayah akir orot hibai hirab uman en hiyafar matabir in.
4 ‘Den em bin sane nada wokman ane dempla bin ite em wea ed ane meke nadakain badpasin po em.
4 Naatu masaw matuwan ibanak akir orot ta iyafar maiye na. Masaw kaifenayah akir orot hibai ukwarin hitut hi’a’afiy erebiya’ohow matabir.
5 So apta, em bin sane namba tri wokman go nau, ane dempla uda bin rente da gadan bin kile em. Em bin sane plenti mo wokman go. Sam prom dem wokman bin ploke sam wokman nadakain ad ane bin kile nadalot.
5 Masaw matuwan akir orot tabo iyafar maiye nan hibai hirab morob, naatu akir wairafih moumurih maiyow biyafarih afa hibow hirouw afa hibow hi’asbunubunuw himorob.
6 So nau da ouna blo da gadan no bin gad enimo wokman lept, mata boi blo em, ane dis boi, em bin prapa labe em. So da ouna bin sane em go. Em bin tingk diskain, “Ai go sane boi blo mi. Dempla go rispekt em.”
6 “Orot ta’imonamo ihamiy ma’am i masaw matuwan natun ana yabow akisinamo, uftoro’ot iyafar not eo, ‘Natu boro hinakakafiy.’
7 ‘Bat nau, dem man uda bin rente da gadan, wen ol bin luk da boi blo da prapa ouna bin kam de po dempla, dempla bin tok po wananada, “Ei! Diswan da bigboi blo da ouna. Em go gede dis propati wen papa blo em go ded. Ip yumpla kile em, wel dis propati gobi blo yumpla.”
7 “Baise masaw kaifenayah orot natun nan hi’itin taiyuwih hio, ‘Masaw matuwan natunaban iti, kwana ta’asabun, saise sawar tanab it ninowat.’
8 So dempla bin kile em ane sakem ausaid prom da gadan.’
8 Imih himisir kek hibai hirab morob naatu biyan hibai hisaroun masaw ufunane ra’iy.
9 So Zizas bin aske dempla, ‘Wanem yupla tingk dat ouna blo da gadan go mekem po dempla? Ai go spik yupla. Em go kambaik ane kile dem man ane rente da gadan po ol nada man.
9 “Masaw matuwan iti tur nanonowar boro mi’itube nasinaf? Orot boro nan masaw kaifenayah nabow narouw hinamorob naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif.
10 Yupla no bin ride dis tok wea i bin raitem wea Baibol a?
10 Buk iti na’atube hikikirum kwaiyab kwa’itin,
11 AntapGod i meke dis mina gudplan
11 Iti i Regah sinaf matar
12 Dem Zuwislotisa ol bin wande kese Zizas bikoz dempla bin sabe Zizas pointe pingga po dempla wea dem stori em bin yan baut dem nugudpama. Bat dempla no bin kese Zizas bikoz dempla bin prait prom dem pipol. So dem Zuwislotisa bin libe Zizas ane ol bin gowei.
12 Basit Jew ukwarih hikok Jesu hitab hitarab, anayabin iti oroubon eo’o ana naniyan hibaib i isah eo, baise rou’ay gagamin isan hibir, imih Jesu hihamiy in.
13 Apta nau, dempla bin sane sam Parasi ane sam sapota blo da Zuwis king. Neim blo em Erod. Dempla ol spai. Dempla bin kam po trai po trike Zizas po spik rongtok so dempla ken kese em, teke em go po kot.
13 Pharisee afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa auman hiyafarih hin Jesu biyan hitit baibatemaim baikubibiruwin isan.
14 So dempla bin askem, ‘Tisa. Mipla sabe yu prapa stretman. Yu trite ebriwan wea seim rispekt nomata uda. Ane yu tise mipla da truwei baut wanem God wande ol pipol po mekem.
14 Hina biyan hitit naatu hio, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob o abisa kuo’o i turobe, sabuw abisa tisisinaf isan men kunotanot, naatu sabuw hai not o men kui’itin, baise turobe God ana kok abisa sabuw kubi’obaiyih. Kuo anowar Caesar isan kabay ana bibaiyan boro ata ofafar ana astu’ub ai en?
15 Yu spik mipla wiswei, ip i rait po pei taksmani po da bigking blo Rom o no?’
15 Imih kabay anayai ai en?” Baise Jesu hai baifuwen itin naatu eo, “Aisim ayu kwabikubibiruwu? Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.”
16 Wen dempla bin gibe da mani po em, em bin aske dempla, ‘Uda ed ane neim i stap wea dis koin?’|src="HK00166B.TIF" size="col" ref="Mak 12:16"
16 Kabay hibai hina hitin naatu ibatiyih, “Yait ana yumat naatu wabin?”
17 Den Zizas bin spik po dempla, ‘Gibe da bigking wanem blo em, ane gibem po God wanem blo God.’
17 Imaibo Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, abisa God nowan God kwanitin.”
18 Sam Zuwislotisa uda bin kole demplaselp Sadusi, ol bin kam po Zizas. Dempla no bilib God go meke ol ded pipol kamlaipgen.
18 Imaibo Sadducee morobone misir maiye isan men tibitumatum hina Jesu biyan hitit hibatiy.
19 Dempla bin aske Zizas, ‘Tisa. Mozes bin raitem diskain wea lo blo em. “Ip wan man bala ded ane em libe oman blo em nogad pikinini, bala blo em mas maret dat widooman. Dem pikinini uda gobi bon prom dat widooman, gobi pikinini blo dat ded bala.”
19 “Bai’obaiyenayan Moses aki isai ofafar iti kirum, ‘Orot natabin natun en namomorob na’at, kwafur i boro orot ta ni’aawan saise kek hinatufuw tuwah momorob efanin.’
20 Wantaim i bin gad seben bala. Da paswan i bin maret ane em bin ded, nogad pikinini.
20 Imih marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin natun en morob.
21 Nau da sekan bala, em bin maret da widooman blo dat bigbala blo em. Den em bin ded tu, nogad pikinini, ane da seimting i bin apen wea da namba tri bala.
21 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’aawan, ibo na’atube kek en morob. Ef ta’imon matar orot founamaim,
22 Bambai nau ol seben bala bin maret da oman ane dempla ebriwan i bin ded nogad pikinini. Apta nau da oman bin ded tu.
22 naatu etei’imak nah seven babin hi’aawan aurih kek en himumurub, uftoro’ot babin morob.
23 Tisa, yu spik mipla. Wiswei? Wen da dei go kam wen ol dem ded pipol go kamlaipgen, em gobi oman blo uda? Ebridem seben bala bin maret em.’
23 Morobone hina mimisir ana veya babin i boro orot menatan ni’aawan? Anayabin nah seven etei babin ta’imon hi’aawan.”
24 Zizas bin ansa dempla, ‘Da trabol blo yupla, i yupla no sabe nating baut Baibol, ane yupla no sabe nating baut da paua blo God. Daswai yupla lane ol rong tising.
24 Jesu iyafutih eo, “Kwa i anot hikwaris! Anayabin kwa Buk Atamanin hikikirum men kwaiyab naatu God ana fair auman men kwaso’ob?
25 Wen ebribodi go kambaigen laip, dempla nogo maret. Dempla gobi seimkain wase dem einzel wea eben.
25 Morobone misir maiye ufunamaim tabin men ema’am, sabuw etei boro mar ana tounamatar na’atube hinama.
26 ‘Nau ai go eksplein baut wen ol dem pipol go kambaigen laip. Yupla bin rid wanem Mozes bin raitem wea Baibol da stori wea da bus i ban. De, God bin spik po Mozes diskain, “Ai da AntapGod blo Eibram, Aizak ane Zekop.”
26 Naatu morobone misir maiye isan Moses ana buk kutor wairaf ea’arah isan nati’imaim kikirum kwaiyab kwa’itin? God iti na’atube eo, ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God naatu Jacob ana God.’
27 So, God em God blo ol laip pipol. Em no God blo ol ded pipol. Yupla rong.’
27 I men murubih hai Godamih, baise yawasih hai God, kwa i anababatun ef kwasa’ir!”
28 Wan prom dem Zuwislotisa bin lisen wanem dempla bin tok. Em bin rilaiz Zizas bin gibe dempla gud ansa so em bin aske Zizas kuestin, ‘Wanem da nambawan lo blo God prom dem nada lo blo em?’|src="CN01744B.TIF" size="col" ref="Mak 12:28"
28 Ofafar bai’ubaiyenayan ta nati’imaim ma tur nonowar Jesu tur gewasin Sadducee biya’afut itin, na Jesu ibatiy. “Ofafar tur etei wanawanahimaim tur menatan i gagamin?”
29 Zizas bin ansa, ‘Pas nambawan lo blo God i diswan: “Yupla ebriwan blo Izrael lisen gud! Da AntapGod blo yumpla, em da tru AntapGod.
29 Jesu iya’afut eo, “Ofafar tur gagamin i iti, kwananowar Israel sabuw, Regah ata God akisinamo ata Regah.
30 Labe da AntapGod wea olgeda at blo yupla, ane olgeda laip blo yupla, ane olgeda sens blo yupla, ane olgeda strong blo yupla.”
30 Regah a God isan iniyabow, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei.
31 Ane da sekan lo i prapa impotant wase da pas lo. “Labe kantriman blo yupla wiskain yupla labe yuplaselp.” Ol dem nada lo blo God i no prapa impotant wase dis tu lo blo God.’
31 Naatu ofafar gagamin bairou’abin i iti, ‘taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’ Ofafar iti rou’ab i gagamih ofafar etei hinatabirih.”
32 Da Zuwislotisa bin ansa, ‘Tisa i gud wanem yu spik. I tru wen yu spik da AntapGod blo yumi, em i LodGod, da God blo ebribodi.
32 Orot eo, “Abisa kuo i turobe bai’obaiyenayan, Regah akisinamo i God men god afa.
33 Ane ai sabe i prapa impotant po labe da AntapGod wea olgeda at blo mi ane olgeda sens blo mi ane olgeda strong blo mi ane ai mas labe neiba blo mi wiskain ai labe maiselp. I mo impotant po labe God den po bane ol sakripais ane meke opring wanem da Mozeslo i spik.’
33 Imih dogor tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei a God isan iniyabow naatu taituwa isah inabiyabow o isa kubiyabow na’atube, iti ofafar rou’ab i gagamih men for kwarouw sibor kwa’a’afusar na’atube naatu men sibor afa God isan kwaya’ay na’atube’emih.”
34 Wen Zizas bin lisen da waiztok blo dis man em bin spik po em, ‘Yu tingk raitwei. Yu klostu po pole wei blo God.’ Apta nau, dem Zuwislotisa bin gibap bikoz ol kan trike em ane ol bin prait po aske mo kuestin.
34 Jesu orot ana baiya’afot i’itin i so’ob, iti orot i not wairafin, imih eo, “God ana aiwobomaim o men yokaika kuma’am.” Nati ufunamaim men yait ta Jesu isan baibat afa bow na ibaitiyimih.
35 So Zizas bin kip tok wea dem pipol de wea da Tempol blo God. Em bin aske dempla, ‘Aukam dem Zuwislotisa spik diskain, da Promiswan uda God i go sanem kam, i gobi boi blo King Deibid?
35 Jesu Tafaror Baremaim ma bi’obaibiyih basit ibatiyih, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah Keriso isan i David ana agirane na hirouw teo’o?
36 Da OliSpirit bin tok po Deibid insaid tot blo em. Em bin spik diskain:
36 David Anun Kakafiyin biwan ana veya iti na’atube eorereb,
37 ‘Ip King Deibid bin kole da Promiswan uda God i sanem kam, BosLod, den auken da Promiswan bi boi blo em? Nono, i kan!’ Ane dem pipol bin lisen po Zizas prapa gud.
37 David taiyuwin Keriso isan i ana ‘Regah’ rouw eo, naatu mi’itube boro Keriso David ana agirane nan?”
38 Wail ebribodi bin de lisen po Zizas, em bin spik po ol klostuman blo em, ‘Lugaut prom dem Zuwislotisa. Dempla wande pipol po tingk dempla prapa impotant. So dempla were ol dem long plasklos blo prist po stail, prant wea ol dem pipol. Dempla prapa laik wen pipol grite dempla wea rispekt prant wea ebribodi, so pipol go tingk dempla impotant.
38 Jesu ma bi’obaibiyih eo, “Mata toniwa’an Ofafar bai’obaiyenayah isah, i hai kok faifuw manimanih hina’osen hinaremor naatu ahar efanamaim sabuw merarayow hinitih,
39 ‘Dempla wande ol dem spesil sea blo ona wea zuwispreaus, ane dem spesil sea blo ona wea pisting.
39 Kou’ay Baremaim urama’ama yayasairen i tebowabow naatu hiyuw ana veya efan gewasih tebowabow.
40 Dem Zuwislotisa spik po dem widooman, dempla go lukapta ol samting blo dempla, bat ol trike dem widooman. Ol teke ebriting po demplaselp. Den dempla meke ol long prea po kabarap po dem rongting dempla bin mekem. Dempla blape ol pipol dempla meke raitting, bat dempla go gede prapa mobig panisment den enibodi.’
40 Kwafukwafur baibin tifufuwih hai sawar tebowabow naatu hai itinin baigewasin isan yoyoban manimanih teyoyoyoban, imih hai baimakiy kakafin anababatun boro hinab!”
41 Zizas bin mata wase dem rispipol uda bin pute big mani wea dat koleksin boks blo da Tempol blo God.
41 Jesu Tafaror Bar ana kabay teya’ay sisibinamaim mare ma sabuw itih hai siwar hiya’ay. Sabuw totobuyoy wairafih kabay gagaminaka hiya.
42 Den em bin luk wan widooman, uda nogad mas mani. Em bin pute tu smol koin insaid da boks.
42 Baise kwafur babin yababan wairafin na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan iwan ana fofonin one toea na’atube.
43 Zizas bin singaut dem klostuman blo em ane spik po dempla, ‘Ai spik trutok po yupla, dis widooman uda nogad mas mani, em bin gibe moden ol dem rispipol, bikoz em bin gibe ebriting em gad.
43 Jesu ana bai’ufununayah eaf ayuwih hina hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin ana siwar tew biwan i gagamin na’in sabuw etei hiya’iy natabirih.
44 Dem rispipol bin gibe lelbet mani prom dem mani dempla no nidem. Bat dis widooman ya, em prapa poa. Em bin gibe ebri mani blo em wanem em gad. Em gad nating nau.’
44 Afa hiya’aya i aurih karam turin hiyai turin hibotan, baise kwafur babin yababan wairafin abisa biyan ma’am etei’imak bai na yai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.