Lucas 11
Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI
1 Wandei Zizas bin prea wea wan ples. Wen em bin pinis prea wan klostuman blo em bin spik po em, ‘BosLod, yu lane mipla po prea wase Zon Baptaizman bin lane ol dem klostuman blo em.’
1 Veya ta Jesu efan ta’amaim ma yoyoban inan, ana yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufununayah orot ta natit eo, “Regah, kwi’obaiyi ana yoyoban, John ana bai’ufununayah bi’obaiyih na’atube.”
2 So Zizas bin spik po dempla baigen, ‘Orait. Wen yupla prea yupla mas spik diskain:
2 Jesu iuwih eo, “Yoyobanamih iti na’atube kwanayoyoban.
3 Gibe mipla nap kaikai ebridei wanem mipla wandem po dat dei.
3 Mar etei ana fofonin ai bay initi.
4 Pogibe mipla po ol dem nugudting mipla bin mekem,
4 Ai bowabow kakafih kunotawiyen,
5 Apta, Zizas bin spik po dem klostuman blo em, ‘Ip wan man prom yupla gad pren ane yupla go po luk em melennait, yupla spik em, “Mai pren, plizgar, yu ken gibe mi tri loupbred. Ai go pei yu baik.
5 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “O yait a of auman boro fainaiwan itan itafefeyan itao, “Au of akokok rafiy fafar tounu inibaisu,
6 Nada pren blo mi bin disnau kam po stap wea mi. Ai nogad no kaikai po gibe em.”
6 anayabin ayu au of ta bai’esegamih inan na au bar tit naatu ayu auru bay en, imih o isa abifefeyan inibaisu.’
7 Wel wanem yupla tingk? Yupla tingk em go ansa em diskain prom insaid aus? “Ei. Yu noboda mi nau. Ai kan gedap po gibe yu samting. Doa blo mi i lok ane ol pikinini blo mi i slip.”
7 Naatu a of bar wanawanan boro na’afatit nao, ‘Men akokok au in ini’afiy, etawan i atufatan, naatu ayu natunatu bairi i a’inu’in, imih men karam boro ana misir bay anit.’
8 Nono! Em nogo spik diskain, iben ip em no wande gedap po gibe yu samting, em go mata gedap ane gibe yu ebriting wanem yu wandem bikoz em pren blo yu ane yu no sem po aske em po kaikai.
8 Naatu kwanotanot nati orot boro namisir ana of bay nitin? Ai, boro namisir ana of bay nitin, baise a tur ao’owen orot namisir ana of bay nabitin i men i ana of imih bay ebitin, baise anayabin, nati orot i ana fefeyanamaim ana of ihahar imih misir bay itin.
9 ‘So ai spik yupla stret nau. Wen yupla aske God po wanem yupla nidem em go gibe yupla. Ip yupla lukraun, yupla go paine wanem yupla wandem. Ip yupla singaut ausaid wea doa blo God, em go lisen ane opene da doa po yupla.
9 Imih a tur ao’owen. Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatitau’ur, inarukikitar etawan boro nabotawiy.
10 Ebribodi uda go aske God po samting, God i go gibe dempla. Uda go lukraun, go paine em. Uda go singaut ausaid wea da doa, dat doa gobi open so dempla ken go insaid.
10 Anayabin Orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur; naatu orot yait erurukikitar etawan boro nabotawiy.
11 ‘Ip smolpikinini blo yupla aske yupla po pis, yupla nogo gibe em sneik.
11 Kwa kek tamahinah natunat siyamih hitarererey na’at boro siy efanin kok kwatitih hita’an?
12 Ip em aske yupla po eg, yupla nogo gibe em skopion.
12 O mamu foufunamih hitarererey na’at boro kafukafus kwatitih hita’an?
13 Nomata ip yupla nugud, yupla sabe wiskain po gibe ol gudting po pikinini blo yupla. Bat PapaGod blo yupla wea eben, em ebritaim redi po gibe yupla plenti gudting. So God i go gibe da OliSpirit po enibodi uda aske em.’
13 Kwa kek tamahinah, kwa i sawar kakafih moumurih maiyow kwasisinaf, baise natunat isah boro men nuhi naburumih, abisa isan hikokok tibiyababan boro kwanab kwanan kwanitih. Imih kwanaso’ob, Tamat maramaim baitinin isan i igewasin kwanekwan, imih sabuw iyab Anun Kakafiyin isan tefefefeyan boro nitih!”
14 Orait nau, wantaim Zizas bin oda wan debolspirit po kamaut prom wan man uda kan tok bikoz da debolspirit bin stap em. Wen da debolspirit bin kamaut, da man bin stretwei stat tok. Ol dem pipol bin nadakain atzamp.
14 Jesu demon awan bey nun tit; naatu demon bihir tit orot bihamiy ana veya’amaim orot busuruf tur eo, sabuw hai tur sawar hifofofor men kafaita.
15 Bat sam dem pipol bin tok diskain, ‘Belzibel, lida blo ol dem debolspirit, bin gibe paua po Zizas po draibe dem debolspirit po kamaut.’
15 Baise sabuw afa hio, “Nati i demon hai ukwarin wabin Beelzebul ana fair itin imih enununih.”
16 Ol nada pipol bin wande teste em diskain. Dempla bin spik po em po meke mirikalsain prom eben po prubem po dempla God bin gibe em da rait po kare lo.
16 Naatu sabuw afa hikok i marane ina’inan ta tiwa’an hita’itin, imih hikubibiruw.
17 Zizas bin sabe wanem dempla bin tingbaut. So em bin tok po dempla diskain, ‘Eni kantri uda go splitap, meke ol dipren grup ane paite wananada, bambai dat kantri go pinis. Da seim wea pamle tu. Ip pamle gense wananada dat pamle i go splitap.
17 Baise abisa hinotanot Jesu so’ob naatu iuwih, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow, hai fair boro hina gurus, na’atube orot aawan natunatun aawat bairi hinakusib hinabiyow boro hinama kakaf.
18 So nau, ip Satana go gense ol debolspirit blo em, paua blo em go pinis. Yupla spik, Belzibel bin gibe mi paua po draibe ol debolspirit po kamaut.
18 Imih Satan an aiwob wanawananamaim hina kusisib hinabiyow, ana aiwob boro mi’itube fair nab nabat? Ayu iti tur ao anayabin i kwa a turamaim, ayu Beelzebul hai ukwarin fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o.
19 Bat Belzibel i no bin gibe mi paua po draibe dem debolspirit po kamaut, ane ol klostuman blo yupla no yuze paua blo Belzibel po draibe dem debolspirit po kamaut. Nono! Dempla yuze paua blo God. Okei! Ol klostuman blo yupla go zaze yupla ip i tru wanem yupla spik.
19 Baise ayu Beelzebul ana fairamaim demon ana nununih na’at, bo kwa a bai’ufununayah fair yait itih demon tinununih? Imih kwa taiyuw a bai’ufununayah iti kwa’o isan hinabi’obaiyi kwa a tur i men turobe!
20 Bat i God uda gibe mi da paua po draibe dem debolspirit po kamaut, so yupla ken sabe God em i ruloba yupla ya nau.
20 Baise ayu God ana fairamaim demon ana nunih hinatitit na’at, nati ebi’obaiyi God ana aiwob i natitaka.
21 Satana em wase strongman uda bin meke plenti bunaro po pait, po gade aus blo em. Em no wori bikoz ebriting i prapa redi.
21 Orot fairin aurin ahay waf karam ma ana bar ekakaif, ana sawar etei boro natafafar hina’in.
22 Bat ip nada mo strongman wase mi go kam, em go prapa smase em wantaim. Dat mo strongman nau go teke ol dem samting blo pait prom em, ol demting wanem da pas strongman i bin prapa trasem. Den da nada mo strongman go teke ebriting blo dat pas man nau ane seremautem. So nau da pas man nomo gad paua.
22 Baise orot fairin anababatun nati orot boro nawasfufur narun ana ahay ana waf tafahimaim ema’am boro niteten nan ana ofonah nafaramih bairi hinabow.
23 ‘Enibodi uda no stanap wea said blo mi, em gense mi. Enibodi uda no elpe mi, ane no teke ol pipol blo mi po kam po mi, em gense mi tu. Em meke ol dem pipol blo mi skata ebriwea. Em no wok tugeda wea mi.’
23 Orot yait ayu ananamaim men enan, i ayu isou ebiwosai, naatu orot yait men ibaisu airi sabuw abita’ay, i was geyayan.
24 Zizas bin tokbaut ol debolspirit po wone dempla baut dem debolspirit. ‘Wen debolspirit go kamaut prom eni man wea em bin stap, em go tekop go wea dezetples. Em go stat lukraun nada ples po stap. Bat wen em nogo paine nada ples po stap, em go spik po emselp, “Ei! Ai gobaigen po dat ples wea ai bin stap pas.”
24 Demon kakafin orot biyanamaim titit ana veya i efan gewasin ta imaim ma baiyarir isan nuwet in, baise nuwet inan efan men ta tita’ur, naatu eo, “Ayu i boro ana matabir maiye au bar abihamiy ana’itin.”
25 So wen em bin gobaik, em go paine da ples blo em prapa klin ane taidi.
25 Basit matabir maiye na ana bar titit, hirereb hina yabuna inu’in itin.
26 Den em bin go po lukraun po ol nada debolspirit nau. Em go teke seben mo prapa nugud debolspirit wea em, po kam stap de insaid wea dat man. So dat seim man go kam monugud den em bin bipo.’
26 Naatu tit in demon kakafih anababatun etei seven nawiyih bairi hina nati’imaim hisusuw hima. Yomaninamaim orot ana itinin botabir kakafin anababatun matar men marasika ma’am na’atube.”
27 Wail Zizas bin stil tok, wan oman wea da mob bin singaut prapa laudwan, ‘Mama blo yu mas prapa glad bikoz em bin bone yu ane em bin gibe yu susu.’
27 Jesu iti na’atube bat binan sabuw hai tur eo’owen auman, babin ta sabuw wanawanahimaim ma’am, Jesu isan eo, “Babin yait taub o ya’i bitoman i ebiyasisir.”
28 Zizas bin ansa em, ‘Wa. Diswan i tru de yu spik. Bat ol dem pipol uda bin lisen da mesiz blo God ane pole em, dempla gobi obamak glad.’
28 Baise Jesu eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tibi’ufunun i turobe anababatun tibiyasisir.”
29 So nau plenti mo pipol bin kam klostu po Zizas. Em bin stat spik dem pipol diskain, ‘Yupla ebribodi wea distaim ya nau, yupla gad nadakain nugudwei. Yupla tumas aske mi po mirikalsain prom eben. Bat ai nogo soe yupla mirikalsain, mata da sain wanem Zona bin spik dem pipol blo da siti blo Ninaba po sluraun prom ol nugudwei blo dempla.
29 Sabuw moumurih maiyow hiru’ay Jesu hi’ar bebera’uh, naatu Jesu iuwih eo, “Boun ana veya’amaim sabuw hai yawas etei i eaf, ina’inan matar itah isan tefefefeyan, baise ina’inan ta boro men anitih, ina’inan ta’imon i Jonah isan mamatar i hiso’obaka.
30 Wa. Diswan tru, em bin da sain po ol dem pipol blo Ninaba. Nau da seimwei, mi da Truwan blo Man gobi dat sain po ebribodi blo distaim ya nau.
30 Anayabin Jonah biyanamaim ina’inan mamatar i Nineveh sabuw isah. Imih Orot Natun i sabuw iti boun tema’am hai i’inanen.
31 ‘Dat dei wen God go zaze ebriwan, da kuin blo Siba i go kamlaipgen tugeda wea ol dem pipol blo distaim ya nau. Dat kuin go singaut ol dem nugudting wea yupla bin mekem lo distaim. Nomata em bin stap prapa longwei, dat kuin bin stil kam po lisen dat waiz tok blo King Solomon. Bat ai spik yupla, i gad sambodi ya nau, uda i prapa mobig, mo impotant den King Solomon.
31 Baibatebat ana veya tafaram Sheba hai aiwob babin boro namisir. Sabuw iti boun tema’ama boro tur fokarin maiyow na’uwih, anayabin ef yok na’in tafaram yomaninaka aiwob orot Solomon ana binan gewasin nowaramih natit, baise a tur ao’owen, sawar ta iti boun kwa’i’itin i Solomon natabir.
32 Wen dat zazmentdei blo God go kam, ol dem pipol blo Ninaba go kamlaipgen tugeda wea ol dem pipol wea distaim. Dempla go soe yupla ol dem nugudting wanem yupla bin mekem. Wen Zona bin pinis spik da mesiz blo God, dempla bin prapa sore ane ol bin wantaim sluraun prom ol nugudwei blo dempla. Ai spik yupla ya nau, i gad sambodi ya nau, uda i prapa mobig ane mo impotant den Zona. Bat yupla stil no wande seinze ol nugudwei blo yupla.’
32 Naatu a tur ao’owen maiye, Baibatebat ana veya Nineveh sabuw boro hinamisir kwa iti kwama’am boro tur fokarin maiyow hina’uwi, anayabin Jonah binan hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih etei hihamiyen dogor baikitabir hibai, naatu boun i a tur ao’owen, orot ta Jonah tafanamaim i natit iti wanawanamaim ema’am.
33 Ane Zizas i kip spik, ‘Yupla sabe nobodi laite lamp ane aide em o putem andanit wea basket. No! Yupla angem antap wea ples blo lamp, solong uda kam insaid, dempla ken luk dat lait.|src="LB00148B.tif" size="col" ref="Luk 11:33"
33 Orot men ta ramef ito’ab naatu bai run ibunimih, o noukwat wanawanan tarafutimih. Baise ana sisikofamaim sikof, saise sabuw hinanan ana marakawin hina’itin boro hinarun.
34 ‘Ol ai blo yupla, i prapa wase lamp i meke lait wea laip blo yupla. Ip yupla mata luk raitwei po meke ebriting, laip blo yupla go kam wase lait i sain. Bat ip yupla luk rongwei po meke eniting, laip blo yupla i go kam wase yupla stap wea prapa nadakain dakples wea i nogad no lait.
34 Mata i biya ana hinow, mata gewasin biya etei boro marakawin. Baise mata kakafin biya etei boro nagugum.
35 Yupla lugaut. Tekenotis nau. Maitbi demwei blo yupla i nogad no lait i sain. Yupla mait stil stap wea dakples.
35 Isan imih kwanakaifi gewas a marakaw biyamaim men kwaniwa’an nagugum.
36 Ip laip blo yupla ebriwan i stap wea lait, nogad sado, den yupla gobi brait wase lait blo lamp i sain wea yupla.’
36 Biya tutufin etei namamarakaw na’at, biya turin boro men nagugum. Baise na biya wanawanan tutufin etei namarakaw, ramef ana marakaw tafamaim in ekukusisiyar na’atube.”
37 Apta Zizas bin pinis tok, wan Parasi bin aske Zizas po go kaikai wea aus blo em. So Zizas bin go po aus blo dat man po kaikai.
37 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, Pharisee orot ta kok i boro Jesu hairi hitan ana baremaim bay hitaa. Imih Jesu ifefeyan hairi hina ana bar hitit naatu bay aa ana efanamaim mare.
38 Dat Parasi i bin atzamp wen em bin luk Zizas no bin pole dem kastam blo dem Zuwislo po meke spesil seramoni po wase an blo em bipo em bin sidaun po kaikai. Da Parasi i bin spik diskain, ‘Man mas wase an pas bipo em kaikai.’
38 Baise Pharisee orot Jesu i’itin i men ofafar i’ufunun an souwibo na bay aa ana efanamaim mare, imih Pharisee orot ana kasiy ra’at.
39 So BosLod Zizas i bin spik stret po em, ‘Yupla Parasi, yupla prapa wase dem kap ane dis solong i bin wasem prapa klin wea ausaid, bat insaid yupla prapa nadakain nugud ane gridi tu.
39 Naatu Jesu iu, “Kwa Pharisee i a kerowas naatu a tew ufuhine kwa sasouwen, baise kwa dogor wanawanan i baribar kakafin naatu rougoy rabirabin.
40 Yupla prapa nadakain ol stupit pipol tu. Wiswei? God uda bin meke da ausaid, em no bin meke da insaid tu, a?
40 Kwabikoko’aw! God biya ufunane wowowab na’atube biya wanawanan auman wowowab men kwaso’ob?
41 Mobeta yupla gibe ebriting po dem poaman wanem yupla prapa wande kipem po yuplaselp. Den yupla gobi prapa klin.
41 Imih a kerowas naatu a tew wanawanah abisa’awat tema’am yababan wairafih kwanitih hinaa, saise kwa a sawar etei boro hinigewasin.
42 ‘Yupla ol Parasi, yupla ebriwan go gad nadakain big trabol. Yupla gibe ol opring blo God po em, iben ol dem prapa smol erbopring. Bat, yupla bin prapa piged po soe lab po God ane yupla no bin trite ol pipol raitwei tu. Mobeta yupla labe God pas, trite ol pipol blo yupla raitwei, den apta yupla gibe opring po God. Diswan i da raitwei.
42 Yababan boro gagamin maiyow kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa iti mint, rue, naatu adanafur afa God baitinin isan i men nuhi eburubur, mar etei ana mumusin God kwabitin, baise ma gewas naatu God ana yabow isan i nuhi eburubur, gewasin nati sawar i kwati’a’ait sawar afa auman kwatasinaf.
43 ‘Yupla ol Parasi, yupla lisen po mi nau. Yupla go gad nadakain big trabol. Wea da zuwispreaus, yupla prapa laik po sidaun wea da nambawan sit. Yupla prapa kamap wen ol man grite yupla wea rispekt wea da maketples, so ol pipol ken mata luk yupla.
43 Yababan boro kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa a kok gagamin i Kou’ay Bar wanawanah efan gewasih kwanabow kwanamare kwanama, naatu ahar hai efanamaim a kok gagamin i sabuw a merar hinay naatu hinakakaf.
44 ‘Yupla ol Parasi, yupla go gad nadakain big trabol. Yupla wase greib nogad edston. Pipol wagbaut antap wea dem greib bikoz dempla no sabe i gad ol ratan bodi de andanit.’
44 Yababan boro kwanab! Anayabin kwa i rah atamanih hai i’inanen en sabuw so’oba’e tafah hibat tereremor na’atube.”
45 Wan dem smatman blo dem Zuwislo bin spik po em, ‘Tisa, yu prapa spoile mipla wen yu spik diskain baut mipla.’
45 Ofafar so’obayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan iti tur i’o i aki auman irabi.”
46 Den Zizas i bin tok mostrong, ‘Ane yupla, yupla go gede mobig trabol tu. Yupla uda smatman blo dem Zuwislo, yupla puse ol dem pipol po kare tumas dipren lo, demwan yupla bin mekem. Dem lo yupla bin mekem, i prapa nadakain ad ane dem pipol kan kare dem lo. Yupla no iben boda po elpe dem pipol po kare dem lo wanem yupla i bin mekem.
46 Jesu iya’afut eo, “Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi auman boro yababan kwanab. Anayabin bit gagamin na’in sabuw tuwabuh kwayara’ah hi’abar tun erarabih, naatu kwa i men kafa’imo uma ta baibais isan kwabitihimih.
47 Yupla go gede mobig trabol. Yupla bin bilde prapa plas edston antap dem greib blo dem bipotaim spesilmesizman blo God. Bat dem bipotaim papa blo yupla, dempla bin kile ol dem spesilmesizman blo God.
47 Yababan boro kwanab! Anayabin dinab oro’orot kwa a’agir hirouw himomorob i hai rah kwama kwawowowab gaigiwas.
48 Dem edston yupla bildem, i wase yupla prapa gri po wanem dem bipotaim papa blo yupla i bin mekem. Dempla bin kile ol dem man blo God.
48 Imih kwa i taiyuw kwakukubuna, abisa a’agir hisisinaf a baibasit kwabitin, dinab oro’orot a’agir hirouw himorob naatu kwa i hai rah kwawowowab.
49 God bin yuze sabe blo em wen em bin tokbaut yupla diskain, “Ai go sane sam spesilmesizman ane sam misnareman. Ai sabe dem pipol go kile sam dem man blo mi ane dem pipol go meke nadakain nugudpasin po ol dem nada pipol blo mi.”
49 Anayabin iti isan, God ana so’obamaim eo ‘Ayu boro dinab oro’orot naatu kob abarayah aniyafarih, afa boro hina rouw hina morob, afa boro bai’akir kakafin hinab.’
50 ‘God go panse yupla prom demwei blo yupla ya nau. God i bleime yupla po ebridem pipol blo God wea ol papa blo yupla bin kile dempla, prom wen God i bin pas meke ert.
50 Isan imih kwa sabuw iti boun kwama’am, God ana dinab oro’orot tafaram aneika hirouw himomorob ana baimakiy i boro kwa kwanab.
51 Yupla tingk gobaik wen dempla bin kile Eibol, go po dat taim wen dem ate blo yupla bin kile Zakaraia de melen wea da olta ane da seramoni eria blo da Tempol. Wa, wanem ai spik yupla ya nau i tru. Dem pipol blo distaim ya nau, ol go gede da bleim po kile ol dem bipotaim spesilmesizman blo God.
51 Abel ana rara’ika busuruf na Zechariah ana rara’amaim tit. Zechariah i Tafaror Baremaim iti sibor ana gem naatu Regah ana Bar Kakafiyin hairi hai founamaim hi’asabun morob. Imih anababatun a tur ao’owen kwa iti boun kwama’am iti sabuw hai baimakiy boro kwa kwanab.
52 ‘Lugaut nau! Ol trabol i go kam po yupla ol smatman blo dem Zuwislo. Yupla bin aide da ki prom ol dem pipol uda bin wande paindaut ol dem waizwei blo God. Yupla no bin yuze da waizwei blo God ane yupla bin stape ol dem pipol uda wande paindaut tu.’
52 Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi. Yababan boro kwanab. Anayabin etawan botawiyin run so’ob bain ana tufatan i kwa kwabobotan, naatu kwa iti bar i men kwakokok boro kwarun so’ob kwanab, baise sabuw afa run so’ob bainamih tisisinaftobon kwa i hai ef kwahirihir.”
53 Prom dat taim nau, apta Zizas bin gowei prom aus blo dat Parasi, ol dem Zuwislotisa ane dem Parasi dempla bin stat po spik olkain nugudting baut Zizas. Ane dempla bin graul ane tok ol prapa nugudtok po em. Dempla bin stat nau po aske em olkain ad kuestin tu,
53 Jesu efan nati bihamiy ana veya’amaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee yah so’ar hiu kwanikwaniy naatu baibatebat moumurih na’in hibow hitit hibabatiy,
54 bikoz dempla bin wande trike em po tok rongwei solong dempla ken paine polt wea Zizas diskain, dat em bin daune da antap neim blo God ane dat em no pole dem Mozeslo.
54 naatu hikubibiruw na’atube abisa tao kakaf na’at saise ubar hititin hitafatum isan.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.