Atos 17
Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI
1 Apta nau, Pol ane Sailas ane ol pren blo demtu bin go prom Pilipi. Dempla bin go po taun blo Ampipolos. Den prom de dempla i bin go po nada taun blo Apolonia, den go gen antil dempla i bin kam de po Tesalonika. I bin gad wan zuwispreaus de.|src="YTB Hkfil-br.tif" size="col" ref="Pas misnare wok 17:1"
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 So, pasin blo Pol, em i bin go po wosip wea da zuwispreaus. Po tri Zuwis Sabatdei em bin go ane em bin tok po ol dem Zuwispipol baut dem wod blo God.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Em bin eksplein po dempla ane bin soe dempla wea dem wod blo God i tokbaut wiskain da Promiswan uda God i go sanem kam, dat em go nadakain sapa ane em i go ded. Bat den em go gedap laipgen. Pol i bin spik, ‘Dis Zizas uda ai bin spikbaut po yupla, em prapa dis Promiswan nau.’
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Sam dem Zuwispipol i bin bilib ane bin zoine Pol ane Sailas. Plenti impotant oman ane plenti Grikpipol uda bin wosip God, i bin bilib baut Zizas.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Bat diswan i bin meke ol dem Zuwispipol prapa zeles. Dempla i bin paine ol dem weistaman ane ol bigmob pipol wea da maketples po kam po state big rau. So bigpait i bin stat. Ane dempla i bin ran go po aus blo Zeisan po kese Pol ane Sailas po teke demtu go po dem bigmob pipol.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Bat dempla no bin paine demtu de. So dempla bin draige Zeisan ane dem biliba go po dem edman blo da taun ane dempla bin singaut ane bin tok prapa wailwan diskain, ‘Pol ane Sailas i bin meke big trabol ebriwea wea da ert! Nau demtu bin kam ya po meke trabol ya tu.
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Ane Zeisan i bin welkam demtu wea aus blo em. Demtu i bin broke dem lo blo da king blo Rom bikoz dempla ol kleime nada man, neim blo em Zizas, po king.’
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Ol edman blo da taun ane ol dem pipol de i bin nadakain prapa senslus wen dempla i bin lisen demting.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Dem edman i bin meke Zeisan ane dem biliba po pei beilmani so dempla i ken go pri. So dem pipol i bin lete Zeisan ane dempla go.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Dat seim nait nau dem biliba i bin sane Pol ane Sailas go prom Tesalonika. Demtu i bin go po taun blo Beria ane de demtu i bin go po da zuwispreaus.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Dem pipol de wea Beria i bin gad mo gudpasin den demwan de wea Tesalonika. Dempla i bin prapa api ane redi po lisen wanem Pol ane Sailas i bin spikbaut Zizas. Ebridei dempla i bin stadi dem wod blo God po paindaut ip wanem Pol spik i tru.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 So plenti Zuwispipol i bin bilib ane bin pole Zizas. Plenti impotant Grikoman ane Grikman i bin bilib tu.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Bat wen dem Zuwispipol wea Tesalonika i bin lisen Pol i bin go po Beria ane bin prise dem wod blo God de tu, dem pipol prom Tesalonika bin go de po apset dem pipol ane meke mo trabol.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Stretwei dem biliba de bin teke Pol go po da koslain. Bat Sailas ane Timoti bin stap de wea Beria.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Dem man uda i bin go wea Pol i bin teke em go wea bot raitap po da siti blo Atan. Den Pol i bin sane dempla gobaigen. Em bin sane mesiz wea dempla po spik Sailas ane Timoti po ariap kam po em de wea Atan.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Wail Pol i bin weit de wea da siti blo Atan po Sailas ane Timoti, em bin tekenotis da siti i gad plenti kabing blo ol laigod ebriwea, ane em bin prapa apset.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 So em bin go ane tok de wea da zuwispreaus po ol dem Zuwispipol ane dem Grikman uda wosip God. Ebridei em bin go po da mitingples de wea da maket, po tok po dem pipol de.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Sam dem smatman de bin longsaidman blo wan tisa, neim blo em Ipikuria, ane nadalot uda i longsaidman blo Zeno. Dempla i bin agiu wea Pol baut da gudniuz blo Zizas wen em bin spik Zizas i bin gedap laipwan apta wen em bin ded. Sam dem man i bin tok po wananada diskain, ‘Ei! Dis man ya em tok smat, bat tok blo em stupittok.’ Nadalot i bin spik, ‘Maitbi em tokbaut sam streinz god wea yumpla i no sabe.’
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 So dempla bin teke Pol go po da kaunsil blo Areopagas blo dat siti ane dempla bin aske Pol, ‘Yu yan po mipla mo baut wanem dis niu tok.’
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Dempla i bin spik po Pol, ‘Sam demting wea mipla i bin lisen yu spik, i prapa streinz. Mipla wande sabe wanem i min?’
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Dem pipol blo da siti blo Atan ane ol dem pipol blo dem nada kantri uda i stap de, ol bin prapa wande lisen olkain niu aidia ane tokbaut dem aidia.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 So Pol bin stanap ane bin spik dem memba blo da kaunsil blo Areopagas diskain, ‘Ol man blo siti blo Atan, ai luk yupla wosip olkain diprengod.|src="cn01996B.tif" size="span" ref="Pas misnare wok 17:22"
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Wen ai bin wagbaut wea siti blo yupla, ai bin luk ol dem seikredples wea yupla wosip dem god. Wan ples ai bin paine olta, i bin gad dis raiting, “Po da God uda mipla no sabe.” Yupla wosip dis God bat yupla no sabe uda em. So nau ai go spik yupla baut em.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 ‘Dis seim God em da wan uda bin meke dis wold, ol dem plant ane animal ane ebriting wanem i stap ya. Bikoz em da rula blo eben ane ert, em no stap wea dem seikredples wea man i bin mekem.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Em no nide eniting, em no nide nating prom pipol. No! Em gibe ol pipol laip ane ebriting wanem dempla i nidem.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Longtaim de pas, God i bin meke ol dipren neisin ane i bin kamaut prom wan man, ebri pipol uda i stap wea dis ert. Bipo em bin meke dem neisin, em bin meke main blo em wea dem neisin i go stap ane aulong dempla i go stap de. Em stil meke da seimting tidei.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 ‘God i bin mekem diskain so dem pipol i go paine em. Dempla go lukraun po em, ane maitbi dempla i go paine em bikoz em no longwei, em ya klostu.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Bikoz em bin meke yumpla ane em bin gibe yumpla laip, em elpe yumpla po meke ebriting. Sam man blo yupla i bin meke sing diskain, “Yumpla ol pikinini blo em tu.”
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 So, ip yumpla ol pikinini blo God, den yupla mas no tingk God em wase kabing blo ol dem laigod wea yupla ken mekem prom gold, silba o ston.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 ‘Bipotaim wen ol pipol i no bin sabebaut God, em no bin panis dempla. Bat nau em spik po ebribodi wea dis ert po slu prom ol nugudwei blo dempla ane pole wei blo em.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 God i bin sete da dei wen em go zaze ol dem pipol uda bin stap wea dis ert wea peawei. God i bin meke Zizas po bi dis zaz ane em go sane em po zaze ol dem pipol wea da ert. Po soe yumpla disting i tru, em bin pinis meke dis seim man kambaigen laipgen prom ded.’
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Wen Pol bin spik dempla God i bin meke Zizas kamlaipgen prom ded, sam dem man bin stat lap ane ol bin meke pan baut Pol ane wanem em bin spik. Bat dem nadalot man i bin spik po Pol, ‘Yu mas kam po yan mipla mo baut demting apta.’
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Den Pol i bin libe da kaunsilmiting.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Wan man uda bin memba blo da kaunsil blo Areopagas, neim blo em Dionisias, ane wan oman neim blo em Damaris, ane sam dem pipol uda bin bilib ane bin pole da wei blo da BosLod, ol i bin go wea Pol.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.