1 Coríntios 9
Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs MNT
1 Ai no pri a? Ai kan meke eniting wase enibodi a? Ai no misnare-man a? Ai no bin luk yumpla BosLod Zizas a? Ane yupla i no prut blo wok blo mi a? Wiswei? I prom adwok blo mi yupla i blo da BosLod!
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Ip ol nada man no tingk ai misnareman po dempla, den ai mas bi misnareman po yupla. Bikoz yupla pole da BosLod, i prubem ai misnareman.
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 Ai stanap ane ansa demwan uda i zaze da lo wea ai karem po bi misnareman diskain ya.
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 Mipla dem misnareman i nogad no rait a, po stap wea aus blo yupla ane kaikai wea yupla a?
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 Mipla i nogad no rait a, po teke oman blo mipla kam, seimkain wase dem nada misnareman wase Pita ane dem bala blo da BosLod Zizas i mekem a?
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor,tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 O i mata mi ane Banabas a, uda i go mata wok po lugaut mituselp a?
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Wiskain amiman diswan uda i pei ol samting blo em? Wiskain pama diswan uda i groe greip ane no lau po kaikai sam da prut wen da prut i redi? O wiskain man diswan uda i lugaut sip bat no lau po dringk eni milk blo dem sip?
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 I no mata mi i spik demting bat lo blo God tu i spik demting.
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Dem lo blo Mozes i spik diskain, ‘Yupla mas no stape wan buluk prom kaikai wen em smase wit po mekem kam smol po kaikai.’ Yupla tingk God i bin mata tingbaut dem buluk wen em bin tokbaut demting a?
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin oxsanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 God i no bin tok po yumpla tu a? Wa, em bin tok po yumpla. Seimkain wase dem man uda wok wea pam digine da graun ane smase dem wit, dempla i gad rait po gede sea blo dempla. So dem Kristian wokman mas gede sea blo dempla po wok blo dempla tu.
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Mipla ol misnareman i bin plante gud sid blo God wea yupla. Bat aukam i tu ad po yupla po gibe mipla sea blo sam klos ane kaikai?
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 Ip i gad ol nada pipol uda i bin prise da mesiz po yupla ane dempla gad rait po gede ol samting prom yupla, wel den mipla mas gad mo rait tu a? Bat mipla no bin yuze dis rait po gede ol samting prom yupla, bikoz mipla no bin wande yupla po tingk nadawei dat mipla wande ol samting blo yupla. Bambai i go spoile da Gudniuz blo Kraist.
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti. Baise aki nati fair men karam tafan atabat atao kikini, nati efanin aki sawar etei wanawanahimaim wainabi abow saise tur gewasin Keriso isan abibinan men ana ef atahir.
13 Yupla sabe dem pipol uda i wok wea da Tempol blo God, dempla gede kaikai prom da Tempol. Ane demwan uda i ol sebant wea da olta, ol i gede sea prom dem kaikai opring wea ol i bin sakripaisem po wosip God.
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 Wea da seimwei, da BosLod bin oda diskain, demwan uda i prise da Gudniuz mas gede kaikai prom demwan uda bin lisen po da Gudniuz.
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Bat ai no bin yuze dem rait ya. Ane ai no raite diswan po spik yupla mas statem nau. Mobeta po mi po ded den po lete enibodi po teke dis rait blo mi po tise ol samting po nating.
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Bat ai kan bloubaut prise da Gudniuz baut Kraist. God i bin oda mi po prise da Gudniuz, daswai ai gad strong piling po mekem ane i gobi prapa nugud ip ai no mekem.
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 Ip ai prise da Gudniuz baut Kraist wea piling blo mi, ai mas gede pei po meke dis wok. Bat ai no prise da Gudniuz prom piling blo mi. God i bin gibe mi dis piling po prise da Gudniuz baut Kraist so ai mas mekem.
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Ai go gede eni pei a? Da pei wea i meke mi pilgud i po prisbaut da Gudniuz, no po pei prom man. Ai oda nobodi po pei mi pei blo tise pipol wea dem sos.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 Ai pri ip nobodi pei mi, bikoz ai no nid po meke ol samting wea ol pipol i wande mi po mekem. Bat ai bin meke maiselp kam sebant po ebri pipol so ai ken teke plenti pipol kam po Kraist.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyusabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 Wen ai wea dem Zuwispipol ai meke ol samting wiswei dempla i mekem, solong po wine ol Zuwispipol po Kraist. Wen ai wea dem pipol uda pole dem Mozeslo, ai meke ol samting wiswei dempla i mekem solong ai mait wine dem pipol po Kraist, bat ai no sleib blo dem lo blo Mozes.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 Wen ai wea dem Nozuwispipol uda nogad dat Mozeslo, ai trai po meke ol samting wiswei dempla mekem. Ai mekem diskain ya solong dempla go trase mi, den ai ken lide dempla po Kraist. Bat ai no libe dem lo blo God, ai obei dem lo blo Kraist.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 Wen ai wea dempla uda pil nadakain daun, ai go sere dat piling tu so ai ken teke dempla kam po Kraist. Wa, ai trai po paine wei po gede mipla po gri wea wananada so ai mait lide sam po Kraist.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 Ebriting wea ai spik ya ai mekem po da Gudniuz, solong ai mait gad sans po gad sea blo dem blesing blo da Gudniuz.|src="BK00157B.tif" size="col" ref="1 Korint 9:23"
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 Tingbaut reis wea ebriwan i ran, bat mata wan man em win da reis. Yupla reis wea wei solong yupla mait gad sans po wine da reis.
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 Dem pipol uda ran wea reis po win, dempla praktis ad. Dempla i mekem diskain po wine praiz bat dat praiz i go pinis. Yumpla mekem po wine praiz tu, bat dat praiz i kan pinis, i poeba.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 Bat ai ran stret po da gold. Ai sabe wea ai go. Ai no wase boksa uda mise taget blo em.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 Bat ai meke bodi blo mi strong wase man uda ran wea reis, solong da bodi i go mekem wanem em mas mekem. Ai meke diskain tu, solong wen ai pris ai no go meke no rongting ane God i go spik mi ai bin meke rong.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur.Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.