1 Coríntios 1
Baibol Tores Streit Yumplatok (TCS) vs AAI
1 Diswan mi Pol ya raite dis leta. God i bin suze mi po bi misnareman blo Kraist Zizas. Ane dis leta tu i prom bala blo yumpla Sostenes.
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Mitu raite dis leta po da sos blo God wea da siti blo Korint. Mitu raitem po dem pipol uda God i bin suzem po bi oli pipol blo em, seimkain wiskain God i bin meke ol nada pipol wea nada ples po bi oli pipol blo em, ane i po ebriwan uda spik dat Zizas em BosLod blo yumpla ane BosLod blo dempla.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Ai prea po PapaGod blo yumpla ane Zizas Kraist, BosLod blo yumpla, po soe yupla spesilpeiba ane gibe yupla kuaiatwei.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Ai ebritaim eso God po da spesilpeiba blo em wea em bin gibe yupla, bikoz nau yupla i blo Kraist Zizas.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Ane ebriting wea yupla mekem, God i gibe yupla ol mogud samting bikoz prom bilib wea Kraist. Yupla kam smat wen yupla prise da mesiz baut God ane yupla prapa sabe demting baut em.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 Nau yupla mata bilib da trutok baut Kraist wea ai bin pris po yupla.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 So nau yupla gad ebri gipt ane blesing wea God i gibem ane yupla i prapa weit nau po yumpla BosLod Zizas Kraist po kambaigen.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Kraist i go meke yumpla strong wea em solong nobodi ken bleime yumpla po meke eni rongting antil da taim wen BosLod Zizas Kraist i go kambaigen lo dat big dei.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 God i go prapa meke ol samting wea em spik em go mekem, bikoz God ebritaim mekem wanem em spik ane em da wan uda bin singaut yumpla po bi pren blo Boi blo em, Zizas Kraist, yumpla BosLod.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Nau mai sospamle, ai tok po yupla wea da neim blo yumpla BosLod Zizas Kraist. Yupla ebriwan mas no graul gense wananada. Yupla mas meke pis solong yupla nogo splitap wananada. Ai bege yupla gar, pliz yupla mas gad wan sens, wan tingking ane wan ubi.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Ol mai labing bala ane sisi, sam dem pipol lo aus blo dat oman Kloui i bin spik mi i gad sam pipol midel yupla uda i graul gense wananada.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Sam pipol midel wea yupla i spik diskain, ‘Mipla pole Pol’, ol nadawan i spik, ‘Mipla pole Apolos’, ol nadawan spik, ‘Mipla pole Pita’, ane ol nadawan i spik, ‘Mipla mata pole Kraist.’
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Wen yupla i gad demkain tingking i wase yupla i splite Kraist po ol smolsmol dipren mob. Yupla tingk i mi Pol, uda bin aing ded antap wea kros po seibe yupla a? Yupla tingk i mi tu a, uda bin baptaiz yupla wea da neim blo mi a? Nono!
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Ai eso po God ai no bin baptaiz eniwan prom yupla, bat mata baptaiz Krispus ane Gaias,
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 so yupla kan spik yupla bin baptaiz wea neim blo mi.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 O, wa. Ai rimemba nau, ai bin baptaiz ebriwan uda i bin stap wea aus blo Stepanas tu, bat ai kan rimemba ip ai bin baptaiz eni nada pipol.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Kraist no bin sane mi po baptaiz ol pipol. Em bin sane mi po prise da Gudniuz, ane no po yuze smattok ane big wod. Bambai i go meke mesiz blo da kros blo Kraist nomo gad paua.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Ai sabe da mesiz baut Kraist wea em bin ded antap lo kros i wase stupittok po dem pipol uda no bilib. Wa, dempla wea dat rod go po el. Bat yumpla bin seib. Wen yumpla i lisen dis mesiz, yumpla ken luk da paua blo God bikoz prom wiskain Kraist i bin ded.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 God i spik demkain lo Baibol:
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 So wiswei yupla tingbaut dem pipol uda tingk dempla gad gudsens? Wiswei yupla tingbaut dem pipol uda prapa nadakain smat ane dem nadalot uda tokbaut ol smat aidia? God i bin mekem dempla luk stupit ane meke gudsens blo dempla prapa nating.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 God i sabe ebriting ane em no lete nobodi po sabebaut em tru tingking blo dempla. Yupla luk God em bin meke em plan po seibe ol pipol tru dem wod wea dem pipol i tingk dat i silitok. Dat seim wod i da gudniuz wanem yumpla ebritaim pris. God i prapa nadakain api po seibe dem pipol uda bilib lo dem wod.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Bat dem Zuwispipol i wande luk ol sain prom eben pas, po prubem dis mesiz wea yumpla i pris i tru, bipo dempla i go bilib. Ane ol Nozuwispipol i no wande bilib dis mesiz bikoz dempla bilib dis mesiz i silitok. Dempla mata wande lisen po ol pipol uda dempla tingk i gad smatsens.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 So wen yumpla i prise da mesiz baut Kraist uda bin ded antap lo kros, ol Zuwispipol i wail ane ol Nozuwispipol i tingk dis mesiz i prapa stupittok.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Bat sam dem Zuwispipol ane dem Nozuwispipol, God i bin meke dempla kam pipol blo em. Po dempla nau, Kraist i da nadakain bigpaua blo God ane da prapa nadakain gudsens blo God.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Dis stupit plan blo God i mosmat plan den dem smat plan blo ol pipol. Ane pipol tingk God i slaik bat slaikwei blo em i mostrong den dem strongwei blo ol pipol.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Rimemba, ol mai labing bala ane sisi, yupla prapa lelbet i bin gad gudsens wiskain ol pipol blo da wold i tingk. Ane no plenti prom yupla i bin gad bigneim o gad plenti mani bipo God i bin singaut yupla.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Bat God i bin suze ol samting wea i no meke sens po da wold. Em bin suze dem samting po meke dem pipol uda tingk dempla gad gudsens, po meke dempla sem. God bin suze dempla uda nogad no strong, po meke dem pipol uda tingk dempla nadakain impotant, po meke dempla prapa sem.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 God i bin suze dem pipol wea dis wold i tingk dempla i rabis. Dempla wea dis wold i tingk dempla prapa gad nating. Em bin yuze dempla uda gad nating po meke dem impotant ting blo dis wold po kam prapa nating,
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 so nobodi i ken bloubaut eniting prant wea God.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Mata God i bin meke yumpla blo Kraist. Tru Kraist, God i bin gibe yumpla prapa gudsens blo em. God i bin meke yumpla rait wea em, tru Kraist. Tru Kraist, God i bin meke yumpla klin ane oli ane pri prom sin.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Da Wod blo God i spik, ‘Ip enibodi uda wande prapa nadakain bloubaut eniting, em mas mata bloubaut wanem da AntapGod i bin mekem.’
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.