Mateus 22
E Nut Ka Meer Mang Ka Mokpom To A Gunngar (SUA) vs ACF
1 To e Yesus ta le kta koka kat ge ngang ngar te,
1 Então Jesus, tomando a palavra, tornou a falar-lhes em parábolas, dizendo:
2 “E Nut ka tavgo ta vle enang ko a taven langto ta kunngir kim khal ko ta re kam lei.
2 O reino dos céus é semelhante a um certo rei que celebrou as bodas de seu filho;
3 Ko tmeng kalngunes kam ngae kvaeng klenar ruk tme mang ngar kam pis ko kim, vanangko klenar ruk endruk ngata kapngan he lo kaelel kuo mang ngar kam ngae e.
3 E enviou os seus servos a chamar os convidados para as bodas, e estes não quiseram vir.
4 To a taven to enda ta kta meng kalngunes akuruk yok he smia papsim mar te, ‘Mguak kaen a re ngang endruk ko her me mang ngar te: Kua rum kim kua ngaeha he, he a bulmakau to ko el mang a ngaeha, ngat im, va klenar ruk o sital kat. Va lraip ngat kikhi tgus, he ekam tok mguak kaol he kunngir kim a kolkha ta.’
4 Depois, enviou outros servos, dizendo: Dizei aos convidados: Eis que tenho o meu jantar preparado, os meus bois e cevados já mortos, e tudo já pronto; vinde às bodas.
5 Ngta havae tok, vanangko klenar ruk endruk ngata kle kat kael rela to parahi ngok yok. Langto tngae ngok mnam ka loot va langto tkut ngae kmeharom karo reha mruo.
5 Eles, porém, não fazendo caso, foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio;
6 Vanang akuruk ngta vle ka kleng singni mnam a taven ta kalngunes to ksisieng ngar to kaim mar kngam mar o yoror.
6 E os outros, apoderando-se dos servos, os ultrajaram e mataram.
7 Ngat kaeharom tok, to a taven to enda te sei kam vrek kinkiin hak, to ta meng ka ngaomevek he ngta ngae kngam a ktung kim o erep ruk endruk he krum kim mar tgus va kngampaei pum nga rengmat kat.
7 E o rei, tendo notícia disto, encolerizou-se e, enviando os seus exércitos, destruiu aqueles homicidas, e incendiou a sua cidade.
8 To a taven to enda thera reng kalngunes akuruk te, ‘Kua re kam tarkanang ko hal kam palengem he, vanangko endruk ko mia me mang ngar ngat lo kteveep is kam pis kunngir kim e.
8 Então diz aos servos: As bodas, na verdade, estão preparadas, mas os convidados não eram dignos.
9 He ekam tok, mgua le kngae vat ngok mo gi vle he gi vrong kvovaeng o vrong mia tgus ruk mguak pis mang ngar ko tok. Mguak vaeng ngar ngte kim dok na, mar kam kunngir kim ko hal kun mnam kua pnes vat.’
9 Ide, pois, às saídas dos caminhos, e convidai para as bodas a todos os que encontrardes.
10 To kalngunes ngat hera ngae to kaelha kvovaeng o gi vrong mia tgus ruk ngata pis mang ngar he, endruk o yar va si endruk nong lyar kat. To o mia ri ngat hera ngae ka krong a taven ka rek tngae ho mi kut ottep hak.
10 E os servos, saindo pelos caminhos, ajuntaram todos quantos encontraram, tanto maus como bons; e a festa nupcial foi cheia de convidados.
11 To endo, a taven vat ther kaol kpis kvuvokom o guliel, va ta nho kvokom a mhel to tlo sim kut kaelel kuo mang kam sreng kam vaik mnam ka pnes e.
11 E o rei, entrando para ver os convidados, viu ali um homem que não estava trajado com veste de núpcias.
12 To thera mnganang te, ‘Ai, kambis ye ktaol ngte nngia kam pis kvaik mo, ko ye lo sim sreng?’ Va en ther gi mtum ka gu kim.
12 E disse-lhe: Amigo, como entraste aqui, não tendo veste nupcial? E ele emudeceu.
13 To a taven ta thera reng kalngunes ruk ngta toot mang ka pnes te, ‘Muk he, mu ussiem a mhel ta kalo ktiek va kalo nhar he kngam ngku mnok ma slommok, ko tok ko mnam a mhe to o mia ngma vle he vu kaeteti he khem ngaro ngnorok mo kmar.’
13 Disse, então, o rei aos servos: Amarrai-o de pés e mãos, levai-o, e lançai-o nas trevas exteriores; ali haverá pranto e ranger de dentes.
14 Ii, va gi enang tok, E Nut nma me mang o mia kavurgem kam vaik ku meorom ka tavgo gi enang a taven to tok, vanangko gi mar ruk lgititge ngam sim kut kaelel kuo mang ngar kam vaik ku meorom.”
14 Porque muitos são chamados, mas poucos escolhidos.
15 Kam ngae, to o Parisiau akuruk ngta ngae parem e Yesus ko tok kun mnam E Nut ka maksien he kngae kmo hem mar mang o papat te, mar kam pe gia mnganang e Yesus mang a papat tang, en kam mrua ru pum karo mur rhek mruo.
15 Então, retirando-se os fariseus, consultaram entre si como o surpreenderiam nalguma palavra;
16 To ngat hera meng ngatlngunes mruo kar ke valngan to mkor e Herot kam ngae kpis ko kim ko tok. Ngat pis ko kim e Yesus he pe gia kanprim te, “O, pattermia ngot sim ktua mnor miik ko im vua mien orom ilaro rhek va ima patter o mia lsir mang E Nut karo pos. Va im lua ruokar kim o gi vrong mia kat e, ko ima rere he lo gia tar yin pum o mia akor kam pat mang ngar, nang ka mnang akuruk e.
16 E enviaram-lhe os seus discípulos, com os herodianos, dizendo: Mestre, bem sabemos que és verdadeiro, e ensinas o caminho de Deus segundo a verdade, e de ninguém se te dá, porque não olhas a aparência dos homens.
17 He ekam tok, ngiak havaeng ngor orom ilaro papat na te, ta sir ngang ngor ruk o Yuda kam ngam o takis ngang lRom ngalaip to tkol a ngaekam to ngma mon te, e Sisa, i o nop?”
17 Dize-nos, pois, que te parece? É lícito pagar o tributo a César, ou não?
18 Ngat pe gia mnganang tok, vanangko e Yesus ta tar ko ngta svil kam kering to kle ka mnganang ngar te, “Muk ruk mularo naprai alomin, kman ko muta kendom ngang dok?
18 Jesus, porém, conhecendo a sua malícia, disse: Por que me experimentais, hipócritas?
19 Ma te, mu khenam a kre to kmenkim a takis orom ngang dok, he ko vokom na.” To ngat her kait a kre langto he kaen mkor.
19 Mostrai-me a moeda do tributo. E eles lhe apresentaram um dinheiro.
20 To e Yesus thera mnganang ngar te, “Erieto ka nunu va ka munik ta vle kuo mang a kre to enda?”
20 E ele diz-lhes: De quem é esta efígie e esta inscrição?
21 Va ngat koripang te, “He e Sisa.”
21 Dizem-lhe eles: De César. Então ele lhes disse: Dai pois a César o que é de César, e a Deus o que é de Deus.
22 Ngta ngan ko ta re tok, to ngata senkrip kim tok to ngat her gia parem kngae.
22 E eles, ouvindo isto, maravilharam-se, e, deixando-o, se retiraram.
23 To mnam a kolkha to endo gi, o Sadyusi akuruk ngat kle kaol ngok kim e Yesus vat. Her o Sadyusi ruk ngam ktua pat te, o mia ngma yor va ngar lua hop petgim ngaro nnak e. Endri ngat kaol kpis ko kim to pe gia mnganang vat te,
23 No mesmo dia chegaram junto dele os saduceus, que dizem não haver ressurreição, e o interrogaram,
24 “Pattermia, tennik e Moses tittiegom a pos langto te, ‘Enangthe a mhel tang nak yor, nang nong kles ngang, va knopia nak kle kliepak ekam, nang ktavlom kam llues, en kam hover knopia ka ngausie enang tok.’
24 Dizendo: Mestre, Moisés disse: Se morrer alguém, não tendo filhos, casará o seu irmão com a mulher dele, e suscitará descendência a seu irmão.
25 Yu! A pos to endo ta vle tok arhe, vanang ma te, enangthe napa vle tok ko o moornopeik aktiek hori orom alomin ngata vle tete mo kmor, to endo a molpou tlei to yor parem ktavlom, nang tlo llues e. To knopia tle klei orom.
25 Ora, houve entre nós sete irmãos; e o primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher a seu irmão.
26 To gi enang tok kat mang endo ko pekam min ko ta liepak ekam knopia tok kat to her yor kat. To ta vle enang tok kat mang ngar tgus kam grung kam kol mar tgus ruk aktiek hori orom alomin.
26 Da mesma sorte o segundo, e o terceiro, até ao sétimo;
27 To ko pekam ko mar tgus ngat lei orom a vlom to endo he yor, a vlom kat ta le ktua yor vat.
27 Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 To kmikkiem ke ngothoi to endo tok, koknaik mnam a kolkha to E Nut nak kta hover o yoror petgim ngaro nnak, a vlom to enda naka vle te, edim mnam moornopeik ruk aktiek hori orom alomin ktavlom msim, ko mar tgus ngat lei orom?”
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete será a mulher, visto que todos a possuíram?
29 E Yesus ta ngnek tok, to kle koripang ngar te, “Mularo papat ruk mang o yoror ngat lo vua sir e, ekam ko mut ho lo mi ktua mmok hak mang E Nut karo rhek ruk ngat ittiegom mar kun mnam ka meer va mut lua mmok mang E Nut ka serppak kat.
29 Jesus, porém, respondendo, disse-lhes: Errais, não conhecendo as Escrituras, nem o poder de Deus.
30 Ko E Nut ka papat to a minar mang o yoror ta vle ti te, mnam a kolkha to E Nut nak hover o yoror kam kol a ktalhok to kam plong vle ko kim En ngnik ngnik, mar ngar lo kat kael lraip he lurokol kam kta lei ormar kat e. Ko o mia ngar kle va kaenang o engyel kuon ma volkha ruk ngama vle orom a ktalhok to kam vle ngnik ngnik he lua lei kat e.
30 Porque na ressurreição nem casam nem são dados em casamento; mas serão como os anjos de Deus no céu.
31 Vanang kun mnam E Nut karo rhek ruk mang o yoror, e Ebrehem va e Isak va e Yakop ngata khenam a papat to mang o yoror ma mmok te, ngar mi ktua hop petgim ngaro nnak. Vanangko nok pathe, mut lo him E Moses ka hor to endo vop? Ko E Nut thavae te,
31 E, acerca da ressurreição dos mortos, não tendes lido o que Deus vos declarou, dizendo:
32 ‘Her dok arhe dok to e Ebrehem va e Isak va e Yakop ngma vle ko kim dok he ktotu pum dok tennik kngae kais mang tete.’ Ii, thavae tok, he ka khenam a papat to mang o yoror ma mmok te, endruk ngat kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik kam totu pum, her mar ruk ngata kta hop petgim ngaro nnak, nang nong endruk ngat yor he lo kta hop kat e.”
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque, e o Deus de Jacó? Ora, Deus não é Deus dos mortos, mas dos vivos.
33 E Yesus ta re tok, to a mumu to ta veet ekam ngta ngan ko ta patter o Sadyusi tok, to a mumu tho mi ktua senkrip kim karo papat ruk tpatter mar ormar.
33 E, as turbas, ouvindo isto, ficaram maravilhadas da sua doutrina.
34 To o Parisiau ngta ngnek ko e Yesus ther tver kim o Sadyusi tok, to mar vat ngat kle kaum kpis ko kim e Yesus.
34 E os fariseus, ouvindo que ele fizera emudecer os saduceus, reuniram-se no mesmo lugar.
35 To o Parisiau ngaela langto a pattermia kmo pos ther kle kendom ngang e Yesus te, en kam mrua ru pum karo rhek mruo. Tpe gia mnganang te,
35 E um deles, doutor da lei, interrogou-o para o experimentar, dizendo:
36 “Ngola pattermia, kun mnam o pos tgus, edim mnam mar msim ta vle te, a pos to a ngaenpaeir he kir kim klenar tgus?”
36 Mestre, qual é o grande mandamento na lei?
37 Va e Yesus tkoripang te, a pos to a ngaenpaeir ta vle ti te, “‘Ngiak sovet kmelongtok mang E Nut orom ila ngaung tgus, ila svil tgus va ilaro papat tgus.’
37 E Jesus disse-lhe: Amarás o Senhor teu Deus de todo o teu coração, e de toda a tua alma, e de todo o teu pensamento.
38 A pos to a ngaenpaeir her endo arhe ta laut kir kim klenar tgus.
38 Este é o primeiro e grande mandamento.
39 Va a pos to ta knaek mang endo thavae ti te, ‘Ngiak kaelongtok mang ilenar kmikkiem enang ko im mur kaelongtok mang yin mruo enang tok kat.’
39 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás o teu próximo como a ti mesmo.
40 Ii, o pos tgus ruk mkor e Moses kar o propet ngartakor ngam her ngae kngarngar mang her alo pos alo ngaenpaeir ri arhe.”
40 Destes dois mandamentos dependem toda a lei e os profetas.
41 O Parisiau ngata kaum ka vle ko tok vop, to e Yesus ta kle ka mnganang ngar te,
41 E, estando reunidos os fariseus, interrogou-os Jesus,
42 “To mum ktua pat nngia mang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen te, kaes erieto?”
42 Dizendo: Que pensais vós do Cristo? De quem é filho? Eles disseram-lhe: De Davi.
43 Va e Yesus ther le koripang ngar te, “Enangthe npa mien te, a hipun to e Devit ka munik ta laut mang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen ka munik, va kman ko e Devit mruo ta kvam Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen te, Kaldaip to en? Ko E Nunu A Totur ten o rhek mnam e Devit he e Devit ta rere vgum E Nunu A Totur kam havae mang Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen orom karo mur rhek mruo ruk endri te,
43 Disse-lhes ele: Como é então que Davi, em espírito, lhe chama Senhor, dizendo:
44 ‘E Nut thavaeng Koldaip te, ngiak tuur mnam kua tavgo he korsang kuo mang a ngorsang to a miktiek, endo koma nho orom kam ngae kais ko nguak kir kim ilaro imuo, yin kam karkar mang ngar hak.’
44 Disse o Senhor ao meu Senhor:Assenta-te à minha direita,Até que eu ponha os teus inimigos por escabelo de teus pés?
45 Vanang mu vokom na. Ma te enangthe tennik, a hipun to e Devit mruo ta mrua hover kaes to E Nut Thim Orom Ka Msasaen kam mrua mon te, ‘Kaldaip to en,’ va nngia ko o mia ngam kaekon kim a hipun to e Devit karo rhek mruo he ka grung orom Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen ka munik kam gia mon te, en kaes a hipun to e Devit, vanang en ta ktar vle tennik ktar mang e Devit?”
45 Se Davi, pois, lhe chama Senhor, como é seu filho?
46 E Yesus tre tok, to nong tang hak mnam o Parisiau to tkais mang kmoripang e, ko tho tver kmar hak. To kmelha ko tok kngae nong a mhel tang hak ta re kam kat kaegom kta serppak mruo kam mnganang e Yesus mang a papat tang kat e.
46 E ninguém podia responder-lhe uma palavra; nem desde aquele dia ousou mais alguém interrogá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.